11
Lasarosɛ Lɛwu
Gɛnen owi ɔbono dɔ mɔ ɔnyen ɔko kya lɔ gɛnsipɛɛrɛ so. Mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Lasarosɛ. Ɔ gyɛ Bɛtaninyen. (Bɛtani ɔsowolɛ baarɛ gyɛ Mariya de mɔ-daa Maata gɛwi. Mariya ne n gyɛ ɔkyii ɔbono fɛ nu yɛɛ o kyu anuwanterɛ worogɛ Yesu ne o kyu mɔ-gimu iman kpaarɛ Yesu ayaa mɔ. Gɛnen Mariya baarɛ mɔ-pinyen ne n gyɛ Lasarosɛ ɔbono ɔ kya lɔ mɔ.)
Ɔ kya lɔ gɛnen mɔ, mɔ-pikyiiana adɛ mɛ sun kpaa tɔgɛ sa Yesu yɛɛ, “Aye-wura, fo-kyɛmenɛ ɔbono fo kya laarɛ mɔ-ilaa mɔ kya lɔ.” Yesu gi nu gɛnen mɔ, ɔ tɔgɛ yɛɛ, “Gilɔ gidɛ giŋ ba de giꞌ baa mɔɔ Lasarosɛ. Gi ba daa de giꞌ baa lɛɛ Wurubuaarɛ nyisigyi mɔ nyiile de Wurubuaarɛ ɔꞌ lɛɛ me, Wurubuaarɛ mɔ-bi mɔ nyisigyi mɔ kee nyiile.” Yesu kya laarɛ Maata de mɔ-tedɛ de mɔmɔ-pinyen Lasarosɛ ilaa. Imɔ‑rɛ imɔ gɛnen mɔ, o nu Lasarosɛ gilɔ mɔ so mɔ, o sii kyena nfono ɔ bo mɔ nkɛ nnyɔ bɔla.
Imɔ gɛmara mɔ, Yesu gi tɔgɛ sa mɔ-akasɛbo mɔ yɛɛ, “Aꞌ kii kpe Gyudiya.” Ɔ tɔgɛ ɔmɔ gɛnen mɔ, mɔ-akasɛbo mɔ mɛ tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, “Ɔbelɛnsɛ, Gyuda awura abelɛnsɛ mɔ mɛ laarɛ de mɛꞌ da fo abui mɔɔ faa, iŋ ti gyi nkɛ nko. Fo laa kii kpe nno?” Yesu akasɛbo mɔ mɛ taasɛ mɔ gɛnen mɔ, o kisee da mɔmɔ gikpalɛ de oꞌ kyu nyiile mɔmɔ yɛɛ gɛnen owi ɔbono dɔ mɔ iŋ bo gifuu. Ɔ da gikpalɛ mɔ yɛɛ, “Iŋ gyɛ iwi gudu inyɔ ne n bo gɛkɛ dɔ? Nyamesɛ ɔbono ɔ naa owi kenken mɔ, mɛŋ kya sidi. I kya nyiile yɛɛ gɛsinkpan gɛdɛ so fatela kya wu mɔ. 10 Ne ɔbono, mɔ, ɔ naa gɛnyɛ mɔ kya sidi. I kya nyiile yɛɛ ɔŋ bo fatela mɔ asɛ.”
11 Yesu gi tɔgɛ gɛnen mɔ ne o kii tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, “Aye-kyɛmenɛ Lasarosɛ gi dɛ. Nan kpaa kyingi mɔ.” 12 Nfono mɔ, mɔ-akasɛbo mɔ mɛ tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, “Ɔbelɛnsɛ, nengyene ɔ dɛ ginsi gidɛ berɛ mɔ, ɔ laa nyɛ alanfiya ne.” 13 Yesu akasɛbo mɔ mɛ mɛŋ bii yɛɛ ɔ kya tɔgɛ kyu lii Lasarosɛ lɛwu so daa. Mɛ nyi daa yɛɛ ginsi gidɛ gbaa-gbaa ne ɔ darɛ. 14 Nfono ne Yesu gi tɔgɛ tigi mɔmɔ yɛɛ, “Lasarosɛ gi wuꞌ. 15 Fɛye so mɔ, i wɔra me ɔkon fɛɛ meŋ bo nno pɛi ne o wuꞌ de fɛꞌ nyɛ sɔɔ me gyi. Imɔso fɛꞌ yɛgɛ de aꞌ kpe mɔ asɛ.” 16 Nfono mɔ, Tomaasɛ ɔbono mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Ata mɔ gi tɔgɛ sa mɔ-nanboana mɔ yɛɛ, “Aye‑rɛ mɔ pɛwu aꞌ kpe. Nengyene i gyɛ lɛwu mɔ, aye‑rɛ Yesu pɛwu aꞌ kpe de aꞌ kpaa wuꞌ.”
Yesu Ne N Kya Sa Wurubuaarɛ Asɛ Gɛkyena Ɔnan
17 Yesu gi kpaa loo nno mɔ, o nu yɛɛ Lasarosɛ gi wuꞌ. O wuꞌ ne mɛ pule mɔ mɔ, imɔ nkɛ nnan ne. 18 Bɛtani ɔsowolɛ mɔ de Gyɛrusalem i mɛŋ bo gɛta de abara. I maŋ fo akpaaten anyɔ dandan. 19 Imɔso i yɛgɛ Gyuda awura mɔ asa sakyɔ mɛ kpe Maata de Mariya asɛ de mɛꞌ kpaa tɔgɛ wɔra mɔmɔ kyu lii mɔmɔ-pinyen lɛwu mɔ so. 20 Maata gi nu Yesu so mɔ, ɔ lii kyon ɔꞌ kpaa gyangara mɔ, yɛgɛ Mariya, mɔ, tɛ gɛten dɔ.
21 Maata gi wu Yesu mɔ, ɔ tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, “Me-Wura, ne fɛɛ fo bo gɛrɛ mɔ, nkana me-pinyen ɔ mɛŋnan wuꞌ. 22 Imɔ‑rɛ imɔ gɛnen gbaa faa, n nyi yɛɛ ba‑a nperɛ, ilaa kamaasɛ ibono fo kolɛ lii Wurubuaarɛ asɛ mɔ ɔ laa kyu sa fo.” 23 Yesu gi tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, “Fo-pinyen laa kii kyingi kyena nkpa.” 24 Maata gi kyule mɔ yɛɛ, “N nyi ibono me-pinyen laa kii nyɛ nkpa gɛkɛ laalaalogɛsɛ gɛbono Wurubuaarɛ laa kyingi ibuni de oꞌ gyi ɔmɔ-nbɛlɛ mɔ.” 25 Nfono mɔ, Yesu gi kii lɔrɔ tɔgɛ sa Maata yɛɛ, “Me ne n gyɛ ɔbono n bo ɔkpa de nꞌ kyingi asa abono mɛ wuꞌ mɔ. Me ne n gyɛ ɔbono n kya sa asa Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena ɔnan mɔ. Nyamesɛ ɔbono o kyu mɔ-nyoro too me so mɔ, ba‑a o wuꞌ mɔ, ɔ laa kyena Wurubuaarɛ asɛ. 26 Ne nyamesɛ kamaasɛ ɔbono ɔ tɛ ne o kyu mɔ-nyoro too me so mɔ, mɔ-Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena ɔnan mɔ gɛ maŋ lii mɔ-gibaa kpa‑a. Maata, fo kya sɔɔ ilaa idɛ gyi?” 27 Maata gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, “Ɛɛn, me-wura. Nɛ sɔɔ gyi yɛɛ fo ne n gyɛ ɔbono Wurubuaarɛ gi sun de foꞌ baa mɔlɛgɛ anyamesɛ mɔ. Fo ne n gyɛ Wurubuaarɛ mɔ-bi ɔbono aye-ansi a gyan mɔ so yɛɛ ɔ laa kpelegɛ lii Wurubuaarɛ dɔ ba gɛsinkpan so mɔ.”
Mariya Gi Kpaa Gyangara Yesu
28 Maata gi tɔgɛ Yesu gɛnen ta mɔ, ɔ kpaa terɛ mɔ-tedɛ Mariya lii nkan ne ɔ tɔgɛ mɔ yɛɛ, “Ɔbelɛnsɛ mɔ gi ba, ɔ bo faanaa, ɔ kya terɛ fo.” 29 Mariya gi nu gɛnen mɔ, ɔ kpɛ koso daa ne ɔ lii kpaa gyangara mɔ. 30 Gɛnen owi ɔbono mɔ, Yesu mɛŋ ti loo ɔsowolɛ mɔ gbaa-gbaa so. Ɔ san ɔ bo nfono Maata gi kpaa gyangara mɔ mɔ. 31 Gyuda awura abono mɛ bo Mariya asɛ gɛten mɔ dɔ mɔ mɛ kya tɔgɛ ma‑a wɔra mɔ mɔ, mɛ wu gɛnɔɔbono Mariya gi kpɛ nyise koso lii gɛnen mɔ, mɛ nyi fɛɛ ɔ kya kpe nfono mɛ pule mɔ-pinyen mɔ ɔꞌ kpaa saawo daa. Imɔso mɛ buu mɔ.
32 Mariya gi kpaa fo nfono Yesu bo mɔ, ɔ da de ginsi wu mɔ mɔ, ɔ kpelegɛ ŋmii mɔ-ayaa dɔ ne ɔ tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, “Me-Wura, nengyene fɛɛ fo bo gɛrɛ daa mɔ, nkana me-pinyen ɔ mɛŋnan wuꞌ.” 33 Ibono Yesu gi wu gɛnɔɔbono Mariya kya saawo de Gyuda awura abono mɛ buu mɔ mɔ kee mɛ kya saawo mɔ, mɔ-gisen dɔ i nyida mɔ, ne i loo mɔ kee gikyɔ. 34 Ne ɔ taasɛ yɛɛ, “Fonɛ dɔ ne fɛ pule mɔ?” Mɛ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, “Ɔbelɛnsɛ, ba de foꞌ baa kerɛ.” 35 Nfono mɔ Yesu gi su. 36 Gyuda awura mɔ mɛ wu gɛnen mɔ, mɛ tɔgɛ sa abara yɛɛ, “Fɛꞌ kerɛ, ɔ laarɛ mɔ-ilaa gikyɔ ne‑o!” 37 Asa mɔ ako, mɔ, yɛɛ, “Mɔ ɔbono ɔ kyɛ gyaatanbo mɔ mɔ mɛŋ taalɛ yɛgɛ de Lasarosɛ ɔ mɛŋ sa oꞌ wuꞌ?” 38 Imɔso Yesu gisen gi kii nyida mɔ ginyɔsɛ. Nfono mɔ ɔ naa kpe nfono mɛ pule mɔ mɔ.
Yesu Gi Kyingi Lasarosɛ Lii Ibuni Dɔ
Folɛbɔ dɔ ne mɛ pule Lasarosɛ ne mɛ kyu gibui belɛ giko kyu tii gifolɛ mɔ gɛbunono. 39 Yesu gi naa kpe nno gɛnen mɔ, ɔ tɔgɛ sa asa mɔ yɛɛ, “Fɛꞌ belen gibui mɔ lii folɛbɔ mɔ gɛbunono.” Nfono mɔ Lasarosɛ mɔ-pikyii Maata gi tɔgɛ sa Yesu yɛɛ, “Ɔbelɛnsɛ, mɛ pule mɔ faa, ndɛ nkɛ nnan ne. Ɔ laa lii son.” 40 Yesu gi taasɛ mɔ yɛɛ, “Meŋ tɔgɛ sa fo yɛɛ nengyene fo kyu fo-nyoro too me so mɔ, fo laa wu Wurubuaarɛ nyisigyi?”
41 Nfono mɔ, mɛ belen gibui belɛ mɔ lii folɛbɔ mɔ gɛbunono, ne Yesu gi diirɛ mɔ-ansi kerɛ soso ne ɔ faala Wurubuaarɛ yɛɛ, “Me-sɛ, foꞌsun, fɛɛ fo nu me asɛ. 42 N nyi yɛɛ fo kya nu me asɛ owi kamaasɛ dɔ. Asa abono mɛ yelɛ gɛrɛnaa faa so ne nꞌ kya tɔgɛ gɛnen ilaa idɛ faa de mɛꞌ nyɛ sɔɔ gyi yɛɛ fo ne n sun me.”
43 Yesu gi dalaa ta mɔ, o kpen ken-ken yɛɛ, “Lasarosɛ, lii ba!” 44 Nfono mɔ Lasarosɛ ɔbono o wuꞌ mɔ gi lii ba Yesu asɛ gɛsintin. Ɔ lii ba gɛnen mɔ, akuru abono mɛ kyu dela mɔ-gibuni mɔ a kpɛ san a mili mɔ-ayaa de mɔ-abaa de mɔ-ansi gɛnen. Yesu gi tɔgɛ sa asa mɔ yɛɛ, “Fɛꞌ maragɛ akuru mɔ lii mɔ-nyoro so de ɔꞌ naa.”
Abelɛnsɛ Mɛ Da Gɛdɛ Yela De Mɛꞌ Nyɛ Yesu Mɔɔ
45 Gyuda awura mɔ mɛ buu Mariya kpe nno mɔ mɛ wu ilaa ibono Yesu gi wɔra faa mɔ, mɔmɔ dɔ asa sakyɔ mɛ sɔɔ Yesu gyi. 46 Mɔmɔ ako mɔ, mɛ naa kpe Farasii awura mɔ asɛ ne mɛ kpaa buu ilaa ibono Yesu gi wɔra mɔ sa mɔmɔ.
47 Imɔso Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ mɔ de Farasii awura mɔ mɛ terɛ Gyuda awura nbɛlɛ agyibo baa gyanꞌ ne mɛ taasɛ abara yɛɛ, “Ilaa lɛɛnyiilesɛ kpɛi-kpɛi ibono ɔnyen baarɛ kya wɔra faa, nnɛ ne a laa wɔra mɔ? 48 A taa mɔ yɛgɛ mɔ, asa mɔ pɛwu mɛ laa naa sɔɔ mɔ gyi yɛɛ mɔ ne n gyɛ ɔbono Wurubuaarɛ gi sun de ɔꞌ baa gyi gɛwura mɔ Wurubuaarɛ adɛ so mɔ. Nengyene i ba gɛnen mɔ, Rom awura mɔ mɛ laa baa boori aye Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ de mɛꞌ sɔgɛ gɛwura mɔ lii aye asɛ.”
49 Mɔmɔ dɔ ɔbono ɔ gyɛ Gyuda awura asunbi alɛɛbo gɛmu gɛnen gɛsi gɛbono dɔ mɔ ginyen ne n gyɛ Kayifasɛ. Nbɛlɛ agyibo mɔ mɛ gyan mɛ kya sa gɛwɔnsa gɛnen mɔ, Kayifasɛ baarɛ gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, “Fɛŋ taa nyi ɔlaako. 50 Fɛ mɛŋ nyi yɛɛ nengyene asa mɔ pɛwu lɛwu so ne nyamesɛ kolon gi tɛsɛ wuꞌ sa mɔmɔ mɔ, i boran?” 51 Gɛsintin so mɔ, Kayifasɛ baarɛ, mɛŋ tɔgɛ gɛnen ilaa idɛ mɔ gbaa-gbaa gibaa so. Ibono mɔ ne n gyɛ asunbi alɛɛbo gɛmu gɛnen gɛsi gɛbono dɔ mɔ so ne Wurubuaarɛ gi yɛgɛ ɔ wolaa wu tɔgɛ ilaa ibono i laa baa ba Yesu so mɔ gɛnen. Ɔ wu yɛɛ Yesu laa wuꞌ sa mɔmɔ Gyuda awura pɛwu. 52 Gɛnen gbaa mɔ, Kayifasɛ mɛŋ bii yɛɛ i mɛŋ gyɛ mɔmɔ Gyuda awura mɔ wolɛ ne Yesu laa wuꞌ sa. Yesu gi nyɛ wuꞌ mɔ, de iꞌ koola Wurubuaarɛ mɔ-biana gbaa-gbaa abono mɛ yaasɛ mɛ bo nten kpɛi-kpɛi mɔ pɛwu, kyu baa wɔra nyamesɛ kolon.
53 San kyu lii gɛnen gɛkɛ gɛbono nbɛlɛ agyibo mɔ mɛ gyanꞌ kyu kyon mɔ, Gyuda awura abelɛnsɛ adɛ mɛ da gɛdɛ yela de mɛꞌ nyɛ Yesu mɔɔ. 54 Kyu lii gɛnen so mɔ, Yesu mɛŋ baa naa tentegelen saarɛ Gyuda awura mɔ dɔ. Mɔ‑rɛ mɔ-akasɛbo mɔ mɛ san naa kpaa kyena daa Ifiram ɔsowolɛ so sindi gipen giko.
55 Mɛ bo nno mɔ, mɔmɔ Gyuda awura Lɛwu Gi Seregɛ Aye So gɛkɛ belɛ mɔ gɛ kya fuude. Imɔso asa sakyɔ mɛ kya lii gɛnen gɛsinkpan gɛbono so mɛ kya kpe Gyɛrusalem, mɔmɔ-isowolɛ gɛmu mɔ so. Mɛ kya daa gigyangbara kpe nno kpaa wɔra itiibilaa iko baala gyoo mɔmɔ-gɛkɛ belɛ mɔ gigyi de iŋꞌ sa iꞌ kyɔlesɛ mɔmɔ-Wurubuaarɛ ɔson. 56 I fo gɛnen owi ɔbono mɔ, asa mɔ mɛ yelɛ Wurubuaarɛ ɔson obu gikpaara mɔ so, mɛ kya laarɛ Yesu. Mɛ san mɛ kya taasɛ abara yɛɛ, “Nnɛ ne n gyɛ fɛye-nwɔnsa? Fɛ nyi yɛɛ ɔ laa baa gyi gɛkɛ belɛ gɛdɛ abɛɛ?” 57 Asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ mɔ de Farasii awura mɔ mɛ wolaa ka sa asa yɛɛ ɔkamaasɛ ɔbono o nyi nfono Yesu bo mɔ ɔꞌ baa buu sa mɔmɔ de mɛꞌ nyɛ keda mɔ kpaa tii.