6
I aj Nazaret xqui xutuj u cʼutunic i Jesus
Teʼuri, i Jesus xel che i tinimit-le cuʼ u tijoxelab, y xe ʼe pu tinimit ire. Are xu rik i uxlambal ʼij, xoc pa ja re i molbalʼib y xoc chu cʼutic chique i winak chila. Je qʼui i winak je ʼo chila; niʼpa i xqui ta u tzij lic xqui bisoj che.
—¿Pa xu tijoj wi rib i achi-le ronojel wach ca tijin chu ʼonquil? —xqui bij—. ¿Wach usucʼ i nojbal chi yatal che? ¿Pa xu nawsaj wi rib ire-le chu ʼonquil i milágro? ¿Xataba n-are ti ire-le i aj ʼanol mexa? Ile xa are i ralab i ati Mariy; xa are i catz a-Jacóbo, i aJose, i a-Júdas, i a-Simon. ¿Xataba i ranab ne te je jekel chi kuʼ yoj? Je jekelic pues. Queje ile xqui bij i winak. Xa xqui xutuj wach i xu bij, wach i xu ʼano.
I Jesus xu bij chique:
—Conojel quiqui coj u ʼij jun ajbil u tzij i Dios, xui i je rach aj tinimit n-quiqui coj tu ʼij. Xak queje i rachalal, tak i je aj pa rachoch, xak n-quiqui coj tu ʼij —xu bij chique.
I winak chila n-xqui cuba ti qui cʼux che, rumal-i, ire n-xtiqui ta chu ʼanic i milágro.* Xui je queb oxib winak xu ya u ʼab piquiwi y xe rutzirsaj. Lic xu bisoj man i winak n-xqui cuba ti qui cʼux che. Teʼuri xa ʼe pa tak aldéa nakaj chu cʼutic chique i winak.
I Jesus xe u tak bi u tijoxelab chu paxsaxic u tzij i Dios
Xoʼon panok xe u siqʼuij i cablajuj u tijoxelab ruʼ, y pa cacabil xu jek bi qui takic pa tak aldéa. Xu ya piquiʼab caquesaj itzel tak tew chique i winak. Xak xu bij chique n-ta quiqui cʼam bic are quiqui maj qui be, mi tene qui teb, mi tene qui wa, mi tene qui mer; xui qui chʼamiy quiqui cʼam bic. Xak xu bij chique chi toʼ xajab chiqui cojo, xak miqui cʼam chubi jumolaj qui ʼuʼ, xui i jumolaj chi qui cojom bic. 10 Xak xu bij chique:
—We ʼo jun winak cu ya i posar, chix ʼol na ruʼ; cʼa te qui canaj we quix el che i aldéale. 11 We ʼo i winak n-quix qui cʼulaj taj, xak n-cacaj ti u tayic i tzij, chix el chila. Che i pu can i ulew che iwakan, cʼutbal-re chique chi cʼo can i qui mac chiquij. I tinimit-le, are ca cʼun i tojpen re qʼuisbal ʼij, sak laj tzij i quin bij chiwe, mas nim ni tojbal mac que ique chuwach i queb tinimit Sodóma y Gomórra —xu bij chique u tijoxelab.
12 Teʼuri ique xe ʼe chu bixquil chique i winak chi ʼo u chac quiqui jalwachij qui nojbal chi n-ʼus taj. 13 Xak xquesaj je qʼui itzel tak tew chique i winak; xak je qʼui iwabib xqui coj acéite piquiwi y xe cutzirsaj.
Wach i camic ʼantal che i ma Wan chi aj kajsanel ya
14 Xoʼon panok, xak i ma Heródes, chi ʼatol tzij piquiwi i aj Israel winak, xak xu ta u tzijol wach i nim laj ʼanic ca tijin i Jesus chu ʼonquil, man conojel i winak quiqui lapo. Ire xu bij:
—Are i ʼetz ma Wan aj kajsanel ya, walijnak chic chiquixol i camnak. Are i rumal ʼuri chi ʼo i choʼab ruʼ chu ʼonquil i milágro —xu bij.
15 Xak je ʼo juban chic xqui bij:
—Are i ujer ajbil u tzij i Dios mam Elías —xe cha. Xak ʼo i que binic:
—Are jun cʼacʼ laj ajbil u tzij i Dios pacha i je re ujer —xe cha.
16 I ma Heródes, are xu ta, xu bij:
Ire-le are i ma Wan, chi xin tak u cʼatzixic u jolom; ya walijnak chic chiquixol i camnak —xu bij.
17-18 I ma Heródes u camsam i ma Wan rumal i rixokil, chi ati Erodiys u bi. Are maja ca camsax i ma Wan, i ma Heródes xu maj i ati Erodiys che u chaʼ, chi ma Felípe. I ma Wan xu bij che:
—N-ʼus taj cat qʼuiji ruʼ i rixokil a chaʼ —xu bij.
Rumal-i, i ma Heródes xu tak u chapic i ma Wan, xu xim ruʼ carena, y xu tzʼapij pa cárcel.
19 I ati Erodiys tzel cril i ma Wan. Craj cu camsaj, xui-ri n-cu rik taj wach u ʼanic cu ʼan che, 20 man i ma Heródes n-xu ya ta che. Retaʼam chi ma Wan, lic sucʼul i cu ʼano; lic chʼam u cʼaslemal. Rumal-i, xu xij rib che. Are i rumal ʼuri n-xu ya ta che ixok coʼon cʼax che. I ma Heródes, are xu ta i u tzij i ma Wan, lic ʼutz xu ta, xui-ri, ʼo ca tiʼan pu cʼux rumal; n-xu rik taj wach i cu ʼano. 21 I ati Erodiys lic xraj u camsaxic i ma Wan, y xoʼon panok xu rik i ʼij che. I ma Heródes xoʼon jun nimaʼij re u ʼij ire. Je qʼui i nimak tak winak xe cʼun chu tijawic cenar ruʼ. Xe cʼun i je rakan u ʼab, xak xe cʼun i je cajʼatzil i u soldádo, xak xe cʼun i nimak qui patan re ronojel i jyub Galiléa. 22 Are que tijin chi waʼim, xoc bi i ralit i ati Erodiys, y xoc chi xajawic chiquiwach. I ma Heródes, cuʼ i je ʼo ruʼ, kus xquilo wach i xajawic xoʼon i ali. Rumal-i xu bij che:
—Cha tzʼonoj chwe wach i cawaj quin ya chawe, y yin quin ya na ʼuri chawe —xu bij che ali. 23 Lic xu cuxtaj u bi i Dios chu bixquil.
—Yin lic quin ya na chawe pachique tak ca tzʼonoj chwe. N-ta coʼono we ca tzʼonoj i nicʼaj i uqʼuial tinimit chi ʼo pin ʼab —xu bij—, lic quin ya na chawe. Queje ile xu bij i ma Heródes.
24 I ali xe u tzʼonoj che u chuch:
—¿Wach quin tzʼonoj che, ca bij yet? —xu bij che.
—Cha tzʼonoj u jolom i ma Wan che, chi aj kajsanel ya —xu bij u chuch che.
25 I ali juntir xtzalijic; xa ʼe ruʼ i ma Heródes y xu bij che:
—Woʼor tan cwaj i u jolom i ma Wan, aj kajsanel ya; cwaj ca ya li chwe chupam jun plato —xu bij.
26 I ʼatol tzij, are xu ta ile, lic xbison rumal. Xui-ri, ire u bim chic chiquiwach conojel, chi cu ya na che wach i ca tzʼonox che, xak u cuxtam u bi i Dios puwi u tzij. Rumal-i, n-xraj ta ire cu tzalij u tzij. 27 Are ʼuri xu tak-la bi jun soldádo chu cʼamic u jolom i ma Wan. 28 I soldádo xa ʼe ruʼ i cárcel, y xresaj u jolom i ma Wan; xu ya ʼuri pa plato y xu cʼam bi che ali. Ire-le xe u jacha che u chuch.
29 I u tijoxelab i ma Wan, are xqui ta wach xa ʼan che, xe qui cʼama u nimal y xe qui muku.
I qui tzukic joʼob mil winak
30 Xoʼon panok, i u tijoxelab i Jesus xe tzalij chic y xqui mol quib ruʼ i Jesus. Xe oc chu lapic che niʼpa i qui ʼanom y niʼpa i qui cʼutum chique i winak. 31 Teʼuri i Jesus xu bij chique:
—Joʼ. Jo che jun lugar pa n-ta wi winak; coj uxlan jubiʼ —coʼono.
Queje xraj ire ile, man i winak n-ta qui qʼuisic ruʼ. N-ca tijtaj ta chic u wa cumal. 32 Rumal-i, i Jesus cuʼ u tijoxelab, quituquel xe ʼe chupam jun bárco che jun lugar pa n-ta wi winak. 33 Xui-ri, are xe ʼec, je qʼui i winak xe ʼilawic y xquetamaj chi are i Jesus. Are ʼuri xe ʼe paʼanem chi tak u chiʼ i alagun; nabe xe upon ique chuwach i Jesus. ʼIs pa ronojel tak tinimit je petnak wi. 34 I Jesus, are xel pa bárco, xe ril je uqʼuial winak je ʼo tan chic chila. Cʼax xu na u cʼux chique, man je pacha juban chij n-ta que chajiwic. Rumal-i, xoc chu bixquil uqʼuial cʼutunic chique. 35 Are mer xkaj i ʼij, i u tijoxelab xe tejeb ruʼ y xqui bij che:
—Ya xkaj i ʼij, y waral xa tzʼinilic jyub, n-ta winak chi. 36 Cha bij chique i winak ʼutz que ʼe chu tzucuxic qui wa chi tak ja, xak pa tak aldéa nakaj —xqui bij che i Jesus.
37 Xui-ri, ire xu bij chique:
—Yix chi ya chique wach quiqui tij na —coʼono.
—¿Cawaj bari que ʼe ka loʼo queb ciénto quetzal caxlanwa, tzukbal que i winak-i? —xqui bij che.
38 Ire xu tzʼonoj chique:
—¿Niʼpa i caxlanwa ʼo iwuʼ? Je iwilapeʼ.
Ique, are xquetamaj niʼpa ʼo cuʼ, xqui bij che:
—ʼO joʼob caxlanwa ruʼ queb car —xe cha.
39 Teʼuri i Jesus xe u tak i winak chi que cubi chuwa tak qʼuim pa tak tzobajil. 40 Che tak i tzobajil-le, ʼo jujun chi ʼo i cincuénta chique, xak je ʼo jujun je ʼo jun ciénto chique. 41 Teʼuri i Jesus xu chap i joʼob caxlanwa, xak i queb car; are ʼuri xtzun chicaj xu cʼamwaj xu tioxij che i Dios. Teʼuri xu pir i caxlanwa, y xu ya chique u tijoxelab, quiqui jachbej-re chique i winak. Xak i queb car xu ya chique, man xak quiqui ya chique conojel i winak. 42 Conojel ʼis xe waʼic y xe nojic. 43 Are xquelej, i u tijoxelab xqui mol u chiʼ niʼpa i chʼakatak caxlanwa, xak i car chi n-xqʼuis taj. Xnoj cablajuj coban che i chʼakatak chi xsobrinic. 44 Niʼpa i achiab xe tzukic, je joʼob mil.
Wach i binic xoʼon i Jesus puwi ya
45 Are xutzin ile, i Jesus xu bij chique u tijoxelab chi que oc chic pa bárco, que ʼax chʼaka alagun cʼa pa tinimit Betsáida. Queje xu bij ile chi quiqui ʼan ique tzʼakat ire que u ʼijla bi i winak. 46 Are xutzin qui ʼijlaxic i winak, xa ʼe che jun jyub chu tzʼonoxic che i Dios. 47 Are xoc aʼab, i u tijoxelab ya que upon pa nicʼaj alagun; i Jesus utuquel ʼo che i jyub-le. 48 Are ʼo chila, xe ril lok chi u tijoxelab uyej quiqui ʼan chu minic bi qui bárco chuwi ya, rumal i tew chi lic xpe chirij. Are ya ca pe u sakiric, i Jesus ya ca nakajab cuʼ, lic ca bin chuwi ya; ca tijin ricʼawic chiquiwach ique. 49 I u tijoxelab, are xquilo chi ca bin chuwi ya, xqui chʼob ique, mok jun xibinel, y xe siqʼuin rumal. 50 Queje xqui ʼan ile, man conojel xquilo, xak ʼis xe oc ʼil rumal. Xui-ri, ire xe u ʼijla; xu bij chique:
—¡Mi xij iwib! Xa yin. ¡Chi cowirsaj i cʼux! —coʼono.
51 Teʼuri xoc cuʼ pa bárco; are ʼuri i tew xuxlanic. I u tijoxelab lic xqui bisoj rumal. 52 Ique n-qui tom tu be wach usucʼ i milágro xoʼon ire che i caxlanwa (chi are ire ʼo puwi ronojel niʼpa i ʼolic). Ique toʼ tzʼapil i qui nojbal.
I Jesus xe rutzirsaj i wabib pa Genesaret
53 Are xe ʼax chʼakap, xe upon chu chiʼ i jyub Genesaret. Chila xqui yukba wi can i qui bárco. 54 Juntir, are xe ʼel pa bárco, i winak je ʼo chila xquilo chi are i Jesus. 55 Rumal-i, ʼis xe ʼe paʼanem chu cʼamic li qui iwabib chuwa chʼat pa ʼo wi i Jesus. 56 Pa tak ca ʼe wi ire, pa tak tinimit, pa tak aldéa, pa tak jyub, ʼis que qui cʼam li iwabib ruʼ. Xe qui ya chi tak be, y lic xqui tzʼonoj che chi ca yaʼ chique quiqui chap jubiʼ u ʼuʼ. Conojel niʼpa i xqui chap u ʼuʼ, xe utziric.
* 6:5 I winak xe walij chirij i Jesus y xquesaj bi pa tinimit. Chawila i u wuj i San Lúcas 4.28-38. 6:11 Cha tzucuj i queb tzij-i pa Diccionário pa qʼuisbal re i wuj-i.