21
Yesu Ɔbo I Yerusalem Lɛ Igara Awe.
Ɔwi gɔ i Yesu gu ɔ̃ marasuãdze ɔɔbore mabo Yerusalem ne, maba maabo Betfage i kube gɔ marɔ sɔ Oliva adziri Kube iso. Mmɔ ɔpia ɔ̃ marasuãdze inyɔ ɔɖegu katɔ̃ ɔɣere ma sɔ, “Mikɛlɛ akorowa wa mpia i katɔ̃, si mibo ne, mito mianya ɔfirimu gɔ makɔra maɣedza, ɔ̃ ibi ɣɛ wũ i kɔrɛ. Mikurisi wũ mibɔ me. Si ɔrere ɔɣɛ ira irere ne, miɣere wũ sɔ, ‘Bosate nto ɔbie ma’ iyɔ ɔluwɛ̃ ne, ɔto ɔ̃aɖi ma arɔĩ.”
Iba ngbɔ gɔ itã sɔ nnɛ i kanyaɖidze ɔɣɛ aaba i ne ame sɔ,
“Miɣere Zion kaɖe sɔ,
‘Nyɔ, fɔ igara to ɔba fɔ kɔrɛ!
Ɔsi i ɔfirimu gu ɔ̃ ibi iso i karɔ̃ ibɔso ame ɔto ɔba.’ ”
Ne ɔso marasuãdze ɔrui masɛ maabara lɛ kumɛgɔ i Yesu ɔpia ma. Makɔ ɔfirimu gu ɔ̃ ibi mabɔ, maɖi ma sikati masia i mabɔi iso fiɛ Yesu ɔta ɔsɛ i ma iso. Maturi gbodzoo ɔɖi ma awu masɛ i ɔri fiɛ mawɛ̃ ana ɔɖaɛ kudzirikpai mafere i ɔri iso. Maturi gbodzoo ma nɖe Yesu katɔ̃ gu mma ngbikama to mafa kayiɖu teteree sɔ,
“Boale David Ɔbi,
fiɛ Ɣaa aafere ngɔ nto ɔba i Bosate iyere ame kusɛkusɛ.
Boale Ɣaa!”
10 Gɔ Yesu ɔbo Yerusalem ɔmagɛ̃ ame ne, kulu ko nto ɣee, ne maturi to makarɛ sɔ, “Ne nna ɔɖe ngbe?”
11 Ne mawɛ̃ to matã mmuai sɔ, “Ɔ̃ nɖe Kanyaɖidze Yesu gɔ lobɔrɛ i Nasaret i Galilea ne.”
Yesu Ɔsa Kuɣamaɖese Ɔɖi I Ɣaa Kasɔrɛkɔ̃.
12 Yesu ɔkɛlɛ Ɣaa isɔrɛyo ɔsɛ ɔ̃asa mma ɔɖuɖu nto maɣa ara gu mma nto marɔdɛ̃ ara ɔɖi i mmɔ. Ɔli mma nto manyuarã sikã sipɔrɔ̃ gu mma nto marɔdɛ̃ abɔrɔnuma ayara ɔpɛyu. 13 Ne ɔɣere ma sɔ, “Matsɛrɛ i Ɔko Sekelea ame sɔ Ɣaa ɔɣɛ sɔ, ‘Maarɔ wũ iyo sɔ kayi kakparamakɔ̃,’ ɣɛɛ miɔsu ne mibara mayukukpe kawɛrɛkɔ̃!”
14 Manɔbiɛdze gu mabafã ɔba ɔ̃ kɔrɛ i kasɔrɛkɔ̃ mmɔ fiɛ ɔsa ma. 15 Ɣɛɛ gɔ masɔrɛdze makpakpa gu mmara matedze ɔnya awawãra wa ɔto ɔbara gu kumɛgɔ i mabiɛtɛ to mala kulu i isɔrɛyo ame sɔ, “Maale David Ɔbi!” ne, ikpɛ̃ ma sikpã.
16 Ne mato makarɛ Yesu sɔ, “Ato anɔ nnɛ mato maɣɛ i ngbe?”
Yesu ɔtã ma mmuai sɔ, “Nto lonɔ. Miika itɔ̃me nɛgbe minya i Ɔko Sekelea ame sɔ, ‘Akararã mabiɛtɛ sɔ ma kanya ame i ile nɛ loyi sɛ ibɔrɛ.’ ”
17 Ne kama ne, Yesu ɔrui ɔnyua ma ɔkɛlɛ Betania ɔmagɛ̃ ame ngbegɔ ɔsɛ ɔ̃arɛ.
Yesu Ɔgbarĩ Kuɖedziri Kuwɛ̃.
18 Kaɖesɛ̃a kaya tututu gɔ ɔ̃ɔkpese ɔto ɔba ɔmagɛ̃ ame ne, kukã ɔkpɛ̃ wũ. 19 I ɔri kuruɛ ne, ɔnya figi kudziri gɔ kuɣɛ ne ɔso ɔkɛlɛ kɔ̃ kɔrɛ, ɣɛɛ gɔ ɔsɛ ne, ɔ̃inya ibi kuiwɛ̃ iɖo aɣata. Ne ɔɣere kudziri sɔ, “Ita i nɔme ne, aisibaɣɔ̃ abi anya.” Ɔluwɛ̃ kudziri ko loɣɔ.
20 Gɔ ɔ̃ marasuãdze ɔnya nnɛ loba ne ibara ma ɣii, ne mato makarɛ sɔ, “Nda i kuɖedziri ɔɣɔ ɔluwɛ̃ ngbɔ?”
21 Ne Yesu ɔtã ma mmuai sɔ, “Nto loɣere mi gbaã sɔ si mifɔ miɖe fiɛ miiwararã ne, mito miawo nnɛ lobara kudziri gɔgbe ɔbara. Fiɛ iiɖe ne kere, ɣɛɛ mito miaɣere kube gɔgbe sɔ, ‘Kɛlɛ aafuĩdza so apia i ɔpo ame,’ fiɛ iaba ngbɔ. 22 Si mifɔ Ɣaa miɖe ne, ira biara nɛ miakarɛ wũ i kayi ikparama ame ne, mito miafɔ ne.”
Makarɛ Yesu Ngbegɔ Ɔna Ɔ̃ Ɔle Ɔbɔrɛgu.
23 Yesu ɔkpese ɔba isɔrɛyo ame ne gɔ ɔto ɔte ara ne, masɔrɛdze makpakpa gu makpakpa ɔba ɔ̃ kɔrɛ makarɛ wũ sɔ, “Lɛ ana ɔle gɔ ato abara ala ara wagbe fiɛ nna lotã-ɔ ɔle gɔmɔ?”
24 Yesu ɔtã ma mmuai sɔ, “Mitã lokarɛ mi itɔ̃me iwɛ̃ lonɔ, si mitã me mmuai ne, nto loaɣere mi ɔle gɔ loto lobara ala ara wagbe. 25 Yohanes ne, nna lotã wũ ɔle fiɛ ɔpie maturi Ɣaa ndu? Ɣaa ɛɛbɛrɛ maturi lotã wũ?”
Ne matsɛgu so iwararã sɔ, “Be boaɣɛ? Si boɣɛ sɔ Ɣaa kɔrɛ ne, ɔto ɔ̃akarɛ bo sɔ ‘Be ɔso miifɔ Yohanes miɖe?’ 26 Ɣɛɛ si boɣɛ ana sɔ ‘Maturi kɔrɛ’ ne, boto bonigã maturi alasɔ ma ɔɖuɖu ɔfɔ maɖe sɔ Ɣaa kanyaɖidze ɔɖe.”
27 Ne ɔso maɣere Yesu sɔ, “Boiɣe ngbegɔ i ɔ̃ ɔle ɔbɔrɛ.”
Ne Yesu ɔ̃ wũ ɔɣere ma sɔ, “Mme wũ loibaɣere mi ngbegɔ i wũ ɔle gɔ loto lobara ala karabara gagbe ɔbɔrɛ.”
Yesu Ɔte Ara I Manyiibi Inyɔ Mawɛ̃ Iso.
28 “Nda minya itɔ̃me nɛgbe? Ɔrɛrɛ̃ ɔwɛ̃ ɔwe gɔ ɔba mabirɛrɛĩ inyɔ. Ɔɣere kpakpare sɔ, ‘Ɔbi, sɛ aabara karabara i kakpɛkɔ̃ ame nɔme.’
29 “Ɔbi ɔɣere ɔ̃ ɔse sɔ, ‘Loibasɛ,’ ɣɛɛ ne kama ne, ɔfinikira ɔ̃ adzuni ɔrui ɔkɛlɛ sia.
30 “Ɔse ɔkpere ɔbi nyɔare ɔpia wũ katɔ̃me gagbe ame. Ɔtɔrã i ɔ̃ ɔse katɔ̃ sɔ ɔ̃asɛ, ɣɛɛ ɔ̃isɛ.
31 “Mabi inyɔ magbe ne, ma ɔmele lobara ɔ̃ ɔse kuɖɔɛ?”
Matã mmuai sɔ, “Kpakpare.”
Ne Yesu ɔɣere ma sɔ, “Nto loɣere mi sɔ, ma lampofɔdze gu asɔrɔ̃ maɖedze ɔɔɖe mi katɔ̃ makpa Ɣaa sigarakaɖekɔ̃. 32 Alasɔ Ndupiedze Yohanes ɔba ɔ̃ate mi sibɔlɔlɔ ɔri, ɣɛɛ miifɔ wũ miɖe, ɣɛɛ ma lampofɔdze gu asɔrɔ̃maɖedze ɔfɔ wũ maɖe. Atoa sɔ minya nwagbe ne, miifinikira mi adzuni mifɔ wũ miɖe.”
Yesu Ɔpɛ Igbã I Marabaradze Lalaa Mawɛ̃ Iso.
33 Yesu ɔɣere ma sɔ, “Minɔ igbã mama ana. Kpɛ̃dze ɔwɛ̃ ɔwe ku ɔwi gɔ lofe gɔ ɔkpɛ̃ adziribi wa masɛ masu mabara ala ndã kakpɛkɔ̃. Ɔtɛ̃ ɔkpã ɔki ɔlɔ kakpɛkɔ̃, ɔɖi itawo nɛ ame maakã ndã, fiɛ ka ɔtsue iyo kɔlɛa ngbegɔ i ngɔ loadzuɛ̃ kakpɛkɔ̃ aaya. Ɔsu kakpɛkɔ̃ ɔpia i marabaradze nrɔɔ̃ ame fiɛ ɔkɛlɛ ɔri. 34 Gɔ adziribi ɔsɔrɛ̃wi ɔɣo ne, ɔpia ɔ̃ maɖabo sɔ masɛ maafɔ ɔ̃ kaɖekɔ̃ mabɔ wũ i marabaradze kɔrɛ.
35 “Marabaradze ɔmɔɛ̃ maɖabo magbe, mapɛ ɔwɛ̃, maɖoe ɔwɛ̃, fiɛ mapɛ ɔwɛ̃ ata. 36 Ɔrɛrɛ̃ gɔgbe ɔledza maɖabo mama isese iɖo maɖeakatɔ̃. Ma wũ ne, marabaradze ɔbara ma lɛ maɖeakatɔ̃. 37 Kawirikɔ̃ ne, ɔsese ɔ̃ ɔbi ala ɔɣere so sɔ, ‘Loɣe sɔ mato maawarɛ wũ ɔbi.’
38 “Ɣɛɛ gɔ marabaradze ɔnya ɔbi ne, maɣere so sɔ, ‘Kakpɛkɔ̃ sate ɔbi gɔ loaɖe ɔ̃ ara i ngbe ne. Mitã boɖoe wũ si boaɖe ɔ̃ ara.’ 39 Ne ɔso mamɔɛ̃ wũ mafuĩdza i ɔkpã kama fiɛ maɖoe wũ.”
40 Ne Yesu ɔkarɛ ma sɔ, “Be mifɔ miɖe sɔ kakpɛkɔ̃ sate aabara marabaradze magbe si ɔba?”
41 Matã mmuai sɔ, “Ɔto ɔ̃aɖoe marabaradze lalaa magbe ɔsu kakpɛkɔ̃ ɔtã marabaradze mama ma loasu ɔ̃ kaɖekɔ̃ mabɔ wũ i ɔwi iso si masɔrɛ̃ ɔraɖui.”
42 Ne Yesu ɔɣere ma sɔ, “Miika i Ɔko Sekelea ame sɔ,
‘Ita nɛ i mayotsuedze ɔsɛ̃ sɔ iilɛ ne,
ne loba iakpese ita nɛ lofɔ kuɣa iɖo ata ɔɖuɖu pelepele ne.
Bosate lobara ira siare nɛgbe
fiɛ ibo bo anɔ gbaã!’ ”
43 Yesu ɔkɛlɛgu i katɔ̃ sɔ, “Ɣaa to ɔ̃amɔɛ̃ ɔ̃ sigarakaɖekɔ̃ ɔfɔ mi iso ɔsu ɔtã mma loaɣɔ̃ abi sɛɛ. 44 Ngɔ loakpase i itã nɛgbe iso ne, ɔto ɔ̃afɛfɛ̃ ɖukuɖuku, fiɛ ngɔ i ita nɛgbe aakpase iwuĩ ne, ito iakɔtɛ wũ ɖɛkpɛrɛɛ.”
45 Gɔ masɔrɛdze makpakpa gu ma Farisise ɔnɔ agbã wa i Yesu ɔpɛ ne, matsue sɔ ma ɔto. 46 Ne ɔso mabie sɔ si mamɔɛ̃ wũ, ɣɛɛ manigã maturi gbodzoo ma mpia i mmɔ ala masɛ mabu Yesu lɛ Ɣaa kanyaɖidze awe.