10
Wekyry tomo, juteu tõ pynanopyry poko penetãko ywy yronymyryme. Wekyry tõme mã toto. Naeroro Ritonõpo maro oturukehpyra ase toto kurãkary poko. Ritonõpo omipona se yronymyryme toh mã repe, zuaro ase. Yrome Ritonõpo a zae ehtoh waro pyra toh mana. Ritonõpo a tukurãkarykõ waro pyra toh mana. Naeroro tamoreme xine toekurãkarykõ zupĩko nexiase toto. Zae sytatose Ritonõpo a enetuputyryke rokẽ kyya xine, moro enetuputyry se pyra nexiase toto. Morarame Kyrixtu mã Ritonõpo nymeropohpyry etyhpyryme mana, kukurãkatohkõme. Naeroro Kyrixtu enetupuhnanõ emero kurãkãko Ritonõpo mana Tumũkuru enetuputyryke eya xine.
Sero nonopõkõ pynanopyry se Ritonõpo mana porehme
Ynara tymerose Moeze a, “Ritonõpo nymeropohpyry omipona awahtao xine ipunaka, oorypyrykõ poko pyra roropa awahtao xine moino ro oenurutopõpyrykõ poero oorikyrykõ ponãmero, morara awahtao xine orihpỹme matose exĩko, jũme Ritonõpo maro,” tykase. Yrome ynara tymerose roropa eya kukurãkarykõ poko Ritonõpo enetuputyryke kyya xine, “Ynara kara ehtoko oseya, ‘Kyrixtu enehpory se sytatose kapu ae kukurãkatohkõme,’ kara ehtoko,” me tymerose. Oty katohme? Tooehse exiryke sero pona. “Ynara kara ehtoko roropa, ‘Nono ae Kyrixtu senehpotone ropa kukurãkatohkõme. Aorikyhpyry tõ poe Kyrixtu sẽsemãkapotone ropa,’ kara ehtoko,” me tymerose. Oty katohme? Tõsemãse ropa exiryke. Ynara tymerose roropa Ritonõpo omiryme, “Zuaro matose zuaro se awahtao xine, kukurãkarykõ poko Ritonõpo a, aomiry enetuputyryke kyya xine.” Moro omi totase oya xine. Ynanekaroase oya xine. Ipoko mosenetuputyatose, “Kyrixtu enetupuhtoko,” karyhtao yna a oya xine. Moro omi ekarõko ynanase oya xine. Jezu orihxĩpo tõsemãkapose ropa Ritonõpo a. Moro enetuputyryhtao oya xine imehnõ zurũko matose, “Jezu jesẽme mana,” ãko matose imehnomo a. Morara awahtao xine opynanohtorỹko Ritonõpo mana. 10 Ynara exiryke, kukurohtao xine enetuputyryhtao kyya xine kukurãkatorỹko Ritonõpo mana. “Zae mase ya,” ãko mana kyya xine. “Jezu jesẽme mana,” karyhtao kyya xine kypynanohtorỹko Ritonõpo mana. 11 Ynara tymerose Ritonõpo omiryme, “Jenetuputyryhtao oya xine oesẽkõme atasamara matose,” me tymerose Ritonõpo omiryme. 12 Ahno poko emero morara ãko Ritonõpo mana, oxisã juteu tõ exiryke juteutõkara maro. Ritonõpo seropõkõ esẽme mana, emero porehme. Naeroro tonetupuhnanõ akorehmãko mã emero, imaro autururukohtao. 13 Ynara tymerose Ritonõpo omiryme, “ ‘Papa kapuaono, kukurãkako,’ kananõ pynanohnõko Ritonõpo mana emero porehme,” ãko.
14 Yrome atakorehmaposaromepyra onenetupuhpyra exiketõ mana. Morararo onenetupuhpyra omi kurã onetapitopyra exiketõ mana. Mame otãto omi kurã etãko toh nae onekaropyra imepỹ ahtao eya xine? 15 Morararo omi kurã onekaropyra toh mana, ekaronanõ anaropopyra tokurehse ahtao. Ynara tymerose Ritonõpo omiryme sero poko, “Kure kuhse mokaro oepyry mana. Omi kurã ekaronanõ oepyry kure kuhse mana,” ãko. 16 Yrome toitoine rokẽ omi kurã etãko mã toto, emero pyra. Ynara tymerose Izaja a sero poko, “Papa kapuaono, yna omiry onenetupuhpyra mã toto. Tuhke pyra rokẽ enetupuhnõko mã toto,” tykase. Moro tymerose Izaja a pake. 17 Naeroro enetupuhnõko mã toto omi kurã etaryhtao. Etãko toh mana Kyrixtu poko tamorepase toto ahtao.
18 Yrome ynara ãko ase oya xine, ajohpe pyra omi kurã onetara toh nae? Totase eya xine rahkene. Ynara tymerose Ritonõpo omiryme moro poko,
“Aomirykõ totase eya xine emero pata tõ punero.
Toto omihpyry tõsekãtose nono etyhpyry punero.”
19 Ynara ãko ropa ase, “Izyraeu tõ zuaro pyra nexiahse?” ãko ase. Ynara ãko Moeze nymerohpyry jezuhnõko,
“Izyraeu tomo, imehnõ zumoxike oritorỹko ase.
Ypoetory tõ kara poko ozekĩtanohtorỹko ase,
zae ehtoh waro pyra exiketõ poko,”
tykase. 20 Orẽpyrahxo Izaja kynexine roropa ynara karyhtao Ritonõpo omiryme,
“Tonetupuhse ywy juteutõkara a, jupipynỹpo tomo a.
Tõsenepose ywy roropa eya xine,
‘Yna akorehmako,’ kapynỹpo tomo a,”
tykase Izaja Ritonõpo omiryme. 21 Yrome Izyraeu tõ poko ynara tykase, “Juteu tõ eahmary poko ykohmamyase toto kurãkatohme repe. Yrome jomipona pyra rokẽ nexiase toto. Ymoipyra roropa nexiase toto,” tykase Izaja Ritonõpo omiryme toto poko.