12
Yesus ykyas ayõ ro raa ntmoh
Ayõ ro Sabat* to, ja raa ro agama Yahudi ntmoh. Tna ayõ ro Sabat sau to, Yesus ysya kuber wAit mamo mfrit iti mam armato ro gandum sau. Kuber wAit mhai sre, tibyo mryoh gandum make baro mait. Menohe raa ro Farisi mmat feto, tibyo mawe kʼYesus mawe, “Yesus! Nmat kuber woNyõ mno bo toto sai meto a? Ana mryoh gandum make mam ayõ ro raa wanu ntmoh to. Ana mno fyi meto? Mno bo reto to, ana miwer Watum ro agama ranu oh meto!” Tna Yesus yawe, “Anu nsorni Bokom ro Allah fe mfe a? Bokom reto mkyas bo ro tiwya raja Daud yno. Tiwya ait ysya raa wait mhai awyah. Tna ait twok mam Samu ro Allah mato. Tna yoo roti ro raa msan kʼAllah. Roti reto mbau. Menohe ait yoo yait. Roti reto ja imam na mesait aran mait. Menohe ait yoo tna yee kʼraa wait mait ye. Ja anu nmat Watum ro Musa fefares a? Watum reto mawe ye mawe, ‘Nno bo mam ayõ ro raa ntmoh to ma.’ Menohe imam ro Allah to, ana beroh mno bo mam Samu ro Allah, menohe Allah ymat bo ro ana mno reto to, tna yawe bo reto mkair fee ye. Anu nhar nwe Samu ro Allah to moof tna yase ye. Menohe anu wase Ait sait ro yama yhau ysya anu. Ait retait yase toni yiwrek Samu ro Allah. Bokom ro Allah mawe,
‘Noo bo wanu taro nsan kʼJõ to, reto moof. Menohe jõ ksoh tawe anu natmof raa anya; reto to moof toni.’
Hosea 6:6
Allah ymat kuber woJõ to yawe bo ro ana mno reto mkair fee. Soh anu nhar Bokom reto kaket to, maami anu nkyas bo mkair mai kuber woJõ fee ye. Jõ fi ‘Ait ro Yroh Yama Yfi Raa Sai.’ Jõ tatak tbo ayõ ro raa ntmoh ye. Feto to, nwe kuber woJõ wefo mno bo ro mkair to ma.”
Yesus yisoh raa mam ayõ ro raa ntmoh (hari Sabat)
Tna Yesus sikba wore weto tna yasen yamoʼt samu watum rana. 10 Tna raa sait ro yatem jaro mhai huwya mam beto ye. Ana ro Farisi baro mmat sas Yesus tna saso bo mkair ro Ait yno. Tibyo ana mtu bo kʼAit mawe, “Soh raa misoh raa kiyam moof mam ayõ ro raa ntmoh to, ana miwer Watum ro Musa ykom oh meto, fe mfe a?” 11 Menohe Yesus yawe si yawe, “Mfi bo anu nkin wefo sait ymat domba rait sau btek kayah. Mbtek kayah mam ayõ ro raa ntmoh to, kbe raa retait sna ykuk maut fee mfe a? 12 Raa to ati, tna domba to bo ro ati fee sai. Feto to, soh raa mno bo ro moof kʼraa roto mam ayõ ro raa ntmoh to, ait yiwer Watum ro agama ranu fee.” 13 Tna Yesus yawe kʼait ro yatem mhai retait yawe, “Betrot natem anyõ!” Raa retait betrot yatem rait. Tna yatem mrok moof mfi yatem jaro to ye. 14 Raa ro Farisi mmat feto tibyo masen frok mamo. Mamo saim bo mawe saso iso re kbe mame Yesus yajat. 15 Menohe Yesus yhar raa ro Farisi mhaf wana, tibyo Ait yirenti yamoʼt rabin roto sau.
Yesus tait Raabis ro Allah ysok
Raa msis-sas kro Ait tna Ait yisoh ana ro kiyam. Tibyo kiyam wana marak beta ye. 16 Tna fo Ait yawe wa kʼana yawe ana masbrah Ait kʼraa roto ma. 17 Ait yno bo weto to, afo re yno mnan si bokyas ro tiwya Allah ybis nabi Yesaya ykyas tinyi wia yawe:
18 “Raabis aJõ oh mefi. Jõ thafri Ait. Ait tait Jõ thaf mnan. Kbe too Har aJõ tse kʼAit. Tna bo ro Jõ ksoh to, kbe Ait wosa kʼraa makin ro wase Jõ fares ye. 19 Kbe Ait ymak ysya raa fee. Kbe Ait safuk tawyõ Ait bo fee ye. 20 Kbe Ait yhaf sneh kʼraa ro ssafo fee. Ana mfi krum ro foos mfi matu wewe. Kbe Ait yno feto mamo snok mam ati ro Ait yno bo ro Jõ ksoh mkak beta. 21 Mkah Ait yasom rAit to, raa ro bangsa sor kbe mhau mhaf minaut kʼAit mawe meen Ait yoo riof yee kʼana.”
Yesaya 42:1-4
Yesus ysya kabes Beelzebul
22 Tna raa makah ait ro kabes mbo sait mama mo kʼYesus. Ait retait ymai marak tna yasu mboh ye. Tna Yesus yisoh ait yoof. Tibyo yrok ymai ye tna yasu maah ymat bo ye. 23 Tibyo raa makin ro mros sor mam weto to, mrok ktak sai tna mawe, “Yesus fi Ku ro Daud fe mfe a? Ait ro tiwya Allah ysi rene mefi fe mfe a?” 24 Menohe raa ro Farisi mari feto. Tna ana mawe kʼanya mawe, “Aha! Yesus yatak yikyak kabes sor mkah tak ro kabes Beelzebul rait. Kabes Beelzebul retait ja yase ybo kabes taro sor.” 25 Menohe Yesus yhar bo ro ana mnaut reto tna yawe, “Soh raja ro rabin sait ybo raa wait, menohe ana mafa anya ai to, kbe rabin mros matak fee. Tna raa ro mhau su mam remo sau to, soh ana mafa anya ai to, kbe ana mros matak fee ye. Tna raa ro mhau mam amah sau su to, soh ana mafa anya ai to, kbe ana mros matak fee ye. 26 Tna soh kabes yabi yikyak kabes wait taro to, kbe rabin ro kabes yabi yamo raja ybo to, kbe mros matak fee ye. 27 Anu sioh nwe, kabes Beelzebul (Iblis) yoo yatak rait yee kʼJõ oh mi Jõ tatak tikyak kabes weto sor. Menohe raa wonyõ taro ja mikyak kabes ye. Awya oh mi yoo yatak rait yee kʼana to? Anu nwe kair raa wanu meto ye! Kbe ana kmo anu mawe, ‘Mfe, Har ro Tuhan moo matak rAu mee kʼanu mefo!’ Feto to, bo ro anu nwe kʼJõ reto to, mkair sai meto. 28 Har ro Tuhan oh mi moo matak rAu mee kʼJõ. Tibyo Jõ tatak tikyak kabes frok to. Allah ybis Jõ tama tbo raa mana rAit to. Feto to, Ait ro yase ybo raa wait yhau ysya anu oh.”
29 “Jõ fret bo reto u tawe, Kabes yabi yfi raa ro yatak sait. Ja raa ter-ter twok mam amah rait fee tibyo ytak bo wait fee ye. Menohe soh raa make ait yaa yatem wia saah. Tna fo raa retait ytak bo ro mhau mam amah mato reto.
30 Awya ro yhaf sau ysya Jõ fee; ait retait yamo byoh tna yno bo ro mkair mai kʼJõ. Awya ro ysya Jõ yno bo woJõ su fee; ait retait sbi hri bo ro Jõ tno ye oh meto. 31 Feto Jõ tawe kʼanu tawe, soh raa mno iro bawya sai to, kbe Allah yyon iro wana weto. Soh raa mamus Allah to, kbe Allah yyon iro wana weto ye. Menohe soh raa mamus Har ro Allah to, kbe Allah yyon iro wana fee yum. 32 Jõ fi 'Ait ro Yroh Yama Yfi Raa Sai'. Soh raa sait yawe kair Jõ to, kbe Allah yyon iro rait reto. Menohe soh raa sait yawe kair Har ro Tuhan to, kbe Allah yyon iro rait reto fee yum. Kbe Allah yyon iro reto mam makyon refo fee, tna mam makyon ro meen mama fee ye.”
33 Tna Yesus ykyas kʼraa ro Farisi weto u yawe, “Kake mara ro moof to, kbe make rau to moof ye. Tna kake mara ro mkair to, kbe make rau to mkair ye. Ja make oh mi raa mhar mara rau to. 34 Anu fo raa ro ja mno bo mkair mfi aban ro mafit raa majat! Anu nhaf mato wanu to mkair. Feto fyi re kbe anu nkyas bo ro moof to? Ja raa mkyas bo mamyot si mhaf wana. 35 Raa ro yhaf moof to, ja bo ro moof mbam yhaf mato rait frok. Tibyo bo ro yno to moof. Tna bo ro ykyas to moof ye. Tna awya ro yhaf mkair to, ja bo ro mkair mbam yhaf mato rait frok ye. Ait yhaf mato mkair sai. Tibyo ja yno bo ro mkair tna ykyas bo ro mkair ye. 36 Tna Jõ tawe kʼanu tawe: Ati ro Allah ytu srah to, kbe raa sait sait yros betoo bo ro tiwya ait ykyas-kas to beta. 37 Ati reto to, anu ro tiwya nkyas bo ro mkair-kar to, kbe safo makan reto btek mai kʼanu. Feto ye anu ro tiwya nkyas bo ro moof to, kbe safo makan reto btek mai kʼanu fee.”
Raa ro Farisi mawe Yesus yno bo ro msai
38 Ati reto raa ro Farisi baro msya guru agama Yahudi baro mawe kʼYesus mawe, “Amu ksoh Nyõ nno bo ro msai sau re amu nmat.” 39 Tna Yesus yawe kʼana yawe, “Anu raa mana ro mfo nhau mam tabam refo fo, anu ja nber safo tna kro Allah kaket fee wofo! Anu nwe Jõ tno bo ro msai aro re kbe anu nhar nwe Jõ tbam kʼAllah tama fe mfe a. Menohe Jõ kbe tno bo ro msai sau aran sai re anu nmat tna nhar: Kbe anu nmat bo msai ro mnan fi tiwya Allah yno mkah nabi Yunus sai. 40 Tiwya Yunus yhau mam syoh ro mase sau mhaf rau ti trion tuuf. Feto ye mkah Jõ. Jõ fi 'Ait ro Yroh Yama Yfi Raa Sai'. Meen Jõ thau mam yuk ro hai ja mhau to ti trion tuuf ye. 41 Ati ro meen Allah ytu srah to, raa ro tiwya tinyi mhau mam kota ro Niniwe to, kbe mrok masen ye msya anu raa mana ro mfo nhau mam tabam refo. Tna kbe ana weto mkyas bo mai kʼanu. Tiwya raa ro Niniwe mari bo ro Yunus ykyas reto. Tna ana mashana. Ait ro yhau mam befo fo, yase toni yiwrek Yunus ye. Menohe anu sor nashana fee! 42 Tiwya fnya manes (ratu) sau mhau mam rabin ro ati ti wayir sau.§ Tna au mbam rabin ro fari reto masen mamo mo kʼraja Salomo mawe mari bokyas rait. Raja retait tait raa ro yhar bo toni. Mfo refo, Raa sait ro yase yiwer Salomo retait yhau ysya anu. Menohe anu hawe bo nri bokyas rAit. Feto to meen fai au reto kbe masen mmit safo kʼanu raa ro nhau mfo wefo.”
Kabes hah ye u
43 Tna Yesus yawe, “Ati ro raa mikyak kabes sau frok mbam raa sait mamo to, kabes reto mamo ninya. Mamo ninya mam wore wo aya aro fee. Mawe sne hoh menohe kabes reto fri yuk ro moof aro fee. 44 Tibyo kabes reto mnaut mawe, ‘Jõ tawe thah te tamoʼt yuk ajõ ro wia rof, ro tiwya jõ sikba akus.’ Tna kabes hah me snok mam yuk reto u. Tna mmat he ‘amah’ reto raa misoh moof, tna raa aro satoh mama mhau mam beto wea fee. 45 Feto tna kabes reto mawe hah mamo mhau. Tna mmen mafoh na mabo trion krema mama mhau msya au ye. Kabes trion krema weto to ja mno bo ro mkair-kar toni miwer kabes ro tinyi reto. Tna ana mama twok raa retait beta ye. Tna kbe ana mno ait retait ykair toni yiwrek kair ro ait ykai tinyi wia ye. Anu raa ro mfo nhau mam tabam refo tna nno safo to, kbe anu nfi feto ye.”
Yesus yme msya yao na mama mo kʼAit
46 Yesus ykyas bo kʼraa makin taro kri-kri fo, yme msya yao na mama mros mne. Ana mawe mkyas bo msya Ait. 47 Tna raa sait yama yawe kʼYesus yawe, “Nme msya nao na mros ste Nyõ mne meu. Ana mawe mkyas bo msya Nyõ.” 48 Menohe Yesus yawe si kʼait retait yawe, “Jõ tme to awya? Jõ tao na to awya?” 49 Tna Yesus yerif kuber wAit yawe, “Ana oh mi Jõ tme msya tao na mefo. 50 Taja yhau mam sawro rAit. Tna awya ro ja yno bo ro Taja ksoh to, Jõ ttu tawe tao, tano, msya tme oh meto.”
* 12:1 Raa ro agama Yahudi ja skabuk Allah mam ayõ ro Sabtu. 12:8 Tiwya nabi Daniel ykyas Mesias yawe 'Ait ro Yroh Yama Yfi Raa Sai' to. (Nmat Daniel 7:13) Tna raa ro agama Yahudi weto beta mhar bokom reto. Tibyo soh ana mari he Yesus ykyas Ait yesait feto kbe ana mrok. 12:24 Kabes ro yabi tait ja raa mtu yasom Beelzebul ye tna mtu yasom Iblis ye. § 12:42 1 Raja 10:1-10 mkyas mawe fai au mama mbam oo ro masom Syeba.