19
Gɑri yiniwɑ bɑ ɡeruɑ Eɡibitin sɔ̃. Bɑ nɛɛ,
wee Yinni Gusunɔ u sisi fuuku Eɡibitiɔ,
u ɡuru wiru sɔni nɡe dumɑ.
Mɑ Eɡibitiɡibun bũnu nu diirumɔ win wuswɑɑɔ,
mɑ ben wɔruɡɔru tɑ kpɑ.
U koo de bu tɑbu ko ben tii tiinɛ.
Mɔɔ kɑ wɔnɔ bɑ koo tɑbu wɔrinɑ.
Bɔrɔ kɑ bɔrɔ bɑ koo tɑbu wɔrinɑ.
Wusu su koo tɑbu wɔrinɑ.
Sinɑmbu bɑ koo tɑbu wɔrinɑ.
U koo de Eɡibitiɡibu bu mwiɑ kpɑnɑ,
kpɑ u ben nɔɔ tiɑ kɑm koosiɑ.
Kpɑ bu bikiɑru dɑ bũnun mi kɑ dobo doboɡibun mi
kɑ ɡɔri sokobun mi, kɑ sɔrobun mi.
U koo bu yinni ɡɔbo nɔmu sɔndiɑ,
kpɑ sunɔ nuku kɔ̃suruɡii u n bu dɑm dɔremɔ.
Gusunɔ, wɔllu kɑ tem Yinniwɑ u yeni ɡeruɑ.
U koo ben dɑɑ bɑkɑ ten nim kpeerɑsiɑ
kpɑ tu ɡberɑ.
Ten yɛrusun nim mu koo numiɑ,
kpɑ ten kɛrin winun nim mu ɡberɑ,
kpɑ nɑɑ yɑri kɑ ɡbĩi yi yi wɑ̃ɑ ten ɡoorɔ yi ɡberɑ.
Gɑ̃ɑnu kun ko n mɑɑ wɑ̃ɑ dɑɑ ten ɡoorɔ
kɑ ten sure yerɔ.
Bɑ̀ n ɡɑ̃ɑnu duurɑ mi, nu koo ɡberɑwɑ nu ɡbi.
Be bɑ susure mɔ̀ mi kpuro
kɑ kɔkɔnu ǹ kun mɛ kɑ yɑ̃ɑkoronu,
bɑ koo nuki sɑnkirɑwɑ kpɑ bu swĩ.
Be bɑ beku wɛ̃ɛ dɑmɡii tɑrimɔ
kɑ be bɑ beku kpikinu wesimɔ bɑ koo sekuru wɑ.
10 Be bɑ sɑ̃ɑ tem mɛn dɑm bɑ koo kɔsikirɑ.
Kpɑ ben sɔm kowobu bu nuki sɑnkirɑ.
11 Soɑnin wiruɡibu bɑ sɑ̃ɑwɑ ɡɑri bɑkɑsu.
Eɡibitin sunɔn bwisi kɛ̃ɔbu bɑ̀ n mɛnnɑ,
ɡɑri bɑkɑ ɡɑriyɑ bɑ rɑ ɡere.
Bwisi kɛ̃ɔbu bɛɛ, ɑmɔnɑ i ko i kɑ̃ku i ɡere i nɛɛ,
i sɑ̃ɑwɑ bwisiɡibu kɑ sinɑ bibu.
12 Wunɛ mɑɑ Eɡibitin sunɔ,
mɑnɑ wunɛn bwisi kɛ̃ɔ be, bɑ wɑ̃ɑ.
Kpɑ bu ɡere su nɔ yèn himbɑ Gusunɔ wɔllu kɑ tem Yinni
u wunɛn temɡibu kuɑ.
13 Soɑnin wiruɡibɑ kuɑ wiirobu,
mɑ Nɔfun wiruɡibɑ kun mɑɑ yɛ̃ ye bɑ mɔ̀.
Wiruɡii be, bɑ derɑ Eɡibitiɡibɑ kɔ̃ɔrɑmɔ.
14 Yinni Gusunɔ u ben bwisi burisinɑ
kpɑ bu de Eɡibitiɡibu bu kɔ̃ɔrɑ,
bɑ n mɔ̀ nɡe tɑm nɔro wi u bindimɔ win siɑnu sɔɔ.
15 Wiruɡii kɑ bwɛ̃ɛbwɛ̃ɛ, ɡobiɡii kɑ sɑ̃ɑro, ben ɡoo kun mɑɑ kpɛ̃ u ɡɑ̃ɑnu ko Eɡibitiɔ.
Eɡibitiɡibu
bɑ koo Yinni Gusunɔ sɑ̃
16 Sɑnɑm mɛ Eɡibitiɡibɑ koo wɑ mɑ Yinni Gusunɔ u bu win nɔmu dɛmiɛ u kɑ bu sɛɛyɑsiɑ bɑ koo bɛrum soorɑ nɡe tɔn kurɔbu. 17 Sɑɑ ye sɔɔ, bɑɑ bɑ̀ n nuɑ bɑ Yudɑn ɡɑri mɔ̀, bɑ koo nɑndɑ Yinni Gusunɔn himbɑn sɔ̃ ye u yi ben sɔ̃.
18 Sɑɑ ye sɔɔ, wusu nɔɔbuwɑ su ko n wɑ̃ɑ Eɡibitin temɔ sì sɔɔ bɑ ko n dɑ Yudɑbɑn bɑrum ɡere. Kpɑ bɑ n dɑ bɔ̃re mɑ bɑ sɑ̃ɑ Gusunɔ, wɔllu kɑ tem Yinnin tɔmbu. Bɑ koo wuu sin teu sokuwɑ Sɔ̃ɔn wuu.
19 Bɑ koo Yinni Gusunɔ yɑ̃ku yeru kuɑ Eɡibitin tem suunu sɔɔ, kpɑ bu kperu ɡɑru ɡirɑ mɛn nɔɔ burɑ yerɔ bu kɑ nùn bɛɛrɛ wɛ̃. 20 Yerɑ yɑ koo sɔ̃ɔsi mɑ Yinni Gusunɔ u wɑ̃ɑ Eɡibitin temɔ. Bɑ̀ n nùn nɔɔɡiru sue be bɑ bu dɑm dɔremɔn sɔ̃, u koo bu fɑɑbɑ kowo wɛ̃ wi u koo bu wɔrɑ ben nɔmɑn di. 21 Sɑɑ ye sɔɔ, u koo bu tii sɔ̃ɔsi kpɑ bu nùn ɡiɑ. Bɑ koo nùn yɑ̃kunu kuɑ kpɑ bu kɑ nùn kɛ̃nu nɑɑwɑ. Bɑ̀ n nùn nɔɔ mwɛɛnu kuɑ, kpɑ bu nu yibiɑ. 22 U bu mɛɛrɑ kuɑ, ɑdɑmɑ u koo bu bɛkiɑ. Bɑ koo ɡɔsirɑ win mi, kpɑ u ben kɑnɑru nɔ u bu fɑɑbɑ ko.
23 Sɑɑ ye sɔɔ, swɑɑ yɑ koo yɑri Eɡibitin di yu dɑ Asiriɔ, kpɑ Eɡibitiɡibu bu dɑ Asiriɔ. Asiriɡibu bɑ koo mɑ dɑ Eɡibitiɔ, kpɑ be kpuro bu mɛnnɑ bu Yinni Gusunɔ sɑ̃.
24 Sɑɑ ye sɔɔ, Isirelibɑ bɑ koo kɑ Eɡibitiɡibu kɑ Asiriɡibu nɔɔ tiɑ ko, kpɑ hɑnduniɑɡibu kpuro bu domɑru wɑ. 25 Gusunɔ, wɔllu kɑ tem Yinni, u koo bu domɑru kuɑ u nɛɛ, domɑruɡibɑ bɛɛ, nɛn tɔmbu Eɡibitiɡibu. Domɑruɡibɑ bɛɛ, Asiriɡibu, bɛɛ be nɑ mɔmɑ. Domɑruɡibɑ bɛɛ Isirelibɑ, bɛɛ be nɑ ɡɔsɑ nɑ tii yiiyɑ.
Asirin sinɑ boko u koo
Eɡibitiɡibu kɑ Etiopiɡibu
yoru mwɛɛri