11
11:1-13 Iesu Benunuda Aito Iruguturia-da Gaga Re.
(Matyu 6:5-13; 7:7-11)
Fefera eini, Iesu aria, kambesi einiva benunu ea, sidara urieta, unda ambo nímbi einimi undú eghá ririe. “Jojabee, Jon unda ambo nimbi benunu egegari-du iruguturia aghagonu, námane iruge-gea benunu egegore!” Aghá ririeta, Iesu mino eghá ririe, “Nímane benunu egegaita uno adora mo, eghá regege,
‘Afa, námane inda ragaro kakara urota,
righota rei-erorue!
Fu, inda natofo* kaifa uradi, namonde irore.
Rifo inono námanda undari bofu!
Námane enemboda ari akokogo námandava eta rousua-nu,
nundubea gia dota rosora amindu,
námanda ari akokogo nundubea gia do!
Rourogo doadi-gea kuvia gariva yara-degea reisi-rere.’ ”
5-6 Aghá rea, númandu eghá ririe. “Atá, imó tumba rova inda mambu einidava ya eghá rasiravore, ‘Mambu, anda komana eini emborova rei-fago etia andava bubieta, amó undú undari donu utaita rora, aná tefo re. Amindu, andú farava ingari bakode bofu!’ Aghá rasira mo, aná kambo tofomi indú eghá rasue, ‘Andava mania rata! Amó kambo bebato gajea, anda sasingu manede námane seibe evaita vavasegetore. Amindu amó jo erea, indú eini-eini donu utambi aita rore.’ Amó nímandu eghá rere. Umó inda mambu ea vitie-tago, umó jo amindu erea eini-eini utambi aita rouvie. Avotago goi-goi rei-deruradora-du umó erea furá, inda uno nanjogo adora, aghagonu utaita rouvie.
Amindu amó nímandu eghá rere. Benunu egege, utota bubugadi! Tava egege, utota bubugadi! Goi-goi dedege, nímandu bebato ifegaita rouvie! 10 Amindu umó avona benunu ari, aná buta rouvie. Umó avona tava ari, aná tambuta rouvie. Kotú umó avona goi-goi dari, undú bebato ifegeta rouvie.
11 Gigige, nímane afa mane, avona nímanda mendi uvu okadu benunu adua mo, ningabunu utadora? 12 O númane dii munjudu radua mo, ika begaranu utadora? 13 Avore, nímane enembo sembago re-tago, nímane eini-eini esiko-esiko nímanda sasingudu ututa rosoravore. Avotago, Afa uutuva vitia, umó taubana bee re. Amindu undava benunu eta rousua enembodava, unda Asisi Kakaranu ututa rouvie.”
11:14-23 Iesu Ungá Belsebul Ghada Gaga Re.
(Matyu 12:22-30; Mak 3:20-27)
14 Taimumi embó einidava asugea irieta, umó be gunga ea irieta, Iesu na ririeta aná taimu akuago doa vovorurieta, aná embó be fangea tutuno ea, gaga rieta, natofo jede dano duduku-dadaka ea mana-mana egeguturie. 15  +Aghá egeguturie-tago, enembo dumenimi eghá regeguturie, “Aná taimu akokogoda barirari Belsebul (o Satan reta rosora) unona ano Iesu du utuaveta bua, anami taimu akokogo tuviaveta isaghava bubuta rousue.” 16  +Aghá regegutueta, enembo dumenimi umó kuvia gigiguturota, ivata anogha God da ano undava vitia-nu irugota, gigigaita regeguturie.
17 Aghá regegutueta, Iesu númanda nundubari gerurie-gea, númandu eghá ririe. “Gigige! Kini unda kaifa eta rouvia roo enda bejea, noni-noni ea, tofo-tofo mene-mene egegadua, o kotú kambo einida enembo rorova gategea vesó-vesógo adua, gaimbo ambi mino-mino dea, sidara aita rouvie. 18 Aghago, Satan unda enembo gategea, noni-noni ea, tofo-tofo mene-mene egegadua, unda natofo kaifa eta rouvia kambesi mo, daiyagha jiria iradu? Amó aghá rera-da bee mo, amó Belsebul da anomi taimu akokogo tuvari gaa reisi-reravore. 19 Avore, amó oreki Belsebul da anomi taimu tuvota bubari gaa reisi-nundubutoravore. Avotago, inda yaveronu gigige! Númane avoda anomi taimu tuviaveta bubuta rousu? Nímanda yaveroda egeguturia-mi, isagha rouvia mo, nímanda reisi-rera, aná gavera re. 20 Amindu rere, amó taimu God da anomi tuveta rora-du, nímane tanana egegasiravore! God da natofo* kaifa arida fefera, aná seibe etia nímandava bubua vitie.
21 Nundubea gigige! Satan umó eto-bato, embó ano kato eini, unda gii bere bua, unda kambo tofo kaifa ueta, unda eini-eini dano taubana vitia, aghago re. 22 Tago, embó eini ano jojabemi furá aná embó dadua, aná embóda gii beredava sonemba baita nundubuturia-nu righia bejea, aná embóda eini-eini susughi ea gategea baita rouvie.
23  +Umó avona amó sonembambi adua, umó anda gitofo aita rouvie. Kotú umó avona angá danode ambi adua, umó anda noniva bejea, airo-airo aita rouvie.”
11:24-26 Enemboda Neno Roo Tefo Iradua Mo, Jo Taubana Irambi Re. Asisi Kakaradu Ghaito Teno Fufugegore!
(Matyu 12:43-45)
24 Aghá rea, Iesu umó ririe, “Taimu sembago embóda tamo rovareta doa, isaghava bubadua mo, umó uvu tefo kambesiva biruru urota, nangu undari kambesi tava aita rouvie. Tava ea tambambi adua, unda kambo seinu nundubuturota eghá raita rouvie, ‘Amó kaverea, anda kambo seiva yaitare.’ 25 Kaverea yadua mo, aná kambo yaveve tafoni ea, eini-eini simbugota, tambaita rouvie. 26 Aghá ea, aná taimu umó taimu akokogo ingo yoveni yoveniva unghagha, sembago bee sembago umó vitia-da etova aghagonu bua furá, aná kambova numonde iraita rousue. Aghá adua, aná embóda irari sembago bee sembago aita rouvie.”
11:27-28 God Da Ea Simbugari Barida Emboro, Aná Evere.
27 Aghá riria, anava natofo vitiria-da rova, evetu einimi be fugia ririe, “Evetu avona imó fumbua emi gaetueta baborurera-dava, God da ea simbugari vitie!” 28 Aghá ririeta, Iesu mino eghá ririe, “Avotago God da ea simbugari aná enembo avona unda Gaga ningia ambo-ambo urota, kaifa eta rousua-dava irita rouvie!”
11:29-32 Jona Kotú Iesu Dava Donu Siroruturia-Nu Nundubuturota, Neno Kaverea, God Da Ambo-Ambo Egegasire!
(Matyu 12:38-42)
29  +Aghade natofo oruabe desea Iesu fugea roroguturieta, Iesu númandu eghá ririe, “Nímane oreki rei-sirorutua enembo dano, deriva urota viteravore! Nímane ari ivata anogha manedu benunu reta rosoravore-tago, ivata dumeni jo irugota gigigambi aita rosoravore. Dabako: Jona dava donu siroruturia, aghagonu Enemboda Jojabeedava* sirorota gigigaita rosoravore. 30  +Anada bee mo, Nineve enembo neno kaverari-du, God na Jona dava ivata donu urieta siroruturia-nu, gigigea neno kaveruturie. Aghagonu, oreki rei-sirorutua enembo neno kaverari-du, God na rata ivata eini Enemboda Jojabeedava sirorota gigigaita rousue. 31  +Irurari feferava, Siba bogu naada Kotofu Evetu erea, God da dibeva jiria, nímanda ari bari akokogo isagha aita rouvie. Umó aná roo airo bee reta Solomon da neno nundubari kotú irugarinu gaita rea furie. Atá, oreki nímanda dibeva jiria minono reiria embó, aná Solomon da itiva re. 32  +Irurari feferava, Nineve enembo beago ereregea, nímanda ari akokogo isagha aita rousue. Anada bee mo, númane Jona da minono niningigea númanda ari akokogo doa, neno kaveruturie. Atá, amó nímandu eghá raita rore: oreki enava minono reiria embó, aná jojabe re. Jona aná ijoko re. Tago, nímane jo neno kaverambi viteravore.”
11:33-36 Namonde Anda Dibe Kaifa Egegota, Namonde Anda Neno Roo Unanami Beda Ae!
(Matyu 5:15; 6:22-23)
33  +“Enembo eini avona nanefa jo dungea nungambi eta rousue, o bua ovumi afuregambi eta rousue. Tago, aná nanefa umó bua, nanefa jirari sinakefiva itiaveta, enembo teraita fufugari unda unana gigigeta rousue.
34 Inda dibe aná inda tamoda nanefa re. Inda dibe taubana iradua, inda tamo dano unanami beda aita rouvie. Avotago, inda dibe akuago adua, inda tamo dano bingoi aita rouvie. 35 Amindu kaifa egege, rourogo nímanda unana bingoimi gajauve-degea rere. 36 Amindu rea, nímanda tamo bingoi tefo, dano unanami beda ea iradua, aná eto-bato aivami janimbarigo aita rouvie.”
11:37-54 Iesu Na Moses Da Gaga Kaifa Kakato Kotú Irugari Kakatode Dibe Beva Ririeta, Neno Mema Egeguturia Re.
(Matyu 23:1-36; Mak 12:38-40)
37 Aghade, Iesu gaga rea sidara urieta, Moses da Gaga kaifa kato* einimi, Iesu yata, unda kambova* ungá undari undaita ririeta, Iesu aria terua, undari kambesiva asumbuturie. 38 Avotago, Iesu undari undaita aria aghade, umó ingo seghambi asumbuturieta, Moses da Gaga kaifa kato gia, Jiusi enemboda Agho Darinu nundubuturota, mana-mana urie.
39 Avotago, Jojabee undú eghá ririe, “Nímane, Moses da Gaga kaifa kakato, nímanda neno roo eto-bato aaghade roorodeda tamo isaghavanu segheta rousua aghagonu egegeta rosoravore. Tago, nímanda neno roo daghari arimi kotú ari-bari akokogodemi beda ea vitie. 40 Nímane beforo dinunu enembomi egegeta rousua aghago re. God unona eto tamode neno roode dano urieta siroruturie. 41 Aghadu rea, eini-eini donu nímanda aagha rovade kotú tevo rovade vitia-nu, makasi enembodu utu! Aghá egegadora, nímanda tamode neno roode dano taubana iraita rouvie.
42  +Aee, dara baita rosoravore! Anada bee mo, Agho Dari reiria aghagonu urota, nímanda aayova vitia-da eini-eini ijoijokoko eto-bato ararugha, dorea kotú ireride aghagonu bua, dibe ingo ungagha itia, anada rova dibe eini God du ututa rosoravore. Aná egegeta rosora, aná taubana re. Tago, nímane eini-eini gategarida gorotova nímanenu nundubuturota, komana eini jo nundubambi egegeta rosoravore. Kotú God beago jo neno rururota, nundubambi egegeta rosoravore. Aná beago egegasiravore! Amindu rea, nímane ambova mema jojabe itatama aita rosoravore.
43 Ariee, Moses da Gaga kaifa kakato! Nímane aná ambova mema jojabe itatama aita rosoravore. Anada bee mo, nímane nghaĩ itari kambova enembomi nímandu kokotofuda asumbari kambesi taubana utari-du uno egegeta rosoravore. Kotú aghá urota, utua bari kambesiva enembomi nímane kakara urota, ari oro rea goghó egeguturota, ghanena ari-du uno egegeta rousue.
44 Ariee, Moses da Gaga kaifa kakato, dara baita rosoravore! Anada bee mo, nímane enembo itari uje afuregea iriaveta jo gia tanana ambi enembo etova deĩ rarigea igigeta rousua aghago re. Enembomi nímane gari mo, taubana gaa reta rousue. Tago, nímanda neno rova, aná sembago re.” 45 Aghá ririeta, Moses da Gaga irugari kato einimi eghá ririe. “Irugari, imó aná gaga aghá rera-mi, námanda tamova gaga sembago reravore.”
46 Aghá ririe-tago, Iesu númandu mino eghá ririe, “Ariee, Moses da Gaga irugari kakato! Nímane beago aná ambova mema jojabe itatama aita rosoravore. Anada bee mo, nímane agho dari oruabe simbugea reaveta, enembo bouvu rururota kaifa egeguturari, nímane anada bouvu jo itoko fufirota sonembambi egegeta rosoravore.
47-48 Ariee, Moses da Gaga irugari kakato, nímane dara baita rosoravore. Anada bee mo, aná feroveta mane nímanda mambube manemi dedeguturieta ambubuguturia anada uje nímanena itia simbugeaveta gari taubana eta rouvie. Nímane nendufa kukuviguturota viteravore. Aná uje mane ititiguturota, reisi-irugutoravore, nímanda mambube mane donu egeguturia-du gangoro urota, númanda aito daiyagha fugita furia aghagonu rosoravore. Númanena feroveta mane dedeguturieta ambubuguturie, kotú nímane imemendimi feroveta maneda uje mane itia simbugeta rosoravore. 49 Amindu rea, God unda neno nundubarimi eghá ririe,
‘Amó númandu feroveta mane
kotú anda aghi enembo ninengota irurota,
dumeni data ambubuguturota,
kotú dumeni injigha urota,
bouvu mema dibe eini be eininu ututugaita rousue.’
50 Aghá-gea, God uutu enda urieta siroruturia feferavareta furia etia oreki, God da feroveta nanjogo derurieta ambubuturia-da tatanguda bouvu oreki sirorea vitera enembomi itatama aita rousue. 51  +Embó taubana Abel derurieta ambubuturia feferavareta furia, Sekaria vesa dungari faro kotú kambesi kakara anada gorotova derurieta ambubuguturia-da mino dano, oreki vitia enembomi bubugaita rousue. Gaa bee rere. Anada mema nímane rururota, itatama egegaita rosoravore.
52 Aee, dara baita rosoravore! Anada bee mo, beforo gari-da ruru aná, nímane re. Avotago, God da nundubari daiyaghago nímane jo regegota enembodava isagha ambi eta rouvie. Totofo nímane jo tanana egegambi re. Kotú rourogo enembo dumeni gia tanana egegauve-degea buregeta rosoravore. Amindu rea, anada mino akuago God na ambova nímandu utota bubugaita rosoravore.”
53 Iesu aghá rea, aná kambesi doa aria-da ambova, Moses da Gaga irugari kotú Gaga kaifa kakatode tutuno ea, Iesu da tamova gaga sembago regeguturota, uriga oruabe simbugea ami umó kuvia gigigeta urie. 54 Anada bee mo, númane Iesu kuvirota, gaga sembago rirota niningigea, umó nandia bua, koto aita nundubuturota, kaifa urota kato egegeta urie.
+ 11:15 Mat 9:34; 10:25 + 11:16 Mat 12:38; 16:1; Mak 8:11 + 11:23 Mak 9:40 + 11:29 Mat 16:4; Mak 8:12 + 11:30 Jona 3:4 + 11:31 1 Kgs 10:1-10; 2 Chr 9:1-12 + 11:32 Jona 3:5 + 11:33 Mat 5:15; Mak 4:21; Luk 8:16 + 11:42 Lev 27:30 + 11:51 Gen 4:8; 2 Chr 24:20-21