20
20:1-8 Iesu Avoda Ragarova Buro Eta Uria-du Uriga Egeguturia Re.
(Matyu 21:23-27; Mak 11:27-33)
Fefera eini God du Tafaroro Ari Kambova* enembo desuturieta, Iesu na iruguturota, God da Gaga Taubananu minono rieta, fristi* maneda kokotofude, Moses da Gaga Irugari kakatode* kotú Jiusi enemboda babarigaride dano furia eghá regeguturie. “Avona retueta, imó ená buro ro? Kotú, imó avoda ragarova ená buro eta ro? Rege, námane niningigore!” Aghá ririeta, Iesu númandu mino eghá ririe, “Amó mino nímandu uriga eini aita rioreta, andú regege ningore! Avota, regege, ningore, Jon Bafutaito Ari Katoda bafutaito arida ano God dava rururia aĩ, endava enembodava rururia? Ananu rege, ningore!”
5-6 Iesu aghá ririeta, númane nenukako mino-mino rea niningiguturie, “Namonde ‘God dava’ regegadora, umó eghá raita rouvie, ‘Atá, dodu Jon Bafutaito Ari Kato gaabee egegambi roso?’ Enembo dano nundubeta rousua, Jon umó God da feroveta eini re. Amindu, namonde amó ‘Endava enembo dava’ regegadora mo, ená natofo jede desetua-mi, namonde amó singoimi dedegaita rousue.”
Amindu, númane mana-mana ea, mino eghá regeguturie, “Niavoreta furia, námane jo tanana irambi re.” Aghá regeguturieta, Iesu na mino eghá ririe, “Nímane aghá regegetora-du, amó avona ririeta, ená buro rora, jo rata nímane niningigambi aita rosoravore.”
20:9-19 Aayo Kaifa Ari Kakatoda Kasia Re.
(Matyu 21:33-46; Mak 12:1-12)
+Aghá rea doa, Iesu tutuno ea, natofo jededu kasia eini eghá ririe, “Aayo numamo eini unda endava vaini da ghavesi govea, guri utota baita rea, enembo dumenida ingova utue. Utua, umó aná kambesi doa erea, kambesi einiva iye. Iya, fefera yafabe avo irieta, 10 aná ghavesida vuri vurarida fefera bubieta, aná aayo numamo unda boanda bua furari-du rea, unda buro kato eini ninengetueta iye. Iya bubia mo, aná aayo kaifa kakato númane erea, aná buro kato dedegea tuvetueta, ingo tefo kaverea iye. 11 Avore, aná aayo numamo rekago unda buro ari kato eini ninengetueta iya bubia mo, umógha dano dea, kuvia gegha regeguturota, tuvetueta, ingo tefo kaverea iye. 12 Kotú, unda buro kato eini ninengetueta iya bubia mo, aná aayo kaifa kakatomi erea, aná buro kato eini beago, dea tamo kikisoregea, aayo kasava fugetueta voretue. 13 Aghá egegetua-du, aayo numamo eghá retue, ‘Amó daiyagha a? Aghajora, amó anda neno bari mendi dabakonu ninengota yadua mo, undú verua egegadua-jogo.’
14 Aghá rea doa, unda mendi ninengetueta iye. Iya bubieta, aná aayo kaifa kakato númane gie-gea mino-mino regegetue, ‘Oná gimasa aná aayo tofoda mendi enanu etia bubie. Egege, namonde umó dedegota amburota, unda eini-eini nanjogo dano namonde anda tofo ae!’ 15 Aghá regegea, aná mendi aayo rova nandia bua, aayo kasava fugea dedegetueta ambue.
Atá gigige! Aghá egegadua mo, aná aayo numamo númandu daiyagha adu? 16 Umó eghá aita rouvie. Umó furá bubua, aná aayo kaifa ari kakato, data ambubugota, aná aayo bua enembo dumenida ingova utaita rouvie.” Iesu aghá rieta, aná enembo niningigea eghá regeguturie, “Aiya! Mania sirorauveta!”
17  +Aghá regeguturieta, Iesu númanenu tatasegea gia goghó urota, eghá ririe, “Atá, bukava eghá gembari vitia-da bee mo, doro?
‘Singoi eini kambo itari kakatomi injigha ea doa fugituria-nu
Jojabee na bua,
unda kambo roro tutumbudu itia simbuguturie.’
18 Atá enembo avona aná singoi etova juradua, dea bebetegea, ito-fakono aita rouvie. Avotago, aná singoimi avoda etova juradua, umó fatia betota, enda nindaita rouvie.”
19 Aghá ririeta niningigea, Moses da Gaga Irugari kakatode, fristida* kokotofudemi Iesu fefera aghade númanda tamova aná kasia riria-nu tanana egeguturie. Aghade, Iesu nandia bundaita egeguturie-tago, natofodu oru egeguturie-gea, dotuturieta arie.
20:20-26 Iesu Kuvia Gaita Rirota, Takesi Utarida Gorotova Uriga Egeguturia Re.
(Matyu 22:15-22; Mak 12:13-17)
20 Anada ambova, Moses da Gaga irugari kakatode fristida* kokotofudemi righigi enembo ninenguturieta uriga gaveranu gaa bee rarigo urota, umó kuvia gaita igigiguturie. Iesu gaga sembago rata ningia, umó nandia bundia bua, gavanada kokotofudava utota umonu gavanada bingáva koto ari-du igiguturie. 21 Aná righigi enembo aria bubua, undava uriga eghá urie, “Irugari kato, námane tanana egegeta rosore, imó aná gaa bee nuenembo irugeta roravore. Enembo, kokotofu ra, o makasi enembo ra, imó danode inonova buta roravore. Kotú, imó God da Gaga bee nuenembo irugea goghó eta roravore. 22 Rege, niningigore! Namonde anda Agho Darimi reiria mo, daiyagha egega? Namonde anda gitofo Rom enemboda kotofudu takesi mo utara, aĩ, doara? Rege, niningigore!”
23-25 Númanda umó kuvia gigigaita uria, umó tanana urie-gea, númandu eghá ririe, “Aná guri eininu iruge, gare! Aná guri tamova imumude ragarode avoda ro?” ririeta, númane, “Rom enembo da Jojabee Sisar da re,” regeguturieta, umó eghá ririe, “Avorego, Sisar da tofo aná Sisar du ututuge, bae! Kotú God da tofo, aná God du ututuge, bae!”
26 Aghá ririeta niningigea, númane mana-mana egeguturota, be dodogea, ghuvi-ghava egegututurie. Anada bee mo, natofoda dibeva Iesu kuviraita egeguturia, umó gaga akuago eini jo rambi urie.
20:27-40 Amburarivareta Jebugea Erari-Da Gaga Re.
(Matyu 22:23-33; Mak 12:18-27)
27  +Jiusi enemboda dumeni Sadyusi* regegeta rousua-da rari mo, enembo amburarivareta jo jebugea erambi gaa regegeta rousue. Númanda dumenimi furia, Iesu dava bubua, uriga egeguturie, 28  +“Irugari kato, Moses na, Agho Dariva namonde andú eghá gefirie. Embó evetu bua, sasingu jo sirorambi doa, amburadua mo, unda doru aná embóda jamena einimi foite ari-du gefirie. Aghá ea, ana doruda sasingu siroradua mo, aná amburari embó da sasingu asue.
29-31 Námane kiki eini raita roreta, ningi! Sasingu vivide dano 7 sirorea vitirie. Anava begomi evetu bua vitirie-tago, mendi sasingu jo sirorambi doa ambubuturie. Aghami-aghami uta aria, 32 ambo jetukomi bua, mendi sasingu jo sirorambi, umó beago ambubuturie. Bego ambo dano 7 dava vee eini jo sirorambi doa ambubuguturie. Aghá ea, sidara uria-da ambova, aná doru beago ambubuturie.
33 Avotago, rege, niningigore! Fefera ambova amburarivareta jebugea eradua mo, aná evetu avoda evetu adu? Anada bee mo, embobo dano 7 evetu dabako ananu yagera egeguturie.”
34 Aghá ririeta, Iesu númandu eghá ririe, “Orekida fefera endava enembo evetu yagera ea, kotú embódava vai rousue. 35 Avotago, God avodu ‘avore’ rata-gea, amburarivareta jebugea eradua feferava, umó jo yagera ambi o vai ambi aita rouvie. 36 Anada bee mo, God na rata, númane amburarivareta jebugea ereregea, unda sasingu bee ea, anera aghago, jo rekago ambubugambi aita rousue.
37  +Kotú, enembo amburarivareta jebugea ereta rousua-nu Moses beago undufako iruguturie. Sifá-sifáva ivari gambua bubura ueta geruria-da gagava, Jojabee avouvi nundubuturota, eghá gefirie, ‘Niabua mane, Abraham, Aisak kotú Jekop endava irirota, gaabee eta uria, kotú oreki gaabee eta rousua-da God, aná amó re.’ 38 God aghá riria-du, namonde amó reisi-gerore, God jo amburari enemboda God irambi re. Amburari enembo, jo amburota sidara ambi vitie. Enembo sei ambubuturia-de, kotú jebuga vitia-de dano God da dibeva amburambi irieta, rei-gerue.”
39 Aghá riria-da ambova, Moses da Gaga Irugari kakato* dumenimi mino eghá regeguturie, “Irugari kato, imó gaga taubana bee retoravore.” 40 Anada ambova enembo dano uriga eini undava ari oru egeguturie.
20:41-47 Keriso Mo Avoda Mendi Ro?
(Matyu 22:41—23:7; Mak 12:35-40)
41 Aghade, Iesu na númandu eghá ririe, “God na embó eini ninengota furari-du riria mo, daiyagha Devit da mendi gaa reta rousu? 42-43  +Aghá rera-da bee mo, Devit na aná Daa Divari buka ragaro Psalms va aná embódu rirota, eghá gefirie,
‘God, unona anda Jojabeedu ririe,
“Fu anda ingo bee kena asumbadi-gea, anona inda gitofo dea bundia bua furá,
inda eka tuva ghandada gharari-du itota vasioe!” ’
Devit na aghá gefirie. 44 Avore, Devit na undú ‘Jojabee’ radua mo, daiyagha umó mo, Devit da mendi gaa reisi-rere?”
45 Aghade enembo dano Iesu da gaga donu ria-nu niningueta, unda ambo nimbidu eghá ririe. 46 “Kaifa ea goghó egege! Mania Moses da Gaga Irugari kakatoda* ambo-ambo egegata! Númane gangorogha asugari dighari yayafabebei esiko-esikonu asugea ya, utua bari kambesiva bubota, enembomi númane kakara urota, ari oro rea goghó egeguturota, ghanena ari-du uno egegeta rousue. Ari dabako aghagonu nghaĩ itari kambova*, kotú banau feferava enembomi kokotofu enemboda asumbari kambesi taubananu utota asumbaita uno egegeta rousue. 47 Númane aghá urota, dodoruda kambode gugua-ghayafade tefo-tafo rururota, God du Tafaroro Ari Kambova terua jiria, enembomi númane raga rari-du rea, benunu numbo tofo egegeta rousue. Aghá enembo, God na fefera ambova númandu mema jojabe kotú bouvu akuago beenu utota baita rousue.”
+ 20:9 Is 5:1 + 20:17 Ps 118:22 + 20:27 Eka 23:8 + 20:28 Deut 25:5 + 20:37 Ex 3:6 + 20:42-43 Ps 110:1