7
7:1-10 Iesu Rom Enemboda Mene-Mene Ari Katoda Beforo Righari Einida Sabua Ririeta, Jebuguturia Re.
(Matyu 8:5-13)
Natofo dano niningigutueta, Iesu minono rea sidara uria-da ambova, umó aria, Kaperneam teterurie. Aghade, avo Rom enemboda mene-mene ari kakatoda beforo righari einida neno bari sabua* katomi kae bua amburaita ueta, mene-mene ari kakatoda beforo righarimi Iesu da bingá niningurie-gea, Jiusi enemboda babarigari embobo dumeni, Iesu rata furá, unda sabua embó righota jebugari-du, ninenguturieta igiguturie. Númane aria, Iesu dava bubua, aná beforo righarida ragarova umó furari-du benunu urota, eghá regeguturie, “Inona umó sonembasira, aná taubana re. Anada bee mo, umó namonde anda natofo Jiusi enembo neno bua, namonde anda nghaĩ itari kambo* ituturie.” Aghá regeguturia-du, Iesu erea, numonde igiguturie.
Umó aria, kambo utuva ueta, aná Rom enemboda mene-mene ari kakatoda beforo righarimi unda kokomana dumeni ninenguturota, undú eghá rari-du ririe, “Jojabee, mania indufako nundubari gogorego ata! Anada bee mo, anona imó rata andava furari jo inono irambi re. Kotú dabako aghagonu, andufako anda nundubariva, anona ya, imó tambari beago, jo inono irambi re. Amindu, tefo beemi rege-gea, anda sabua kato jebugoe! Aghá rera-da bee mo, amó anda barirarida tuva vitere. Aghago, amó anda mene-mene ari kakatoda beforo righari jojabe re. Mene-mene ari kakato dano anda tuva irita rousue. Aghá-gea, anona, ‘Imó ii!’ rari, aná ita rouvie. Kotú ‘Fu!’ rari, aná futa rouvie. Kotú anda sabua katodu, ‘Enanu ege!’ rari, aná eta rouvie.” aghá ririe.
Iesu aná gaga ningia, duduku ea, mana-mana urota, kaverea, natofo unda ambova reisi-furia-du eghá ririe, “Amó nímandu eghá rere. Amó namonde anda natofo Israel enembodava gaabee ari jojabe eghago jo gambi re.” 10 Anada ambova, aná aghi furia enembo kaverea aria, kambova buburituria mo, aná sabua embó sei jebugea irieta gigiguturie.
7:11-17 Iesu Evetu Doru Einida Mendi Ririeta, Jebugea Eroruria Re.
11 Aghá uria-da ambova jo gaimbo ambi, Iesu unda ambo nimbide, kotú natofo jede dano kaverea, naa eini ragaro Nain avo igiguturie. 12 Umó aria, naada kara bebatova teteruua mo, evetu doru einida mendi dabako reta ambubuturieta fumbua bubaita fufuguturie. Aghade, aná naava enembo oruabe aná evetude fufuguturie. 13 Fufugutueta, Jojabee aria teterurota gia, aná evetudu neno mema urie-gea, eghá ririe, “Mania jii rata!” 14 Aghá rea, umó bubua aria, aná amburari mendida farova ririkua-du, aná mendi fumbua reisi-aria jijireguturieta eghá ririe, “Mendi, anona imó eradi, rere!” 15 Aghá ririeta, aná amburari mendi erea asumbea tutuno ea, gaga rieta, Iesu na bua, unda ayadava ututurie.
16 Aghá urieta, natofo oru egegea, God raga rirota, eghá regeguturie, “Ená feroveta jojabe namonde anda rorova siroretue. God unda natofo sonembaita etie,” regeguturie. 17 Iesu aghá uria-da bingá aria, Judia Frovensi rova, kotú kasava naa dumeniva beago, fafate urie.
7:18-35 Jon Bafutaito Ari Kato Diburava Irirota, Iesu Dava Uriga Uria Re.
(Matyu 11:1-19)
18-19 Iesu donu uria-nu, Jon Bafutaito ari katoda ambo nímbimi regeguturieta ningia, Jon númanda rorova enembo ungagha ririeta furieta, Jojabeedava uriga eghá ari-du ninenguturie, “Jon na embó eini furaita rouvia riria mo, imovia aĩ, embó eininu kaifa egegara?” 20 Aghá rari-du ririeta, aná embobo ungagha aria, Iesu dava bubua, eghá regeguturie. “Jon Bafutaito ari katomi námane, indava uriga ari-du ninengetueta etere, ‘Jon na embó eini furaita rouvia riria mo, imovia aĩ, embó eininu kaifa egegara?’ ”
21 Aná fefera aghade, Iesu na kae akokogo bubugea irari enembo, eka ingo tatakembari, kotú taimu akokogo manemi asugota iririgaride, dibe soiki mane aná dano eaveta jejebugeta urie. 22  +Amindu, Iesu aná aghi aria enembodu eghá ririe, “Kaverea ii, nímanda donu dibemi gera, kotú nghaĩmi niningigetora-nu isagha egegadi! Enembo dibe soikide unana reisi-gerue, eka takembari jejebugea, yari furari rousue. Tamo betomi gigimbari enembo tamo taubana egegetue. Aghago, nghaĩ gajari gaga reisi-niningue. Amburari enembo righieta jebugea ererueta, Gaga Taubana makasi enembodu minono rere. 23 Avore, enanu gigigetora-du, kaverea Jon du eghá regegadi, ningoe, ‘Andú jo mana-mana ambi egegadua enembodava, ea simbugari taubana iraita rouvie.’ ”
24 Jon Bafutaito ari katoda aghi kakato kaverea igigutueta, Iesu tutuno ea, Jon du natofodava minono eghá ririe, “Nímane, aná enembo tefo uvu tefo kambesiva donu gigigaita igigeto? Nímane mo, tefo aufogho yaurami righia vuri-vara uua-nu gaita igigetora? 25 Atá, nímane donu gigigaita igigeto, embó eini dighari ombari taubana asugea vita-nu gigigaita igigetora, aĩ? Tefo, gugua-ghayafade enembo bo-eembo esiko-esiko asugea irita rousua, aná kokotofuda kambova tatambugaita rosoravore. 26 Aghá re-tago, nímane donu gigigaita igiguta? Feroveta ra? Avore, aná gaa bee re. Kotú amó nímandu rere, Jon aná feroveta maneda itiva re. 27  +Feroveta Aisaia na gaga Jon du gefiria, aná evere,
‘Amó anda aghi kato sei ninengota ya,
inda emboro simbugaita rouvie.’
28 Amindu, amó nímandu eghá rere, evevetuda fufumbuguturia enemboda rova, eini jo Jon aghago irambi re. Umó embó bingáde, kotú embó jojabe eini re. Tago, amó emboro reka ifegaita rora anava, avona ya, God da natofova* teradua, aná enembo gangoro jojabe egegaita rousue. Jon jo aghá ambi re.
29  +(Bingá tefo enembode, kotú takesi bubugari kakatode, God unda simbuguturia emborodu taubana gaa rirota, ‘avore’ regeguturieta, númane dano Jon na bafutaito urie. 30 Tago, Moses da Agho Dari kaifa kakatode*, kotú Agho Dari Irugari kakatode, nendufako Jon injigha urota, God na númanda rorova donu asua-nu seriguturota, jo ‘avore’ rambi egeguturieta, Jon númane bafutaito ambi re.”)
31 Kotú, Iesu eghá ririe, “Enembo oreki endava sirorea vitia mo, daiyaghago ro? Ananu isuri aita rore. 32 Nímane eto-bato sasingu manego re. Atá, sasingu mane naa rorova asusumbea irirota, mino-mino be fugia eghá regegeaveta niningigeta rosore:
‘Tutunova námane nímandu veku furetore-tago,
nímane jo daa didivugambi re. Kotú ambova námane
jii yairi gatetore-tago, nímane jo jii regegambi re.’
33 Aghá rera-da bee mo, Jon umó sirorea furia-va, faravade vaini de tama ueta, nímane, umó taimu akuagomi asugea irari gaa regegeta rosoravore. 34 Tago, Enemboda Jojabee* etia, faravade vain de dieta, nímane gigigea, eghá reisi-reravore, ‘Ená embó undaride, kotú vaini deda jinanga kato re. Umó takesi bari kakatode, kotú ari-bari akokogo egegari kakatodeda komana re.’ 35 Tago, God da nundubari taubana avodava vitia-da aito fugari gigiguturota, namonde tanana egegeta rosore.*
7:36-50 Ari-Bari Akokogo Ari Evetumi Iesu Da Eka Seseghuria Re.
(Matyu 26:7-13; Mak 14:3-9; Jon 12:1-8)
36 Moses da Agho Dari kaifa kato* einimi Iesu gha undari undaita uno uria-du Iesu aria, aná embóda kambova terua, undari kambesiva asumbuturie. 37  +Aghá ueta, ari akuago evetu eini aná naava irita uria-mi, Iesu Moses da Agho Dari Kaifa kato einida kambova aria, undari dieta ningia, aná evetumi botoro eini singoi ragaro arabastami ariva uka muu munodenu avo averegea bua aria, aná kambo rova teterurie. 38 Terua, Iesu da ambo kenava jiria, jii rirota, gonea vorea, Iesu da eka unda dibe jivumi seseghurie. Aghá ea, unda foumami dufea, Iesu da ekava muno urota, aná uka muumi avereguturie.
39 Aghá ueta, Moses da Agho Dari Kaifa kato, Iesu ririeta aria, embómi gia, umó neno roomi undufako nundubuturie, “Ená embó feroveta irasua mo, ená evetu avona unda tamova rei-ririkua, aná gasue. Unda ari bari akokogo eta rouvia, kotú umó daiyaghago, aná gia tanana asue.” 40 Umó aghá nundubutueta, Iesu undú eghá ririe, “Saimon, amó indú gaga eini raita rore.” ririeta, umó ririe, “Irugari kato, avota, rege!”
41 Aghá ririeta, Iesu undú eghá ririe, “Embobo ungaghami guride embódava guridu benunu urieta, einidu 5,000, kotú einidu 500 kina aghá ututurie. 42 Aghá urieta, aná guri bubugea aria jijimu ea sidara ea mino utari inono ambi egeguturia-du, umó aná embobo ungaghada dinunu nundubea gia dotuturie. Atá, aná enembo ungaghada rorova avona umó neno bua goghó adu?” 43 Aghá ririeta, Saimon na mino eghá ririe, “Anda rei-nundubutora, aná guri jojabe avona jijimu uria-mi neno bua goghó aita rouvia-jogo.” ririeta, Iesu na, “Imó gaa bee reravore.” ririe.
44 Aghá rea, umó kaverea, dibe aná evetudava urota, Saimon du eghá ririe, “Ená evetu, imó rei-gerora? Amó etera, inda kambova terora, imó anda eka seghari uvu jo utambi re. Tago, ená evetuda dibe jivumi anda eka mane seghea, unda foumami dufetue. 45 Atá, amó inda kambova terora, imó jo ‘orokaiva’ rea amó muno ambi re. Avotago, amó etera inda kambova terora feferava, ená evetu anda eka mane muno ea doambi kato etue. 46 Imó anda beforova uka muu jo averegambi re. Tago, unona uka munode anda ekava averegetue. 47 Amindu, amó enanu indú isaghava rere: Unda ari-bari akokogo oruabe, anona nundubea gia dotora-du, umó amó neno bua goghó rouvie. Tago, enembo avodava ari-bari akuago dabako ungagha aghago nundubea gia doasira-da neno bari, aná ijoko bee re.”
48 Aghá rea doa, Iesu aná evetudu eghá ririe, “Inda ari bari akokogo aná nundubea gia dotore.” 49 Aghá urieta, esega enembo dumeni avo numonde danode undari undidiguturia-mi mino-mino uriga egeguturie. “God unuka ari-bari akokogo nundubea gia dota rouvie. Atá ená embó avouvi? Unona daiyagha ari-bari akokogo nundubea gia doari gaa retu?” 50 Aghá regeguturieta, Iesu aná evetudu eghá ririe, “Inda gaabee arimi imó jebugetoravota, siririgha ii!”
+ 7:22 Is 35:5-6; Is 61:1 + 7:27 Mal 3:1 + 7:29 Mat 21:32; Luk 3:12 * 7:35 Ekaresiada* barirari oruabeda nundubariva, tutuno enada bee mo, aná evere: “Iesu avouvi, kotú Jon beago avouvi, neno nundubea goghó eta rousua enembomi, tanana egegaita rousue.” + 7:37 Mat 26:7; Mak 14:3; Jon 12:3