31
E Iakop i Ha Taroa e Leban
E Iakop i longo e huriki e tune Leban ri ta maea, “E Iakop i bole lobo a maki ne tamane hita. Ngane i tahoka a mahala i kupo.”
Lakea e Iakop i masia a narone Leban i mapulo, i uka ma i manga a narona muga. Muri e BAKOVI DAGI i takia e Iakop, “O hamule lakea na robo ne tamamu, ne huriki a viri vomu. Iau ga turamu.”
Lakea e Iakop i talo rike a ngava ne Resel rua e Lea, ru gu masia na hini i matakari a kabuna sipsip vona. Lakea e Iakop i taki rua, “Iau a masia a narone tamane marua, i uka ma i manga a narona muga. Pali a Vure ne tata i made turagu. Marua, muru lohoka, iau a rata a leho dagi ne tamane marua, pali e tamane marua i tami iau. I balaka ravulu i pulo viliha a mapagu. Pali a Vure, i uka ma i ngarua e Leban ge rata hale iau. I muga i ta maea, ‘A maka sipsip padikuku ga mapamu.’ Lakea a kabuna sipsip ri poda a maka sipsip padikuku. Muri i ta maea, ‘A maka sipsip logologo ga mapamu.’ Lakea a kabuna sipsip ri poda a maka sipsip logologo kunana. Na naro iea a Vure i bole ne tamane marua a kabuna sipsip, i habi nau. 10 Na tahuna a maka meme ri varadi, a vurena vona a maka meme a toga logologo, ri radi a maka kinana meme. 11 A vurena vona a agelo na Vure i gale iau, i ta maea, ‘Iakop.’ Lakea a koli, a ta maea, ‘Iau ieni.’ 12 Lakea i taki iau i ta maea, ‘O mata rike o matai a maka meme a toga logologo, ria kunana ri radi a maka kinana meme. Iau a masia pali a naro hale i rata virihi ioe vona e Leban. 13  *Iau kunana a Vure, ra i bele vomu o Betel, na tabeke o taki a ngava dagi nau vona, muri o gamaia o rua vona a kedo, ga kilakila. Ngane o pe malaviriria a robo iea, o hamule lakea na robo vomu.’ ”
14 Muri e Resel e Lea ru tapuhaki, ru ta maea, “E tamane maria i uka ma i vakatahoka maria vona tara maki. 15 I rata maria miri manga a mosi. I habi maria vomu, i vakalobo pali a mahala o kona maria vona. 16 Muholi ra maka mahala, a Vure i bole mule ne tamane maria, bara ne maria, ne tune maria. Pali ngane o muri maia a ngava a Vure i taki ioe vona.”
17 Lakea e Iakop i vakarike na kamel e huriki e tuna e girihina. 18 Ri pea ngane a robo iea, ri hamule lakea ne tamana e Isak, na robo e Kenan. A maka kabuna sipsip a meme i lili muga. I vakamariu lobo a maka mahala i vakabele o Padan-Aram, re Mesapotamia.
19 Na tahuna i vano e Leban, ge pala­kudu a vuna sipsip, lakea e Resel i panaho a maka hanuna vure ne tamana. 20 E Iakop tara, i tamia e Leban, ra bakovi o Aram, i uka ma i vakalongoa ge vano. 21 I ha turana a maki lobo vona. I vano i pagepoloa a naru dagi e Iupretis. I laho lokovonga liu na maka kupona na robo e Gilead.
E Leban i Nunu Muri ne Iakop
22 A parava i tolu i lobo, e Leban i longoa e Iakop i ha pali. 23 Lakea e Leban i bole e huriki a kabu vona, ri nunu muri maia e Iakop. Muri na parava i polorua, ri pakaraua na maka kupona na robo e Gilead. 24 Na rodo, e Leban, ra bakovi o Aram, i vurena. A Vure i bele vona i ta maea, “Naha ni ratea tara ngava ge hale o ge kamumu ge lakea ne Iakop.”
25 E Iakop i vakapesia a kape na kupona na robo e Gilead, lakea e Leban i pakaraua vonga, ia tara i vakapesi a kape vonga turana e huriki a kabu vona. 26 Lakea e Leban i takia e Iakop, “Ra ioe, i navai o tami iau, o ha turana e tugu ngatavine ala rua i manga a viri ni lakavu na vabinga? 27 I navai o tami iau, o ha kapiloho? I navai i uka ma o vakalongo iau, ga talo kamumu ioe na ralova turana a nangina kude a golo? 28 I navai i uka ma o vakalongo iau, ga nguru e tubugu mai turane kinane ria? A naro o ratea i hale liu. 29 Iau a tahoka a nitora na ni ratapile ioe. Pali baroko na rodo, a Vure ne tamamu i taki iau, i ta maea, ‘Naha ni ratea tara ngava ge hale o ge kamumu ge lakea ne Iakop.’ 30 Pali ngane o vano, a vuhuna o ngaru hateka ni hamule na tanga vomu. Pali i navai o panaho a maka vure nau?”
31 Lakea e Iakop i takia e Leban, “Iau a mangenge, a ha kapiloho, a vuhuna ma go rata virihi iau vona ranga hini, go bole hamule e tumu ngatavine. 32 Pali e rei o matavisia i bole a maka vure vomu, ia bara i mate. Na matane huriki a kabu vomu, o valai, o lei a maka maki, pali ioe bara o matavisi a maka maki vomu, o bole mule.” E Iakop, i uka ma i lohoka vona e Resel i panaho a maka vure ne tamana.
33 Lakea e Leban i dili na kape ne Iakop, na kape ne Lea, na kape na vora ngatavine ala rua, i uka ma i matavisi ranga maki. I pagitala na kape ne Lea, i vano i dili na kape ne Resel. 34 E Resel i bole pali a maka vure ne tamana, i ru pololilo na murina ni made na kamel, i made langa vona. E Leban i lei lobo a maka maki na kape, i uka ma i matavisia tara maki.
35 E Resel i takia e tamana, “Bakovi dagi, naha ni tahate iau, a keri ni pesi na matamu, a vuhuna a matai a keva.”
Pali i matakana viliha lae, i uka ma i matavisi a maka vure vona.
36 E Iakop i madihi a hatena, i tahatea e Leban, i nanea, “A ra maki hale a ratea? A ra naro hale a ratea o nunu muri nau vona? 37 Ngane o lei lobo pali a maka maki nau, pali a ra maki vomu o matavisia? Ioe bara o matavisia tara maki vomu, o vakasiria ne huriki lobo. O ru tala na matane huriki a kabu vomu, a kabu nau, ri gi pelekado a ngavane tarua. 38 Na tahuna iau a made turamu na pida i ravulu rua, a maka sipsip, a meme, ri poda kamumu kunana. Pali i uka ma a kania tara sipsip a toga vomu. 39 Iau i uka ma a vakasiria vomu ma tara sipsip a meme ge rabalakia a livoa hateka. A maka sipsip a meme i velu, a kuloi ria. A maka sipsip a meme ni panaho na rodo o na hini palala, bara o taki iau a kona. 40 Na parava i kupo a haro i kani pile iau. Na rodo i ratapile iau a malangia, i uka ma a mahita kamumu. 41 Na pida i ravulu rua a made turamu, a naromu i maea kunana. A leho vomu na pida i ravulu a polona i va, a bole e tumu ngatavine ala rua. Na pida i polotara a bole a maka sipsip a meme vomu. Balaka kupo o pulo viliha a mapagu. 42 Bara a Vure ne sisi e Abraham, ra Vure e Isak i kavurike balea, i uka ma ge made turagu, muholi hateka bara laho pa a limagu a hamule. A Vure i matai a nimadihi nau, a leho dagi a ratea na limagu, pali baroko na rodo i tahate ioe, a vuhuna i uka ma o rata a naro kamumu.”
43 Lakea e Leban i gegea e Iakop i ta maea, “Ra ngatavine nga e tugu, e huriki a koma nga, e tubugu. A maka sipsip a meme nga, a sipsip a meme nau. A maka maki o matai nga, a maka maki nau. Pali ngane ga rata navai e tugu ngatavine, turana e tune rua ru poda? 44 O valai ngane, tu gu valongo mai a ngava ne tarua, tu gu ratea a ngava dagi, bara tu luhoi a maki tu ratea.”
45 Lakea e Iakop i bolea tara kedo dagi, i toto pesia ne vona a nivakasiri. 46 Muri i taki e huriki a kabu vona ri gi ru palupu ranga kedo.
Lakea ri ru palupu a maka kedo, muri ria lobo ri kani palupu tabukoi na kupona kedo iea. 47 E Leban i vunua na nita Aram a hini nga e Iegar Sahaduta.* Pali e Iakop i vunua na nita Hibru e Galid.
48 E Leban i ta maea, “Ra kupona kedo iea, ne vona ni vakasiri a ngava tu ratea mona.” Pali ni gale liu a tabeke iea e Galid. 49 A rana tara, e Mispa, a vuhuna e Leban i ta maea, “E BAKOVI DAGI bara i matakari tarua, na tahuna i uka ma tu matai tabu tarua. 50 Ioe bara o rata hale e tugu ngatavine rua, o bole tabu e huriki a ngatavine karaba ge girihimu, o luhoi kamumu. I uka a viri ge matai tarua, a Vure kunana i matai a hini tu rata.”
51 Lakea e Leban i taki tabua e Iakop, “O masia a kupona kedo turana a kedo dagi a totopesia na kurukurune tarua. 52 A kupona kedo turana a kedo dagi a toto pesia ne vona ni vakasiri a ngava dagi tu ratea. Iau i uka ma ga polotaro ga lakene, ga vaubi turamu. Pali ioe tara, i uka ma go polotaro go valai, go vaubi turagu. 53 A Vure ne Abraham, a Vure ne Nahor, a Vure ne tamane rua bara i pelekado a narone tarua.” Lakea e Iakop i kaba vona a ngava dagi na rana Vure ne tamana, e Isak. 54 Muri i habi meli na lolo a nihabi na Vure. I gale e huriki a kabu vona ri kani palupu. Ri kani lobo, ri mahita tabu vonga. 55 Na hatelanga pokopoko, na parava muri, e Leban i nguru, i gamai e huriki e tubuna, e tuna. Muri i pe ria, i hamule lakea na tanga vona.
* 31:13 Vuh 28:18-22 * 31:47 ‘Iegar Sahaduta’ na nita Aram i manga ‘a kupona kedo ni ru ga kilakila.’ 31:47 ‘Galid’ na nita Hibru i manga ‘a kupona kedo ni ru ga kilakila.’