14
Pol Barnabas wo naŋgi Aikoniam qureq di
Qotei aqa anjam palontoqneb
Pol Barnabas wo naŋgi Aikoniam dia Juda naŋgo Qotei tal miligiq gileb. Gilnabqa tamo uŋgasari naŋgi koroesonabqa tigelosib Qotei aqa anjam palontosib minjroqneb. Minjreqnabqa naŋgo aiyel anjam dena tamo uŋgasari tulaŋ gargekoba Juda ti Grik ti are qametnjrnaqa naŋgi Yesus qa naŋgo areqalo siŋgilateb. Onaqa Juda qudei naŋgi Pol Barnabas wo naŋgo anjam quqwa uratosib Grik qudei naŋgo are ugetetnjrnabqa naŋgi Yesus aqa tamo uŋgasari naŋgi qa ugeosib misiliŋnjroqneb. Deqa naŋgi aiyel Aikoniam qureq di sokobaiyosib Tamo Koba a tamo uŋgasari naŋgi qa are boleiyeqnu anjam di mare mare laqneb. Naŋgi aiyel ulaosai. Tamo Koba a na naŋgi aiyel siŋgila enjreqnaqa naŋgi maŋwa gargekoba yoqneb. Yeqnabqa tamo uŋgasari gargekoba naŋgi maŋwa di unoqnsib endegsi poinjroqnej, “Bole, naŋgo aiyel anjam di Qotei aqa anjam.” Onaqa qure dia tamo uŋgasari naŋgi poeleŋosib qudei naŋgi Juda naŋgi daurnjrsib olo qudei naŋgi Pol Barnabas wo naŋgi daurnjreb. Deqa Grik qudei ti Juda qudei ti naŋgo gate naŋgi ti endegsib are qaleb, “Iga na naŋgi aiyel ugeugeinjrsim meniŋ na ñumsim moiyotnjrqom.”
Onaqa naŋgo areqalo di Pol Barnabas wo naŋgi qalieosib jaraiyosib Likonia sawa naŋgo qure aiyel Listra ti Derbe ti deq aiyeb. Aisib sawa bei jojom di dego branteb. Brantosib dia Yesus aqa anjam bole mare mare laqneb.
Pol Barnabas wo naŋgi Likonia sawaq di Yesus aqa anjam bole maroqneb
Listra qureq di tamo bei ai miligiq na siŋga qandamo ŋambabej qaji a soqnej. A nami walwelosaioqnej. Aqa siŋga siŋgila saiqoji. Awogaigaisoqnej. Bati deqa Pol a Qotei aqa anjam palonteqnaqa tamo di a quoqnej. Onaqa Pol na tamo di koqyosiqa aqa areqalo unej aqa areqalo qujai Qotei na a boletbqa kere. 10 Degsi unsiq deqa tamo di metosiq minjej, “Ni tigelosim walwel.” Minjnaqa a tigeloqujatosiq walwelej.
11 Pol a kumbra di yonaqa tamo uŋgasari tulaŋ gargekoba naŋgi unsibqa naŋgo segi Likonia anjam na leleŋoqnsib maroqneb, “Niŋgi uniy. Gago qotei naŋgi tamo bulyosib gagoq bonub.” 12 Naŋgi degsib leleŋoqnsib Barnabas minjeb, “Ni gago qotei Sus.” Pol a Qotei aqa anjam plaltoqnej deqa naŋgi a minjeb, “Ni gago qotei Hermes.” 13 Qure polomq di naŋgo qotei Sus aqa atra tal soqnej. Deqa atra tamo a makau qudei osiq ŋam so na walatnjrsiqa Pol Barnabas wo naŋgi aiyel atrainjrqa marsiqa tamo uŋgasari gargekoba joqsiq naŋgi koba na qure polomq gileb.
14 Onaqa Yesus aqa anjam maro tamo aiyel Barnabas Pol wo naŋgi deqa qusibqa are tulaŋ gulbeinjrnaqa naŋgo segi gara bumbraŋyosib gurgur ti tamo uŋgasari naŋgo ambleq aisib leleŋosib minjreb, 15 “O tamo uŋgasari, niŋgi kiyaqa kumbra endi yeqnub? Aqo aiyel mandam tamo, niŋgi ti kere. Aqo aiyel na Yesus Kristus aqa anjam bole niŋgi merŋgeqnum. Di kiyaqa? Niŋgi are bulyosib gisaŋ qotei kalil endi torei uratnjrsib Qotei ŋambile so qaji a qa nuŋgo areqalo siŋgilatqajqa deqa. Qotei agi a na laŋ ti mandam ti yuwal ti iŋgi iŋgi kalil ti gereiyej. 16 Bole, nami Qotei na sawa bei bei qaji naŋgi uratnjreqnaqa naŋgi naŋgo segi areqalo dauryoqnsib laqneb. 17 Bati deqa Qotei a niŋgi qa uliosaioqnej. Niŋgi a qa qalieqajqa deqa a bati gaigai niŋgi geregereiŋgoqnej. A laŋ goge na awa eŋgeqnaqa iŋgi uyo kalil aqa bati qa melieqnaqa niŋgi uyoqnsib areboleboleiŋgoqnej.” 18 Onaqa tamo uŋgasari naŋgi Pol Barnabas wo naŋgo anjam di qusib quosaibulosib olo minjreb, “Niŋgi gago qotei.” Degsib minjroqnsib naŋgi aiyel atrainjrqajqa tulaŋ siŋgilaeqnab naŋgi na saidnjroqneb.
19 Onaqa Juda tamo qudei naŋgi Antiok dena ti Aikoniam dena ti walwelosib Listra qureq bosib dia tamo uŋgasari naŋgo are ugetetnjrnabqa naŋgi tigelosib Pol meniŋ na qaleb. Osib a giriŋyosib gilsib qure qalaq di ateb. Naŋgi are qaleb, “A moiqo.” 20 Onaqa tamo uŋgasari Yesus qa naŋgo areqalo siŋgilateb qaji naŋgi Pol aqa areq gilsib Pol a mandamq di ŋeiesonaq a kaiŋyesonabqa tigelosiqa olo qure miligiq gilej. Nebeonaqa a Barnabas osiqa ombla walwelosib Derbe qureq aiyeb.
Pol Barnabas wo naŋgi na Kristen naŋgi siŋgilatnjreb
21 Naŋgi aiyel Derbe qureq aisib dia Yesus aqa anjam bole plalteqnabqa tamo uŋgasari gargekoba naŋgi Yesus dauryoqneb. Onaqa bunuqna naŋgi aiyel olo puluosib qure kalil naŋgi nami laqneb qaji deq olo giloqneb. Listra qure ti Aikoniam qure ti Antiok qure ti deq giloqneb. 22 Naŋgi aiyel degsib giloqnsibqa tamo uŋgasari nami Yesus dauryoqneb qaji naŋgi siŋgilatnjroqnsib minjroqneb, “Niŋgi Yesus qa nuŋgo areqalo siŋgilatoqnsib soqniy. Niŋgi gulbe gargekoba iteleŋqab di uŋgum. Gulbe di nuŋgoq boqnibqa Qotei a nuŋgo Mandor Koba sosim niŋgi taqatŋgwas.” 23 Qure kalilq di naŋgi aiyel na Kristen gate ateleŋoqneb. Osib iŋgi ti ya ti uratoqnsib Kristen gate naŋgi qa pailyoqneb. Osib naŋgi joqsib Tamo Koba agi nami a qa naŋgo areqalo siŋgilateb qaji aqa baŋq di atoqneb.
Pol Barnabas wo naŋgi olo Antiok qureq aiyeb
24 Bunuqna Barnabas Pol wo naŋgi aiyel Pisidia sawa amble potosib walwelosib Pamfilia sawaq di branteb. 25 Brantosib Perga qureq aisib dia Yesus aqa anjam palontoqnsib minjroqneb. Dena tigelosib Atalia qureq aiyeb. 26 Aisib dena qobuŋ gogetosib aisib Antiok qure agi nami naŋgi dena tigelosib walweleb qaji di olo branteb. Dia nami Kristen naŋgi koroosib naŋgi aiyel qa pailyosib qariŋnjrnab gileb. Qotei a naŋgi aiyel qa are boleiyim naŋgi aiyel siŋgila na wauoqnqajqa deqa pailyeb. Ariya naŋgi aiyel wau di kobotosib qure deq olo aiyeb. 27 Aisib Kristen naŋgi koroinjrsibqa wau kalil Qotei a naŋgo baŋ na yoqnej qaji deqa naŋgi sainjroqneb. Sainjroqnsib endegsib minjroqneb, “Qotei na sawa bei bei qaji naŋgi dego gam waqtetnjreqnaqa naŋgi Yesus qa naŋgo areqalo siŋgilateqnub.” 28 Naŋgi aiyel Antiok qureq di tamo uŋgasari Yesus dauryoqneb qaji naŋgi koba na sokobaiyeb.