13
Saulo, Bernabé rãca Dios ocare ĩna gotimasiocudisʉore queti
To bajiri, Antioqu'ia vãme cʉti macajʉre Jesúre ajitirʉ̃nʉrã rãcana, ĩnare gotimasiorã, to yicõari, gãjerã Diore gotirẽtobosarã ñañujarã. Adocãrãcʉ ñañujarã: Bernabé, Simón, Lucio, Cirene vãme cʉti macagʉ, Manaén, Saulo. Tocãrãcʉ ñañujarã ĩna. Simónre, Ñigʉ̃ ĩre yiyujarã gãjerã. Manaénjʉa, Ʉjʉ Herodes ñamasir'i rãcagʉ ñaboayuju ĩ. Cojovata bʉcʉariarã ñañujarã ĩna. To ñacõari, bare bamenane, Diore ĩre yirʉ̃cʉbʉo ñañujarã ĩna. To yiñarãne, Esp'iritu Santo sʉorine ado bajiro yiyujarã ĩna, Bernabére, Saulore quẽne:
—Gajerojʉ mʉa gotimasiocudirotire bojami Dios. To bajiri, ĩ bojarore bajirone yirʉarãja mʉa —ĩnare yiyujarã.
To yicõari, quẽna Diore rʉ̃cʉbʉorã bare bamenane, Diore ĩnare sẽnibosayujarã ĩna, Bernabére, Saulore. To yicõari, ĩna rʉjoari joere ĩna ãmori ñujeoyujarã, Bernabére, Saulore, “Dios ĩ bojarore bajirone gotimasiocudiya” yirã. To bajiro ĩnare yigajanocõari, ĩnare varotiyujarã ĩna.
Chipre vãme cʉtiyoa ñarimacarire Pablo, Bernabé rãca ĩna gotimasiorã vare queti
To bajiri Esp'iritu Santo ĩnare ĩ cõajare, vacoasujarã ĩna, Bernabé, Saulo, Seleucia vãme cʉti macajʉre. Ti maca moa riaga tʉ ñañuju ti. To bajiri, rojaeja, cũmua jairicajʉ vasãja vacoasujarã ĩna, Chipre vãme cʉtiyoajʉ vana. Salamina vãme cʉti maca jetagare rocatuejayujarã ĩna. Ejacõari, tiyoa ñarimacarire jud'io masa Dios ocare ĩna buerivirijʉre Jesús bajirere Dios oca gotisere gotimasiocudiyujarã ĩna. Ĩna rãcagʉ, ĩnare ejarẽmogʉ̃ ñañuju Juan vãme cʉtigʉ.b
6-8 To bajiri goticudirã rĩne, Pafos vãme cʉti macajʉre ejasujarã ĩna. Tojʉre sĩgʉ̃ Barjesús vãme cʉtigʉre ĩre ĩabʉjayujarã ĩna. Barjesús ti yijama, griego ocarema Elimas yirʉaro yiyuju ti. Jud'io masʉ ñañuju ĩaĩañamanire yigʉ. “Diore gotirẽtobosarimasʉ ñaja yʉ”, yisocagʉ ñañuju ĩ. Ti macagʉ ʉjʉjʉa, Sergio Paulo vãme cʉtigʉ, quẽnaro tʉoĩagʉ̃ ñari, quẽnaro masigʉ̃ ñañuju. To bajigʉ ñari, Jesús ĩ bajirere ĩna gotimasiosere ajirʉ, Bernabére, Saulore ĩnare jicõañuju ĩ. To ĩ yire ñajare, ĩre gotimasioñujarã ĩna. Ĩna gotimasio ñarone,
—Ĩnare ajibesa —yiyuju Barjesújʉa, “Jesúre ajitirʉ̃nʉromi” yigʉ. 9-10 To ĩ yiboajaquẽne, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩacõari, Barjesúre ĩre ĩacõari, ado bajiro ĩre yiyuju Saulo, romano ocarema Pablo vãme cʉtigʉ:
—Vãtia ʉjʉre bajiro socajaigʉ ñaja mʉ. Jediro quẽnasere bʉto tegʉ ñaja mʉ. Dios oca quẽnaro riojo ti gotiboajaquẽne, “Tire ajibeticõaña. Socase ñaja”, masare yimavisiogʉ ñaja mʉ. 11 To bajiri yucʉne rojose mʉ yise vaja rojose mʉre cõaami Dios. Caje ĩabecʉne ñacõarʉcʉja mʉ, Dios ĩ bojaro cõro —ĩre yigotiyuju Pablo, Barjesúre.
To bajiro ĩ yirone, ĩabecʉ ñacoasuju ĩ yuja. To bajiri, “Yʉ ãmore ñiacõari yʉre tʉ̃ato” yigʉ, masare vare macaboayuju ĩ yuja. 12 To ĩ bajisere ĩacõari, “Jesús ĩ bajirere gotimasiorã ñari, to bajiro yama” yitʉoĩagʉ̃ ñari, Jesús ĩ bajirere ajitirʉ̃nʉñuju ti macana ʉjʉ.
Pisidia sita ñarimaca Antioqu'iajʉ Jesús ĩ bajirere ĩna gotimasiore queti
13 To bajiri Pablo rãcana, Pafos vãme cʉti macare ñariarã, cũmua jairica rãca vacoasujarã ĩna, Perge vãme cʉti macajʉ vana. Panfilia sitajʉre ñañuju Perge. Ti macajʉ ĩna rãca ejacõari, Juanjʉama, Jerusalénjʉ tudicoasuju. 14 Perge maca ñariarã, Pisidia sita ñarimaca Antioqu'ia vãme cʉti macajʉ vasujarã. Ti macajʉ ejacõari, ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ñaro, jud'io masa Dios ocare ĩna buerivijʉ sãjasujarã ĩna. 15 To bajiri Moisés ñamasir'i ĩ ucamasirere, to yicõari Diore gotirẽtobosamasiriarã ĩna ucamasirere quẽne ĩagotiyuju gãji. To bajiro ĩ yiro bero, Pablo rãcanare sẽniĩañujarã ĩna, ti vi ʉjarã:
—“Bʉtobʉsa Diore ajitirʉ̃nʉato ĩna” yirã, quẽnase oca yʉare gotiya mʉa —ĩnare yiyujarã ĩna.
16 To bajiro ĩna yijare, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ĩ ãmone ñumʉoñuju Pablo, “Ñagõbesa mʉa” yigʉ. To bajiro yicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju ĩ:
—Yʉre ajiya mʉa, Israel ñamasir'i jãnerabatia, to yicõari, ñajediro Diore rʉ̃cʉbʉorã quẽne: 17 Dios, Israel ñamasir'i jãnerabatia ĩna rʉ̃cʉbʉogʉ, Egipto sitajʉ ĩna ñaro ĩnare bʉjʉrotimasiñuju ĩ. To yicõari, ĩ masise rãca yucʉ́ manojʉ ĩnare ũmato vamasiñuju ĩ. 18 To bajiri, cuarenta ñaricʉ̃mari yucʉ́ manojʉ ñarã ĩre ĩna rʉ̃cʉbʉobetiboajaquẽne, ĩna rãca ñacõa ñarũgũñuju ĩ. 19 Bero, ĩ sʉorine Canaán sita ñarimacarianare heteo masare, gergeseo masare, amorreo masare, cananeo masare, ferezeo masare, heveo masare, to yicõari jebuseo masare quẽne ĩnare sĩareacõari, ĩna ñaboaria macarire ñamasiñujarã ĩna. To bajiro ĩna bajijama, “Yʉ yarãjʉa, ti sitare ñarʉarãma” Dios ĩ yimasire ñajare, to bajiro bajiyuma ĩna. 20 To bajiri, Egipto sitajʉre ĩna ñasʉoriacʉ̃ma, to yicõari Canaán sitajʉare ĩna ñasʉomasiriacʉ̃ma rãca, cuatrocientos cincuenta ñaricʉ̃mari tʉsamasiñuju ti.
Bero, gãjerã masa rojose ĩnare ĩna yijare, ĩnare ũmato ñaronare cũmasiñuju Dios. Samuel vãme cʉtigʉre ĩre cũtʉsamasiñuju. Diore gotirẽtobosagʉ ñamasiñuju ĩ. 21 Samuel ĩ ñarirodore, “Gaje sitare ʉjʉ ĩ ñarore bajiro yʉa quẽne ʉjʉ bojaja”, yimasiñujarã jud'io masa. To ĩna yijare, ĩna ʉjʉ ñarocʉre cũmasiñuju Dios. Ĩ cũsʉomasir'i ñamasiñuju Cis macʉ, Saúl vãme cʉtigʉ. Benjam'in ñamasir'i jãnami ñamasiñuju ĩ. Cuarenta ñaricʉ̃mari rotimasiñuju Saúl. 22 Rojose ĩ yisere ĩavariquẽnabeticõari, Isa'i ñamasir'i macʉ David vãme cʉtigʉjʉare ʉjʉ ñarotimasiñuju Dios. “Ñajediro yirʉcʉmi”, yiĩamasiñuju Dios, David ñamasir'ire. 23 To bajiri, “David jãnamire, Israel ñamasir'i jãnerabatia rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosarocʉre ĩre cõarʉcʉja yʉ” Dios ĩ yigotiriarore bajirone Jesúre ĩre cõañumi. 24 Israel ñamasir'i jãnerabatiare Jesús ĩ gotimasioroto rĩjorojʉne, ĩna jedirore ado bajiro ĩnare gotimasiorũgũñuju Juan vãme cʉtigʉ: “Rojose mʉa yisere tʉoĩasʉtiritiya mʉa. Tʉoĩasʉtiriticõari, ‘Rojose yirʉabeaja yʉa. Diorãca quẽnaro ñarʉarãja yʉa’ yirã, oco rãca yʉre bautizarotiya mʉa. To bajiro mʉa yijama, rojose mʉa yisere mʉare masiriorʉcʉmi Dios”, ĩnare yigotimasiorũgũñuju ĩ. 25 To bajiro ĩ yigotimasiorũgũrere ĩ gotigajanoroto rĩjoro, ado bajiro ĩnare gotiyuju: “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃ me ñaja yʉ. Yʉ bero ejarʉcʉmi ĩma. Ñamasurã rĩne ĩre yibosamasiama, ñamasugʉ̃ masu ĩ ñajare”, masare yigotiyuju Juan —yiyuju Pablo.
To yicõa, quẽna tudigotiyuju:
26 —Abraham ñamasir'i jãnerabatiare to yicõari, ñajediro Diore rʉ̃cʉbʉorãre quẽne rojose mani tãmʉoborotire manire ĩ yirẽtobosarʉase quetire manire cõañumi Dios. 27 Jerusalén macana, to yicõari, ĩna ʉjarã quẽne, “Ãnine ñaami ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃, mani yurũgũgʉ̃”, Jesúre ĩre yimasibesujarã ĩna. Tocãrãca semana ʉsʉsãjariarʉ̃mʉrire Diore gotirẽtobosariarã ĩna ucamasirere ĩagotirã ñaboarine riojo tʉoĩamasibesujarã. “Dios ĩ cõagʉ̃ me ñaami” yirã, Jesúre ĩre sĩarotiyujarã ĩna, “To bajiro bajirʉaroja” Dios ĩ yimasiriarore bajirone yirã. 28 Disejʉa rojose Jesús ĩ yise ti maniboajaquẽne, “Ĩre sĩarotiya”, Pilatore ĩre yiyujarã ĩna. 29 “To bajiro yirʉarãma ĩna” Dios ĩ yiriarore bajirone ti bajiro bero, Jesúre yucʉ́tẽrojʉ tuyagʉre ĩ rujʉrire ãmirujiocõari, masa yujeriavi gʉ̃tavijʉ ĩre cũñujarã ĩna. 30 Ĩre ĩna sĩaboajaquẽne, ĩre catiocõañuju Dios quẽna. 31 Ĩ sĩaecoroto rĩjoro, Galilea sitajʉ ĩ rãca vadicõari Jerusalénjʉ ejariarãre tudicaticõari cojorʉ̃mʉ me ĩnare ruyuaĩoñuju Jesús. To bajiri, ĩ bajirere gotirũgũama ĩna, ĩre ĩariarã ñari.
32-33 To bajiri, quẽnase quetire mʉare gotiaja: Tirʉ̃mʉjʉ mani ñicʉare jud'io masare, “Quẽnaro mʉare yirʉcʉja” ĩ yimasiriarore bajirone yiyumi Dios. Manire, ĩna jãnerabatiare, to yicõari ñajedirore quẽne yibosagʉ, Jesús ĩ rijacoaboajaquẽne, ĩre catioyumi Dios. Ado bajiro gotiaja ti, Dios ĩ goti rĩjoro cʉtire, Salmo segundo ucare: “Yʉ macʉ ñaja mʉ. Adirʉ̃mʉ yʉre bajirone rotisʉorʉcʉja mʉ yuja”, yimasiñuju Dios, Jesúre ĩre ĩ gotirotire yigʉ. 34 “Jesúre ĩ catioro bero, tudirijabetirʉcʉmi” yigʉ, quẽna gajejʉ ado bajiro yimasiñumi Dios: “Davidre yʉ goti rĩjoro cʉticatore bajirone quẽnaro mʉare yirʉcʉja yʉ yuja”, yimasiñumi Dios. 35 Quẽna gajejʉ ado bajiro gotiaja ti: “Mʉ bojasere yigʉre, ‘Ĩ rijato bero, boayayiromi’ yigʉ, ĩre tudicatiorʉcʉja mʉ”, yaja ti. 36 To bajiro ti yijama, David ñamasir'i ĩ bajiroti mere gotiyuja. Dios ĩ bojasere yigʉ ñamasiñuju David. To bajiro yigʉ ĩ ñaboajaquẽne, ĩ bajirocaro bero gʉ̃tavijʉ, ĩ ñicʉare ĩna yujeriavijʉre ĩ rujʉrire yujemasiñujarã masa. Ĩre ĩna yujero bero, ĩ rujʉri ñaboare boayayicoariaroja ti. 37 To bajiboarine Jesújʉama, rijacoaboarine, Dios ĩre ĩ catiojare, ĩ rujʉri boayayibesuju. 38-39 To bajiri, ado bajiro tʉoĩaña mʉa: “Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere cʉdijeoroti ñaja manire”, yimasicajʉ mani. “Ñajedirore mani cʉdijeojama, ‘Quẽnarã ñaama’ Dios ĩ yiĩarã ñari, mani rijato berojʉ ĩ tʉjʉ ñarʉarãja”, yicajʉ mani. To bajiboarine, “Cʉdijeogʉ magʉ̃mi”, yicoadicajʉ mani. Yucʉrema ado bajirojʉa bajiaja yuja: Jesúre mani ajitirʉ̃nʉjama, rojose mani yisere masiriocõari, Jesús manire ĩ rijabosare sʉorine, “Ñie rojose mana ñaama”, manire yiĩagʉ̃mi Dios. 40-41 Dios ocare ajiterã, ĩna bajirotire ucamasiñuma Diore gotirẽtobosariarã. Ado bajiro ĩre ucabosamasiñuma:
“Yʉ ocare ajiterã, ĩaĩañamanire yʉ yiĩorotire, ‘Bajibetirʉaroja’ mʉa yiboasere ĩaʉcacõari, bajireacoarʉarãja mʉa”, yiucamasiñuma Diore gotirẽtobosariarã.
To bajiri, “Ĩna bajirotire bajiro bajirʉabeaja yʉa” yitʉoĩacõari, mʉare yʉ gotisere quẽnaro ajiya mʉa —ĩnare yigotiyuju Pablo.
42 To bajiro ĩnare yigotigajanocõari, Pablo, Bernabé rãca ĩna budiatone, ado bajiro ĩnare yiyujarã ĩna, Dios ocare ĩna buerivi ñarã:
—Gaje semana ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ñaro yʉare gotimasiorẽmorã vaba quẽna —ĩnare yiyujarã ĩna.
43 Jud'io masa, to yicõari gãjerã Diore rʉ̃cʉbʉorã quẽne, Pablo, Bernabé rãca budicõari, ĩnare sʉyasujarã ĩna. To ĩna bajirone,
—“Manire maigʉ̃ ñari, Jesús ĩ rijabosare sʉorine manire ĩavariquẽnaami Dios”, yicõa ñarũgũña mʉa —ĩnare yiyujarã ĩna, Pablo, Bernabé rãca.
44 To bajiri, gaje semana ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ñaro ti macana, jãjarã rẽjañujarã ĩna, Jesús ĩ bajirere Dios oca gotisere ajirã. 45 Jãjarã ĩna rẽjasere ĩacõari, bʉto jũnisiniñujarã jud'io masa. To bajicõari, “Socʉ yaja mʉ”, Pablore ĩre yitud'iyujarã ĩna. 46 To ĩna yiboajaquẽne, bojonemenane, ado bajiro gotiyujarã Pablo, Bernabé rãca:
—Dios oca, jud'io masare gotimasiosʉore ñaja ti. To bajiboarine, tire ajiteaja mʉa. To bajiro yirã ñari, “Mani rijato berojʉ tudicatibetirʉarãja mani” yirãre bajiro yaja mʉa. To bajiri Dios ocare ajiterã mʉa ñajare, gãjerã masare ĩnare gotimasiorũtuana yaja yʉa yuja. 47 Ado bajiro yʉare rotiyumi Dios:
“Yʉ ocare mʉa gotimasiose sʉori yʉre masirʉarãma jud'io masa me ñarã. ‘Adi macarʉcʉroana ñajediro, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vaborotire ĩnare yʉ yirẽtobosarotire sẽnirãjaro’ yigʉ, mʉare cõagʉ̃ yaja yʉ”, yʉare yiyumi Dios —ĩnare yigotiyujarã Pablo, Bernabé rãca, jud'io masare.
48 To ĩna yisere ajicõari, “Quẽnaro masu yigʉ ñaami Dios”, yivariquẽnañujarã jud'io masa mejʉa. To bajicõari, “Ĩna rijato berojʉ, quẽna tudirijabetirʉarãma” Dios ĩ yimasiriarã, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉsʉoyujarã ĩna. 49 To bajiri, Pablo, Bernabé rãca, mani ʉjʉ ĩ bajirere ĩna gotisere ti macana, to yicõari ti maca tʉana quẽne ajijediyujarã ĩna. 50 Ĩna gotisere ĩna ajijedicoaboajaquẽne, Pablore, Bernabére gotiyiroyujarã ĩna, jud'io masa, gajeyeũni jairã rõmiri Diore rʉ̃cʉbʉorãre, to yicõari ti macana ñamasurãre quẽne. To bajiro ĩna yijare, jũnisinicõari, Pablo, Bernabére varotiyujarã ĩna. 51 To bajiro ĩna yijare, ti macaye sitare ĩna gʉbo sudi tuyasere varerea, vacoasuju Pablo, Bernabé rãca. To bajiro ĩna yijama, “Yʉare mʉa ajirʉabetijare, rojose mʉare yirʉcʉmi Dios” yirã yiyujarã ĩna. To yicõari, Iconio vãme cʉti macajʉ vacoasujarã ĩna. 52 To bajiro ĩna bajiboajaquẽne, ĩna gotimasiore sʉorine Jesúre ajitirʉ̃nʉrãma, bʉto variquẽnañujarã ĩna. To bajicõari, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩacõari, cojo vãme rʉyabeto Dios ĩ bojarore bajirone yirũgũñujarã ĩna.
b 13:5 Lucas, “Juan” ĩ yijama, Juan Marcos vãme cʉtigʉre yami.