27
Roma vãme cʉti macajʉre Pablore ĩre ĩna cõare queti
“Pablore, gãjerã tubibe ecoriarãre quẽne, Italia vãme cʉti sitajʉre ĩnare cõato mani”, yicama ĩna. To yirã ñari, Julio vãme cʉtigʉre,
—Ĩnare ũmato vasa —ĩre yicama. Roma macana surarare Ʉjʉ César ĩ beseriarãre rotigʉ ñacami Julio. Cũmua ñacajʉ Adramitio vãme cʉti macana yaga. Asia sitajʉre varoado bajicajʉ tia. To bajiri tia rãca vacajʉ yʉa. Yʉa rãca ñacami Aristarco vãme cʉtigʉ quẽne. Macedonia sita ñarimaca, Tesalónica vãme cʉti macagʉ ñacami.k Gajerʉ̃mʉ Sidón vãme cʉti macajʉ ejacajʉ yʉa. “Rojose tãmʉoami Pablo” yiĩamaicõari, “Mʉ babarãre ĩnare ĩacudiaya. No mʉ bojase mʉre ĩsiato”, ĩre yicami Julio. Ti maca ñariarã, vacajʉ yʉa quẽna. To yʉa bajivatone, bʉto mino vacajʉ. To bajicõari, yʉare vẽatʉocajʉ. To ti bajijare, Chipre vãme cʉtiyoa tʉre gãniacajʉ yʉa. To bajivana, Cilicia sitare rẽto, Panfilia sitare, Licia sita ñarimaca Mira vãme cʉti macare ejacajʉ yʉa.
Ti macajʉ gajea cũmua Alejandr'ia vãme cʉti macana yagare, Italiajʉ varoado bajiricare ĩacõari, tia rãca yʉare ũmato vacami surara ʉjʉ. Bʉto mino ti vajare cojorʉ̃mʉ me josari vacõari, Gnido maca cãnamuñarore ejacajʉ yʉa. Yʉa vato riojo bʉto mino ti vacõa ñajare, Creta vãme cʉtiyoa cʉtojʉa vacoacajʉ yʉa. Tiyoa ñarimaca Salmón vãme cʉti macare rẽto, tiyoa tʉre vacajʉ yʉa, mino ti vabetibʉsarojʉa vana. Josari masu bajivana, Lasea maca tʉ ñarimaca Buenos Puertos vãme cʉti macajʉre ejacajʉ yʉa.
Cojorʉ̃mʉ me vacoacajʉ yʉa. To bajiri tone bʉto yʉare güiocoacajʉ yuja, juebʉcʉ ti cõñajare. To bajiri, ado bajiro ĩnare goticami Pablo:
10 —Vabeticõato. Mani vajama, rojose tãmʉorʉarãja. Cũmua rujacoarʉaroja. Gajeyeũni quẽne yayicoarʉaroja. Mani quẽne sĩgʉ̃ri rujareacoarʉarãja —ĩnare yigotiboacami Pablo.
11 To ĩ yiboajaquẽne, ĩre cʉdibeticami surara ʉjʉ. Cũmua ʉjarãjʉa, “Vacoajaro mani” ĩna yisejʉare ajicami. 12 Ti maca jetaga rocaturiaro juebʉcʉ ti ñajama quẽnabesuju. To bajiri, “Fenice vãme cʉti macajʉ vajaro mani. Ti maca jetaga quẽnaro rocaturiaro ñañuju ti, mino ti vabetibʉsajare. Tojʉ mani ñaro juebʉcʉ rẽtorʉaroja”, yitʉoĩacama ĩna jedirone.
Bʉto mino ti vare queti
13 To bajiri ĩna vatojʉare mino ti vasere ĩacõari, “Vajaro mani”, yicama ĩna. To yi, cũmua ruucũñiariajaʉ ancla vãme cʉtijaʉre tʉ̃amʉosã, tiyoa tʉre vacoacajʉ yʉa. 14 To yʉa bajivatone, gajerojʉa bʉto tutuaro mino vadicõari, yʉare vẽaviocõacajʉ ti. Nordeste vãme cʉti ñacajʉ ti. 15 To ti bajijare, “Tiyoa tʉbʉsa vanasa mani” yirã, tiare veaquẽnobʉsaboacama ĩna. Bʉtobʉsa mino ti vajare, “Manire ti vẽacõarore bajirone vacoajaro mani”, yicõacama ĩna. 16 To bajivana, Cauda vãme cʉtiyoa cõñarore rẽtoanane, mino ti vabetibʉsajare, cũmua jairica tʉre ĩna siajoriare tiare tʉ̃amʉosãcama ĩna, yʉa vacatia jubeajʉ. 17 To yigajanocõari, “Saguerobe” yirã, yʉa vacatia rãca quẽnaro siañiacõacama ĩna. Sirte vãme cʉtijʉ cõñanane, “Jõrero vana yaja mani” yirã, ancla vãme cʉtijaʉre rocaroaruucama ĩna. To bajiro ĩna yijare, mino ti vẽacõarore bajirone vacajʉ yʉa. 18 Gajerʉ̃mʉ to bajirone mino ti vacõa ñajare, bʉto sabecõa ñacajʉ. To ti bajijare, “Rujarobe” yirã, gajeyeũni gãjerãre ĩsirʉarã ĩna juaboarere juarearodecõacama ĩna. 19 To ĩna yibusuorirʉ̃mʉ, to bajirone mino vacõari, ti sabecõa ñajare, cũmuayere quẽne juarearodecama ĩna yuja. 20 Cojorʉ̃mʉ me, muiju ruyubeticami. Ñamire quẽne ñocoa ruyubeticama. Mino ti vatʉjabetijare, “Rujareacoarʉarãja mani”, yitʉoĩacajʉ yʉa.
21 Yoaro babeti vacajʉ yʉa. To yʉa bajivajare, ado bajiro yʉare goticami Pablo:
—“Vabeticõato mani” mʉare yʉ yimasisere mʉa ajijama, Creta vãme cʉtiyoajʉne mani ñacõajama, rojose tãmʉobetiborãja mani. 22 To bajiboarine, tʉoĩasʉtiritibesa mʉa. “Cũmua ti yayicoaboajaquẽne, manima caticõarʉarãja”, yitʉoĩaña mʉa. 23 Jẽjʉaga ñami ángel yʉre ruyuaĩocõari yʉre gotimi, Dios, yʉ ʉjʉ, ĩ cõagʉ̃. 24 Ado bajiro yʉre gotimi: “Güibesa mʉ. Ʉjʉ César tʉ ejacõari, ‘¿Rojose yiyujari yʉ?’ yigʉ, ĩre ĩacõĩarotirʉcʉja mʉ. Dios, mʉre ĩamaigʉ̃ ñari, ĩre mʉ sẽnijare, rojose mʉa tãmʉoborotire mʉare yirẽtobosarʉcʉmi. Mʉ rãca vana jedirone catijedicõarʉarãma ĩna”, yʉre yimi ángel. 25 To bajiri tire ajirã ñari, sʉtiritibesa mʉa. “Dios ĩ gotiroticõariarore bajirone bajirʉaroja”, yaja yʉ. 26 To bajiri, yucʉ́yoa cõñarojʉa mino manire vẽatucõarʉaroja —yʉare yigoticami Pablo.
27 Adriático vãme cʉtiyajʉre jʉa semana vacajʉ yʉa, mino yʉare vẽatucõase rãca. To bajivana rĩne, ñami gʉdareco ti tʉsato, “Yucʉ́yoare cõñacoana yirãja mani”, yicama cũmuare ĩacoderimasa. 28 To bajiri ʉ̃cʉase cõĩariama rãca “¿no cõro ʉ̃cʉati ti?” yirã, ruucõĩacama ĩna. Treinta y seis metros ʉ̃cʉacajʉ ti. Yoarobʉsa vacõari, ruucõĩacama ĩna quẽna. Veintisiete metros ʉ̃cʉacajʉ yuja. 29 To ti bajijare, “Gʉ̃tare rocaturo, cũmua vadirobe” yirã, cũmua ruucũñiare ancla vãme cʉtijaʉrire babarirãcajaʉre rearoderuucama ĩna, cũmua gʉde ñasejʉare. To yicõari, “Guarobʉsa busuato” yirã, Diore sẽnicama ĩna. 30 To yicõari, “Ĩguẽajʉ ñasere quẽne rearoderuuroana yaja yʉa”, yicama cũmuare ĩacoderimasa. Cũmua mojorica rãca rudiarʉarã yirã yiboayuma. 31 To ĩna yiboajaquẽne, surara ʉjʉre, to yicõari surarare quẽne ado bajiro ĩnare goticami Pablo:
—Cũmuare ĩacoderimasa ĩna rudicoajama, catibetirʉarãja mʉa —ĩnare yigoticami.
32 To ĩ yijare, “Rudicoanasa mani” ĩna yiboariare, ĩna siariamarire yijesurecõari, vẽjarocaroacõacama ĩna, surara.
33 To ĩna yiro bero, busujedibetone yʉa jedirore baroticami Pablo:
—“¿No bajiro bajirãti mani?” yitʉoĩarã ñari, jʉa semana quẽnaro bare bamenane ñacoajʉ mʉa. 34 To bajiri bare baya mʉa, “Catirãsa” yirã. Nijʉane mani rãcagʉ rijayayibetirʉcʉmi —yʉare yigoticami Pablo.
35 To bajiro yʉare ĩ yiro bero, panre ãmicõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, yicami, Diore sẽnigʉ̃. To yigajanocõari, bacami. 36 To ĩ yisere ajivariquẽnacõari, bacajʉ yʉa quẽne. 37 Tia cũmuare vacana, doscientos setenta y seis ñarirãcʉ ñacajʉ yʉa. 38 Yʉa baʉsʉcʉtiro bero, trigo joarire rearodecama ĩna, “Rʉ̃cʉbetibʉsaro vanasa” yirã.
Pablo mesa ĩna rujare queti
39 Busuro bero yucʉ́yoare ĩacõari, “¿No ũnojʉ ñati?”, yicama ĩna. To bajiro yiboarine, jabua ti ruyujare, “Tibua cʉtojʉare rocaturãsa”, yicama cũmuare ĩacoderimasa. 40 To bajiri, ancla bʉto ti rʉ̃cʉjare, ti cãnori rãcane jasureruucõacama ĩna. To ĩna yirone, gãjerãma “Cũmuare veaturãsa” yirã ĩna siaturiajãirire jojiocama ĩna, jabuajʉare jãjarʉarã. To yicõari, cũmua ĩguẽa cʉtojʉa ñarigaserore mino tuarigaserore tʉ̃amʉocama ĩna, “Cũmuare ũmato jãjajaro” yirã. 41 Tʉsarojʉre jãjaejamenane ti jõrejare, cũmua ĩguẽa jabuajʉ jejacõacajʉ ti. To ti bajirone, bʉto oco sabeca yiro, cũmua gʉde cʉtojʉare sabevaruucõacajʉ.
42 To ti bajirone, tubibe ecoriarã ĩna juadiriarãre “Baájãjarudiatoma” yirã ĩnare sĩarʉacama surarajʉa. 43 Ĩna sĩarʉaboajaquẽne, Pablore maigʉ̃ ñari, ĩnare sĩarotibeticami ĩna ʉjʉjʉa.
—Tire yimenane, baámasirãma jatirearodecõari, tʉsarojʉa baájãjasa mʉa —ĩnare yicami. 44 —Baámasimenama, yucʉ́jãiri, to yicõari, no bojase jayase rãca ñiacõari tʉsarojʉa baájãjasa —yicami. To bajiri sĩgʉ̃ rujarocariaro mano jabuajʉ baájãjaejacajʉ yʉa.
k 27:2 Lucas vãme cʉtigʉ, Pablo rãca varí ñari, “vacajʉ yʉa”, yiucayumi.