5
Anan'ias, ĩ manajo Safira rãca, ĩna yitore queti
Anan'ias vãme cʉtigʉ ĩ manajo Safira rãca, quẽnaro yirã me ñañujarã ĩna. Anan'ias ĩ manajo rãca ĩna ya vesere gãjerãre ĩsiñujarã. To yicõari, gãjoa bʉjayujarã ĩna. Anan'ias ĩ manajo rãca cojoro cõro tʉoĩañujarã ĩna. To bajiri gãjoa mojoro yayioyujarã ĩna. To yicõari Jesús gotiroticõasʉoriarãre ĩsigʉ̃ vacoasuju, rʉyasere. Ĩna tʉjʉ ejacõari,
—Ado cõrone bʉjabʉ yʉ —ĩnare yiĩsiñuju Anan'ias.
3-4 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yiyuju Pedro:
—Anan'ias, ¿no yigʉ Diore ĩategʉre vãtia ʉjʉre cʉdiati mʉ? ¿Mʉ ya vese me ñari, mʉ ĩsiriavesema? ¿Ti vese vaja mʉre ĩna ĩsirema, mʉ ye me ñari? To bajiro ti bajiboajaquẽne, “Ti vese vaja ñaro cõrone mʉare ĩsiaja yʉ”, yitoaja mʉ. To bajiro yʉare mʉ yitojama, yʉa rĩrene yitogʉ me yaja mʉ. Diore, Esp'iritu Santore quẽne yitogʉ yaja mʉ —yiyuju Pedro, Anan'iare.
To ĩ yisere ajicõari, rijaquedicoasuju Anan'ias. To bajiro ĩ bajirere ajicõari, bʉto güiyujarã toana. Sĩgʉ̃ri mame bʉcʉarã Anan'ias rujʉre gũmacõari, ĩre yujerã vacoasujarã ĩna.
Tres hora bero ejayuju Anan'ias ñaboar'i manajo. “To bajiro bajiriaroja”, yibesuju so. To so ejarone,
—¿Adi ñati vese vaja, jediro mʉa bʉjare? —sore yiyuju Pedro.
—Ti ñaro cõrone ñaja —ĩre yicʉdiyuju so.
To so yisere ajicõari, ado bajiro sore yiyuju Pedro:
—¿No yirã mʉ manajʉ rãca cojoro cõro tʉoĩacõari, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santore yitorʉari mʉa? Õ tʉsaroma mʉ manajʉre yujerã variarã. Mʉre quẽne ãmiaroana yirãma, mʉre yujerʉarã —sore yiyuju Pedro.
10 To ĩ yirirĩmarone, rijaquedicoasuju sojʉama. Sãjanane, rijaqueariore ĩabʉjayujarã mame bʉcʉarã. To bajiri sore ãmibudicõari, so manajʉre ĩna yujeriaro tʉjʉ sore yujeyujarã. 11 To bajiri, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ñajediro, to yicõari, ĩna tʉana quẽne, “To bajiyuju” yisere ajicõari, bʉto güiyujarã ĩna.
Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã, ĩaĩañamanire ĩna yiĩore queti
12 Tirʉ̃mʉrire Jesúre ajitirʉ̃nʉrã jediro sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩarã, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi, Salomón vãme cʉtijacatʉajʉare rẽjarũgũñujarã ĩna. To bajicõari, Jerusalén macana ĩna ĩaro rĩjoro Dios ĩ masise rãca ĩaĩañamanire yiĩoñujarã ĩna Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã. 13 To bajiri, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre, “Quẽnarã masu ñaama”, ĩnare yirʉ̃cʉbʉoyujarã Jerusalén macana. To bajiro yiboarine, Anan'ias ĩ manajo Safira mesa ĩna bajirere masicõari, “ ‘Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaja yʉ quẽne’ yisocacõari sãjarʉcʉja yʉ”, yibesujarã ĩna, güirã. 14 To bajiri jãjarãbʉsa ñarũtuasujarã Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. Rõmia quẽne, ʉ̃mʉa quẽne ñañujarã. 15 Ĩaĩañamanire Pedro ĩ yiĩorere ajicõari, rijaye cʉtirãre ĩna jesariajaʉri rãcane maa tʉ ĩnare juaejoyujarã ĩna. To bajiro ĩna yiejorã, Pedro ĩ rẽtorotire yuñañujarã, “Yʉare moaĩato ĩ” yirã. “Ĩ moaĩabetijaquẽne, ĩ vãti mani joere ti rẽtojama, caticoarʉarãja mani” yirã, yuñañujarã ĩna. 16 To bajicõari, ti maca tʉana jãjarã masa vasujarã, Jerusalénjʉre, rijaye cʉtirãre, to yicõari ĩna ʉsʉrijʉre vãtia sãñarãre quẽne juavana. To bajiri rijaye cʉtiboariarã catijedicoasujarã. Ĩna ʉsʉrijʉre vãtia sãñarãre, vãtiare ĩnare bureayujarã ĩna, Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã.
Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarãre ĩna ĩajũnisinire queti
17 Tire ajicõari, paia ʉjʉ ĩ rãcana, saduceo masa quẽne bʉto jũnisiniñujarã, Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarãre. 18 To bajiri ĩnare ñejeroticõari tubiberiavijʉ tubiberotiyujarã ĩna, Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarãre. 19 To ĩna yiboajaquẽne, tubiberiavijʉ ĩna ñaro, ángel ĩnare ruyuayuju ĩ, ñamijʉ. To bajicõari, ĩnare jãnabucõañuju. 20 Ĩnare jãnabucõari,
—Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ vasa mʉa —yiyuju. —To ejacõari masare gotiba, Dios ĩ catisere ĩna cʉorotire yirã —ĩnare yiyuju ángel.
21 To bajiri busurijʉ jẽjʉ, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire sãjaejacõari, masare ĩnare gotimasioñujarã quẽna.
Dios oca masare ĩna gotimasio ñarone, paia ʉjʉ, ĩ rãcana, to yicõari, Israel sitana ʉjarã quẽne rẽjañujarã ĩna. To yicõari, “Tubiberiavijʉ ñarãma” yirã, ĩnare jiroticõañujarã ĩna. 22 Ĩna jiroticõariarã tubiberiavijʉre ĩna ejaro, mañujarã ĩna. To bajiboa, tudicoasujarã ĩna, gotirã tudiana. 23 Tudiejacõari, gotiyujarã ĩna:
—Tubiberiavi quẽnaro turiaro ti ñarore ejaboabʉ yʉa. Ti vire coderimasa quẽne tone ñaboama ĩna. To bajiboarine sojere jãnacõari yʉa ĩajama, mama ĩna, Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã —yigotiyujarã ĩna, tudiejana.
24 Tire ajicõari, paia ʉjʉ, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire coderimasa ʉjʉ quẽne, no yimasibesujarã ĩna yuja. “To bajiro ĩna bajijama, ¿no bajiro yiroana yirãda ĩna?”, yiyujarã ĩna. 25 To ĩna yitʉoĩarejaiñarone sĩgʉ̃, ĩna tʉre ejacõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju:
—Mʉa tubibecũboariarãma, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ masare gotimasio ñama ĩna —ĩnare yigotiyuju.
26 To ĩ yijare, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderimasa ʉjʉ, ĩre moabosarimasa rãca Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarãre ĩnare ñejerã vasujarã ĩna. To bajicõari rujaji yimenane, ĩnare ñejecoasujarã, “Rujajine ĩnare mani yijama, manire gʉ̃tane reasĩaborãma masa” yigüirã ñari. 27 To bajiro ĩnare yi vacõari, ʉjarã rĩjorojʉare ĩnare ũmato ejayujarã ĩna. Ĩna ejaro ĩacõari, ado bajiro ĩnare yiyuju paia ʉjʉ:
28 —Jesús yere mʉa gotimasiosere, mʉare gotirotibetiboacajʉ yʉa. To yʉa yiboajaquẽne, adoanare Jerusalén macanare ĩna ñaro cõro ĩnare buecudiyuja mʉa. To bajiri sĩgʉ̃ rʉyariaro mano masiama mʉa gotimasiocudisere. “Ĩna sʉorine sĩaecocami Jesús”, yiyuja mʉa, yʉare —yiyuju paia ʉjʉ, Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarãre.
29 To ĩ yisere ajicõari ado bajiro ĩre cʉdiyuju Pedro, ĩ babarã rãca:
—Diojʉare cʉdiroti ñaja manire. Masa ĩna rotisere rẽtoro ñaja Dios ĩ rotisejʉa. 30 Mani ñicʉa ĩna rʉ̃cʉbʉomasir'ine ñaami Jesúre yucʉ́tẽrojʉ mʉa jajusĩarotir'irene tudicatior'ima. 31 Õ vecajʉ ñacõari, Jesúre ĩre jiyuju. To bajiri ĩ riojojacatʉa rʉ̃cʉbʉoriajʉre rujigʉmi. Jesús masa ʉjʉ ñarocʉre, ĩna rijato berojʉ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vaborotire ĩnare yirẽtobosarocʉre cũñuju Dios. “Mʉ sʉori Israel jãnerabatia rojose ĩna yisere yitʉjamasirʉarãma” yigʉ, to yicõari, “To bajiro yirãre rojose ĩna yisere masiriomasirʉcʉja yʉ” yigʉ, ĩre cõañuju Dios. 32 Tire masiaja yʉa. Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo rãca ñaja yʉa. To bajiri jediro Dios ĩ yirere gotiaja yʉa. No bojagʉre Dios ĩ yirore bajiro cʉdigʉre, Esp'iritu Santore ĩre cõarʉcʉmi —yiyujarã ĩna, Pedro ĩ babarã rãca.
33 To ĩ yisere ajicõari, bʉto jũnisinirã ñari, ĩnare sĩarʉayujarã. 34 Gamaliel vãme cʉtigʉ, ĩna rãcagʉ, Dios ĩ rotimasirere gotimasiorimasʉ ñañuju ĩ, masa ĩna rʉ̃cʉbʉogʉ. Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, —Pedro, ĩ babarãre ĩnare bucõaña —yiyuju, gãjerã ʉjarã rãca ñagõrʉ. 35 To yicõari, ado bajiro ĩ babarãre gotiyuju:
—Quẽnaro ajiya yʉ yarã mʉa. Ãnoare mʉa yirʉasere quẽnaro tʉoĩaña mʉa. 36 Teudas ĩ yirere masiritibesa mʉa. Yoabeaja ti, “Ñamasugʉ̃ ñaja” ĩ yiboariaro bero. Tire ajicõari, “Socaro me bajiroja”, ĩre yisʉyaboayujarã cuatrocientos ñarã. Tijʉ bero, gãjerã ĩre sĩacõañujarã. To bajiri ĩre sʉyaboariarã no ĩna bojarone bajicõañuma ĩna. Ĩ gotimasioboare quẽne to cõrone jedicoasuja. 37 Tijʉ bero, “To cõro ñaama masa” yimasirʉarã, ĩna ucaturotirirʉ̃mʉrire Galileagʉ, Judas vãme cʉtigʉ ñañuju. Ĩre quẽne ĩ gotisere ajicõari jãjarã masa ĩre sʉyaboayujarã. Tijʉ bero, ĩre sĩacõañujarã gãjerã. To ĩna yijare, ĩre sʉyaboariarã no ĩna bojarone bajicõañuma ĩna quẽne. 38 To bajiri mʉare gotiaja yʉ: Gõjanabiobesa ãnoare. No ĩna bojarore bajiro yato. Ĩna masune tʉoĩacõari, ĩna gotimasiocudijama, yayiori mene jedicõarʉaroja tia. 39 Dios ĩ gotirotiserene ĩna yijama, gãjerãre ĩna gotisere “Ajitirʉ̃nʉbeticõato” yirã, no bajiro yimasimenaja mʉa. To bajiri mʉa yirʉasere quẽnaro tʉoĩaña mʉa; Dios ĩ rotiserene yicõari, “Yibetirotirene yiyuja” yirobe —ĩnare yiyuju Gamaliel, ĩ babarãre.
40 To ĩ yisere ajicõari,
—Socʉ me yaja mʉ. To bajiro masu bajirʉaroja ti —yiyujarã ĩna.
To yi, Pedrore, to yicõari, ĩ babarãre quẽne jiejocõari, ĩnare bajerotiyujarã ĩna yuja. Ĩnare bajegajano, Jesús yere ĩna gotimasiosere gotirotibesujarã ĩna yuja. To yicõari, ĩnare budirotiyujarã. 41 To bajiro ĩnare ĩna yiro bero, Pedro, ĩ babarã rãca ʉjarã vatoare ñariarã, variquẽnase rãca budicoasujarã. Jesúre mani ajitirʉ̃nʉse sʉori rojose yiecoaja mani. “ ‘To bajiro bajirʉarãma, Jesúre ajitirʉ̃nʉ tʉjamena ñari’ Dios ĩ yire ñajare, bajiaja mani”, yitʉoĩa variquẽna budiasujarã.a 42 To bajiri Jesús yere ʉjarã ĩna gotirotibetiboajaquẽne, masare gotimasio tʉjabesujarã ĩna. Tocãrãcarʉ̃mʉne Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉre, to yicõari ĩna ya virijʉre quẽne Jesucristo yere masare gotimasiocudirũgũñujarã ĩna.
a 5:41 Mt 5.11-12.