8
Saulo, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre rojose ĩ yirũgũre queti
1-3 Estebanre gʉ̃tane ĩre reasĩariarã rãcagʉ, ĩna sudire coderine ñañuju Saulo. “Estebanre ĩre sĩacõato”, yitʉoĩañuju ĩ quẽne. Esteban ĩ sĩaecoro bero, ĩ rujʉrire ĩacõari, sĩgʉ̃ri jud'io masa Diore quẽnaro rʉ̃cʉbʉorã ĩre yujeyujarã ĩna. To yirãne, bʉto otiyujarã Estebanre. Tirʉ̃mʉrine Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre Jerusalénjʉ ñarãre rojose yisʉoyujarã ti macana. To bajiri Saulo quẽne, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre cojovi rʉyabeto ĩnare macañuju ĩ. Ĩnare bʉjagʉne, ʉ̃mʉare quẽne rõmiare quẽne ĩnare juacõari tubibecũrũgũñuju ĩ. To bajiri ĩna jedirone Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, ĩ gotiroticõasʉoriarã rãca ñariarã rudiasujarã Judea sitajʉ, to yicõari, Samaria sitajʉre quẽne. Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarãma Jerusalénre vaveobesujarã ĩna.
Jesucristo yere Samaria sitajʉ Felipe ĩ gotimasiore queti
Jerusalén macana rudiriarã no ĩna vacudiro cõrone Jesús yere gotimasiocudiyujarã ĩna. Felipe, Jerusalénjʉ ñar'i, Samaria sita ñarimacajʉre vasuju. Tojʉ ejacõari, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ Dios ĩ cõar'i Jesús yere ĩnare gotimasioñuju Felipe. Jãjarã masa rẽjañujarã, ĩ gotisere ajirʉarã ñari. To bajicõari, ĩaĩañamanire ĩ yiĩosere ĩañujarã ĩna. To bajicõari ĩ gotimasiosere quẽnaro ajiyujarã ĩna. To ĩna bajirone jãjarã masa ʉsʉrijʉre sãñarãre vãtiare bureayuju Felipe. Ĩnare ĩ bureajare, bʉto avasãbudivasujarã ĩna vãtia. Jãjarã rijarãre quẽne catioyuju ĩ. Micarãre, rujasagueri vanare quẽne quẽnoejarotiyuju ĩ. To bajiri ti macana bʉto variquẽnañujarã ĩna.
9-11 Ti macajʉre Simón vãme cʉtigʉ ñañuju. Cojo cʉ̃ma me ĩ masisere yiĩoñuju ĩ. “Gãjerã rẽtoro masigʉ̃ ñaja yʉ” yigʉ, ĩaĩañamani yiĩorũgũñuju ĩ. To bajiro yigʉ ñari, “Yʉ ñaja ñamasugʉ̃ma”, yiyuju ĩ, masare. To ĩ yise ñajare, sĩgʉ̃ rʉyariaro mano ĩre ajiyujarã. Bʉcʉarã quẽne, rĩamasa quẽne jediro quẽnaro ĩre ajiyujarã ĩna. “Diore bajiro masiami”, ĩre yirʉ̃cʉbʉorũgũñujarã ĩna. 12 To yiriarã ñaboarine, Jesucristo ĩ rijabosare sʉorine ĩre ajitirʉ̃nʉrãre, “Yʉ yarã ñaja” Dios ĩ yiĩavariquẽnasere gotiyuju Felipe. Tire ajicõari, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉñujarã ʉ̃mʉa, rõmia quẽne. To yicõari, oco rãca Felipere ĩre bautizarotiyujarã, “Jesúre ajitirʉ̃nʉaja” yirã. 13 Simón quẽne, Jesús yere ajitirʉ̃nʉñuju ĩ. To yicõari, oco rãca bautizarotiyuju ĩ quẽne. To ĩ yiro bero, Felipere baba cʉtisʉoyuju. To yicõari ĩaĩañamanire Dios ĩ masise rãca Felipe yiĩosere ĩacõari, no yimasibesuju Simón, ti ũnire ĩabetirũgũr'i ñari.
14 Jesús gotiroticõasʉoriarã Jerusalénjʉ ñarã, “Samaria sitana jãjarã Dios ocare ajitirʉ̃nʉñujarã” yire quetire ajiyujarã ĩna. To bajiri, Samariajʉre cõañujarã ĩna, Pedrore, to yicõari, Juanre quẽne. 15-16 To bajiri, Samaria sitajʉre ejacõari, Diore ĩnare sẽnibosayujarã ĩna, toana Jesúre ajitirʉ̃nʉsʉorãre. Oco rãca bautizarotiriarã ĩna ñaboajaquẽne, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ĩnare ejabesuju maji. To bajiri, “Esp'iritu Santo ĩnare ejato” yirã, Diore sẽniñujarã ĩna. 17 To yicõari, Pedro, Juan rãca, Diore sẽnicõari Jesúre ajitirʉ̃nʉsʉorãre ĩna ãmori rãca ĩnare ñujeoyujarã ĩna. To cõrojʉ Esp'iritu Santo ejayuju, ĩnare.
18-19 Ĩna ãmori rãca ĩna ñujeorore Esp'iritu Santo ĩ ejasere ĩañuju Simón. Tire ĩacõari ĩnare gãjoa ĩsirʉ, ado bajiro yiyuju Simón:
—Gãjerãre yʉ ãmo ñujeorone Esp'iritu Santo ĩ ejarotire bojaja yʉ quẽne —ĩnare yiyuju Simón.
20 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Pedro:
—Vaja mani Dios ĩ cõasere, “Vaja yire ñaroja ti”, yitʉoĩaboaja mʉ. To bajiro yitʉoĩagʉ̃ ñari, mʉ gãjoa rãcane bajirocacoarʉcʉja mʉ. 21 Rojose mʉ tʉoĩasere masiami Dios. To bajiri, Esp'iritu Santore mʉre cõabetirʉcʉmi Dios. 22-23 Mʉ tʉoĩasere ĩamasicõaja yʉ. Rojose rĩne tʉoĩagʉ̃ ñaja mʉ. To bajiri, rojose mʉ tʉoĩasere yitʉjaya. To yicõari, Diore sẽniña mʉ, “Rojose yʉ yisere masirioya” yigʉ —yiyuju Pedro.
24 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Simón:
—Diore sẽnibosaya mʉa, yʉre. Mʉa gotisere bajiro yʉre ti bajirotire bojabeaja yʉ —yiyuju Simón.
25 To ĩ yiro bero, Jesús ĩ yirere ĩna ĩarere, to yicõari, ĩ gotimasiorere ti macanare gotiyujarã. Ĩnare gotimasio gajanocõari, Jerusalénjʉ tudianane Samaria sita ñarimacarianare Jesús ye quẽnasere ĩnare gotimasioñujarã ĩna.
Etiop'ia sitagʉre Felipe, oco rãca ĩ bautizare queti
26 To ĩna bajiñarone, Felipere ado bajiro ĩre yiyuju ángel:
—Jerusalénjʉ vasa. To ejacõari, Gaza vãme cʉti maca vati maare vaja mʉ. Yucʉ́ manojʉ ñavati maa ñaja ti maama —yiyuju ángel, Felipere.
27 To bajiri Felipe vacoasuju, ángel ĩ gotiriarore bajirone. Maa vacʉ, Etiop'ia sitana ʉjore gãjoa codebosarimasʉre ĩre ĩañuju Felipe. Jerusalénjʉ Diore ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ ejar'i, tudiacʉ bajiyuju ĩ. 28 Caballo ĩ tʉ̃a vaticorojʉ sãñacõari, Diore gotirẽtobosamasir'i, Isa'ias ĩ ucamasirere buesãñañuju ĩ.
29 To bajiri, ado bajiro yiyuju Esp'iritu Santo, Felipere:
—Ĩ tʉbʉsa vacõari, ĩre baba cʉti vasa mʉ —yiyuju, Felipere.
30 To bajiri ĩ tʉ vaejacõari, ajiyuju, Diore gotirẽtobosamasir'i Isa'ias ĩ ucamasirere ĩ buesere ajiyuju Felipe. Tire ajicõari,
—¿Mʉ buesere ajimasiati mʉ? —yiyuju Felipe, Etiop'iagʉre.
31 To ĩ yirone:
—“To bajiro yirʉaro yaja”, yiajimasibeaja yʉ, ñimʉ yʉre ĩ gotiro cõro —yiyuju ĩ, Felipere. To yigʉne, —Yʉ tʉ vasãjagʉaya —yiyuju Etiop'iagʉ.
32 Dios ocare Isa'ias ñamasir'i ĩ ucamasirere ĩ buere ado bajiro yiyuju ti:
“Ovejare sĩaroana ĩre ñiacõari ĩna jiatore bajiro ĩre yirʉarãma ĩna. To bajiri, ovejare ĩna joa suaro ĩ avasãbetore bajiro yigʉ, rojose ĩre ĩna yiboajaquẽne, ñagõbetirʉcʉ̃mi.
33 Masa ĩna ĩaro rĩjoro bojoneose yiecorʉcʉmi. Rojose ĩ yibetiboajaquẽne, ‘Rojose yigʉ me ñaami’ ĩre yibosagʉ manirʉcʉmi. To bajiri, ĩ sĩaecoro bero, ‘Ĩ jãnerabatia ñaama’ yimasiña manirʉaroja”, yiucamasire ñañuju, Etiop'iagʉ ĩ buere.
34 To bajiri,
—Yʉre gotiya mʉ. Ñimʉre yiro yati, to bajiro ti yijama. ¿Ĩ masune ĩ bajirotire tʉoĩacõari yiyujari? ¿Gãji ĩ bajirotire yigʉ, ucamasiñujarique ĩ? —yiyuju Etiop'iagʉ, Felipere.
35 To ĩ yijare, Isa'ias ĩ ucamasirere ĩre ĩagotigʉne, ado bajiro ĩre gotiyuju Felipe:
—Isa'ias ñamasir'i to bajiro ĩ ucajama, Jesús ĩ bajirotirene yigʉ yimasiñumi —ĩre yigotiyuju Felipe. To yicõari, Jesús ĩ bajiñarere ĩre gotimasioñuju yuja.
36 To yi vana rĩne, maa tʉ ʉtabʉcʉra ejayujarã ĩna. To eja,
—Ĩaña, ado ñaja oco. ¿Yucʉne, oco rãca yʉre bautizarʉabeati mʉ? —yiyuju Etiop'iagʉ, Felipere.
37 To ĩ yirone, ado bajiro ĩre yiyuju Felipe:
—“ ‘Jesúne ñaami Dios macʉ, rotimʉorʉ̃gõrocʉ’ yigʉ ĩ cõar'i” mʉ yijama, oco rãca mʉre bautizarʉcʉja yʉ —ĩre yiyuju Felipe.
To ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Etiop'iagʉ:
—To bajirone bojaja. Jesúne ñaami Dios macʉ, rotimʉorʉ̃gõrocʉ yigʉ ĩ cõar'i, yaja yʉ —yiyuju Etiop'iagʉ.
38 To yi, ʉtabʉcʉra tʉjʉ tujayujarã. To bajicõari, ũmato rojasuju, oco rãca Etiop'iagʉre ĩre bautizagʉacʉ. 39 Ĩre bautiza gajano, ĩna majarʉ̃gʉ̃rone, ñaro tʉsarone ruyubetiboarine Esp'iritu Santo ĩre ãmicoasuju, Felipere. To bajiri ĩre ĩabeticõa tʉjasuju Etiop'iagʉ. To bajiboajaquẽne, quẽnaro variquẽna vasuju ĩ Etiop'iagʉ. 40 Felipejʉama, “To bajiro bajiriaja” yiri mene, Azoto vãme cʉti macajʉ ejayuju. Tojʉ ñacõari, cojo maca rʉyabeto Jesús ĩ bajirere masare gotimasiocudiyuju ĩ. Goticudigʉ rĩne, Cesarea vãme ti macajʉre ejacoasuju ĩ Felipe.