5
Rojose mano quẽnase rĩne yiñare queti
“Yʉ sʉorine Dios ĩ ĩavariquẽnarã ñari, Dios ĩ rotimasire cʉdirʉa tʉoĩabeticõato ĩna” yigʉ, manire rijabosayumi Cristo. To bajiri, gajeye tʉoĩamenane, “Cristo ĩ rijabosare sʉorine Dios ĩ ĩavariquẽnarã ñaja mani”, yitʉoĩarũgũrʉarãja mʉa. Gãjerã ricati ĩna gotijama, ĩnare ajibetirũgũrʉarãja.
Quẽnaro ajiya mʉa. Ñamasuse mʉare gotigʉ yaja yʉ: “Manire ĩavariquẽnato Dios” yirã, jud'io masa circuncisión yirotirãre bajiro mʉa yirotijama, Cristo sʉorine Dios ĩ ĩavariquẽnarã me ñarʉarãja mʉa. Quẽna mʉare tudigotiaja yʉ: Jud'io masa circuncisión yirotirãre bajiro mʉa quẽne, mʉa yirotijama, Dios ĩ rotimasire cʉdijeoroti ñaboroja mʉare. To bajiboarine ñimʉjʉa cʉdijeogʉ manirʉcʉmi. “Dios ĩ rotimasire quẽnaro yʉ cʉdijama, yʉre ĩavariquẽnarʉcʉmi Dios” mʉa yitʉoĩajama, Cristore ajitirʉ̃nʉrã me ñacoarʉarãja mʉa. “Cristo ĩ rijabosare sʉorine manire ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios” yitʉoĩamena ñari, to bajiro bajirʉarãja mʉa. Manijʉama, “Cristo manire ĩ rijabosare ñajare, Dios ĩ ĩaro rĩjoro mani ejaro, ‘Rojose maja’ manire yiĩarʉcʉmi”, yitʉoĩa yuñaja mani. Esp'iritu Santo ejaecoriarã ñari, to bajirone yitʉoĩa yuñaja mani. Cristo yarã ñari, circuncisión yiecojama, yiecobetijaquẽne, ñamasuse me ñaja. Ti sʉori me manire yirẽtobosarʉcʉmi Dios. “Manire rijabosayumi Cristo” mani yitʉoĩase, to yicõari gãjerã mani maise sʉorijʉa manire yirẽtobosarʉcʉmi Dios. Cristo sʉorine quẽnaro Dios ĩ yise queti socabetire quẽnaro ajitirʉ̃nʉsʉoboacajʉ mʉa maji. ¿Ñimarã oca sʉori tire ajitirʉ̃nʉ tʉjati mʉa? Dios me to bajiro mʉare bajirotiami. Dione ñaami “Yʉ macʉ Cristore ajitirʉ̃nʉña” yigʉ, mʉare beser'i. Panre ũmato vauvase quetire masiritibesa mʉa. Panre ũmato vauvasere mojoroaca vʉore ti ñaboajaquẽne, vauvajediaja ti, pan. Tire bajirone bajiaja socase mʉa tʉoĩase. Socase, ñamasuse me ti ñaboajaquẽne, mʉa tʉoĩacõa ñajama, ñajediro riojo me tʉoĩarã ñacoarʉarãja mʉa. 10 To bajiboarine, “Cristo yarã ñaama ĩna quẽne”, mʉare yitʉoĩaja yʉ. To bajiri, “Ĩna quẽne yʉ gotirore bajiro yirʉarãma”, mʉare yitʉoĩaja yʉ. “Riojo gotiami Pablo. ‘ “Rojose maja” manire yiĩato Dios’ yirã, Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, gajeye yiroti me ñaja”, yitʉoĩarãja mʉa quẽne. Gãjerãjʉama, socase mʉare gotimasiorã, ñamasurã ĩna ñaboajaquẽne, to bajiro ĩna yise vaja, rojose ĩnare yirʉcʉmi Dios.
11 Ado bajiro yʉre socase ĩna gotisere tʉoĩaña, yʉ mairã: “Yʉa gotimasiosere gotimasioami Pablo quẽne. ‘Diorãca quẽnaro mʉa ñarʉajama, jud'io masare Dios ĩ rotiriarore bajiro circuncisión yirotiya’ yami Pablo quẽne”, yʉre yisocayuma. To bajiro masare yigotimasiobeaja yʉ. To bajiro yʉ yigotijama, yʉ gotimasiosere ajicõari, ¿rojose yʉre yitʉjaboriarãda ĩna, jud'io masa? Yʉma, circuncisión yirere gotibecʉne, ado bajirojʉa gotimasioaja: “Yucʉ́tẽrojʉ manire rijabosayumi Cristo, ĩre ajitirʉ̃nʉrãre Dios ĩ ĩavariquẽnarotire yigʉ”, yigotimasioaja. To bajiro yʉ gotimasiosere bʉto ajiteama jud'io masa. 12 To bajiro socase ocare gotirã, circuncisión yire rʉ̃cʉbʉorã ñari, ĩna vejerijoare quẽne ĩna yijetareacõajama, quẽnaboroja.
13 Mʉa, yʉ yarã, yʉ bederãre bajiro ñarã, “Quẽnaro ñarona, roticũmasirere rotiecobetirona ñato” yigʉ, Dios ĩ beseriarã ñaja mʉa. To bajiri, quẽnase rĩne yirũgũrona ñaja mʉa. To bajiro ĩ yiriarã ñaboarine, “Mani tʉoĩarore bajiro rojose mani yijama, quẽnaroja”, yitʉoĩabeticõaña. Gãjerãre ĩamaicõari, ĩna bojasere yirũgũrotijʉa ñaja. 14 To bajiro bajirũgũroti ñaja, Dios ĩ rotimasire ado bajiro ti gotijare: “Mʉ masu rujʉre mʉ mairore bajirone mʉ tʉanare maiña”, yigotiaja. Tire mʉa yijama, Dios ĩ rotise ñaro cõrone cʉdirã yirãja. 15 To bajiboarine, gãmerã ĩatecõari, tud'irũgũrãja mʉa. To bajicõari, mʉa gãmerã oca quẽnobetijama, bʉtobʉsa gãmerã ĩaterũtuarʉarãja mʉa. To bajicõari, ñimʉjʉa Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ manirʉcʉmi.
16 To bajiri, ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: Esp'iritu Santo mʉare ĩ rotisere mʉa cʉdijama, rojose mʉa yirʉa tʉoĩaboasere yibetirʉarãja. 17 Rojose mʉa yirʉa tʉoĩase, to yicõari, Esp'iritu Santo mʉare ĩ rotise, cojoro cõro me ñaja. Quẽnasejʉa mʉa yisere Esp'iritu Santo ĩ bojaboajaquẽne, ĩ rotisere cʉdibeticõari, mʉa masu rojose mʉa yirʉasejʉare yirũgũrãja mʉa. 18 To bajiboarine Esp'iritu Santo mʉare ĩ rotisejʉare mʉa cʉdijama, Dios ĩ bojarore bajiro ĩ rotimasire rotiecomenaja mʉa.
19 Rojose ĩnare yirʉa tʉoĩasere yirũgũrã, ado bajiro yirã ñarãma: Manajo cʉtirã, manajʉ cʉtirã, manajo mana, manajʉ mana quẽne, gãmerã ajeriarã cʉtirã ñarãma. Ĩna rujʉriaye rãca bojoneose yirã ñarãma. 20 “Ado bajirã ñarãma” ĩna masune yiquẽnorujeocõari, ĩna quẽnorãre rʉ̃cʉbʉorã ñarãma. “Rẽtoro masirã ñaja yʉa” yirã, ĩaĩañamani yirã ñarãma. Gãmerã ĩaterã ñarãma. “Mani rẽtobʉsaro quẽnaro ñaama”, yiĩajũnisinirã ñarãma. Guaro jũnisinidarã ñarãma. Ĩna bojarore bajiro rĩne yirã ñarãma. Gãjerã rãca ĩna ñajama, ĩna yise sʉorine sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩabeticõari, quẽnaro ñamenama masa. Ĩna tʉoĩarore bajiro tʉoĩarã rãca ricati rujicõari, oca josarã ñaama. 21 Gajeyeũnire gãjerã yere ĩaʉorã ñarãma. Idire mecʉose idimecʉcõari, rojose yirã rãca vana ñarãma. Ti ũnire yirã ñarãma, rojose ĩna yirʉa tʉoĩasere yirã. Tirʉ̃mʉjʉ mʉare yʉ goticatore bajiro mʉare gotigʉ yaja yʉ quẽna: Gãjerã, to bajiro rojose yirũgũrã, õ vecajʉ Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona me ñarãma.
22 Esp'iritu Santo rãcanajʉama, ĩ masisere ĩ ʉjoriarã ñari, ado bajirojʉa bajirã ñaja mani: Gãjerãre mairã ñari, ĩna rãca variquẽnarã ñarũgũaja mani. Gãjerã manire rojose ĩna yiboajaquẽne, ĩnare jũnisinibeaja mani. To yicõari, “Yirʉarãja” mani yirore bajirone yirũgũaja. 23 Gãjerãre rʉ̃cʉbʉorã ñari, mani bojabetire ĩna yirʉaboajaquẽne, “Yibesa”, ĩnare yibeaja mani. Rojosere yirʉarã ñaboarine, tire yibetirũgũaja mani. To bajiro yirã mani ñajama, Dios ĩ rotimasire ti gotirore bajiro yirã yirãja mani. 24 Cristo yarã ñari, ado bajiro tʉoĩaja mani: “ ‘Rojose yirʉaboarine, tire yibeticõato’ yigʉ, manire rijabosayumi Cristo. To bajiri, rojose yibetirʉarãja mani”, yitʉoĩaja mani. 25 Esp'iritu Santo sʉorine, mani rijato berojʉ mani catirotire yigʉ, Dios ĩ catisere ĩ ĩsiriarã ñari, ĩ bojarore bajiro yirũgũroti ñaja manire.
26 “Gãjerã rẽtoro masirã ñaja yʉa”, yibetiroti ñaja manire. To bajiro mani yibetijare, manire ĩatemenama gãjerã.