18
Jesúre ĩna ñiare queti
(Mt 26.47-56; Mr 14.43-50; Lc 22.47-53)
To bajiro Diore Jesús ĩ yisẽniro bero, Cedrón vãme cʉti cora gajejacatʉajʉ vacajʉ yʉa, ĩ rãca. To vanane, olivo vãme cʉtisere oteriavesejʉre jiacajʉ yʉa. Tocãrãcajine ti vesejʉre rẽjacajʉ yʉa. To bajiri Judas, Jesúre ĩaterãre ĩsirocacacʉ quẽne, yʉa rãca rẽjarũgũcacʉ ñari, tojʉre quẽnaro masicami. To bajiri ti vesere masigʉ̃ ñari, surarare, to yicõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderimasare ũmato ejacami Judas. Paia ʉjarã, to yicõari, fariseo masa ĩna cõariarã ñacama. Jariaserine besu cʉocama ĩna. Sĩgʉ̃ri sĩabusuoriari, gãjerã mʉjorijãirire bajise sĩare cʉocama ĩna. Jẽre, “To bajirone yʉre yirʉarãma” yigoticacʉ ñari, ĩnare bocagʉacami Jesús. Ĩnare bocacõari ado bajiro ĩnare sẽniĩacami:
—¿Ñimʉre macati mʉa? —ĩnare yicami Jesús.
To bajiro ĩ yirone,
—Jesús Nazaret macagʉre macaja yʉa —ĩre yicʉdicama ĩna.
To bajiro ĩna yirone,
—Yʉne ñaja —ĩnare yicʉdicami ĩjʉama.
Judas, Jesúre ĩaterãre gotiyiror'i quẽne ĩna rãca ñacami. “Yʉne ñaja yʉ” Jesús ĩ yirone, jʉdavẽjacoacama ĩna. To ĩna bajirone, ĩnare tudisẽniĩacami Jesús:
—¿Ñimʉre macarã bajiati mʉa? —ĩnare yicami Jesús.
To bajiro ĩ yirone,
—Jesús Nazaret macagʉre macaja yʉa —yicama ĩna.
To bajiro ĩna yisere ajicõari:
—“Yʉne ñaja yʉ”, jẽre mʉare yibʉ yʉ. Yʉrene mʉa macajama, yʉ rãcanare ĩnare varotiya maji —ĩnare yicami Jesús.
To bajiro ĩ yijama, “ ‘To bajirʉaroja ti’ ĩ yigoticatore bajiro bajiato” yigʉ yicami. Ado bajise Diore ĩre yicami: “Cacʉ, yʉre mʉ ĩsicanare quẽnaro ĩnare ĩatirʉ̃nʉcoadicajʉ yʉ, ‘Sĩgʉ̃ bajiyayiromi’ yigʉ”, yicami Jesús.
10 Jesúre ĩna ñiarʉaro ĩacõari, ĩ jariasere yoveacami Pedro. Tiasene paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re moabosarimasʉre, Malco vãme cʉtigʉre riojojacatʉaga gãmorore ĩre jatarocacõacami Pedro. 11 To bajiro ĩ yijare, ado bajiro Pedrore ĩre yicami Jesús:
—Mʉ jariasere tudisuacõaña quẽna. Rojose yʉ tãmʉorotire yʉ jacʉ ĩ bojacatire, “Tãmʉorʉabecʉmi”, ¿yʉre yiboatime mʉ? —Pedrore ĩre yicami Jesús.
Anás ya vijʉ Jesúre ĩna ãmiejare queti
(Mt 26.57-58; Mr 14.53-54; Lc 22.54)
12 To bajiro ĩ yirone surara, ĩna ʉjʉ rãca, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderimasa quẽne Jesúre ñiacama ĩna. Ĩre ñiacõari, ĩ ãmobearire siacama ĩna. 13 To yicõari, Anás ya vijʉ ĩre ãmicoacama ĩna yuja. Caifás ũmañicʉ ñacami Anás. Ti cʉ̃mare paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñacami Caifás. 14 Caifás ñañuju: “Ĩre mani sĩabetijama, mani ñaro cõrone sĩajeocõarʉarãma ĩna romano masa. To bajiri manire rijabosagʉre bajirone bajiato ĩ”, yigotir'i ñañuju ĩ.
“Jesúre masibeaja yʉ”, Pedro ĩ yire queti
(Mt 26.69-70; Mr 14.66-68; Lc 22.55-57)
15 Pedro rãca, Jesúre ĩna ãmivato sʉyacajʉ yʉa. Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re quẽnaro ĩ masigʉ̃ ñacajʉ yʉ. To bajiri josari mene paia ʉjʉ ya vi ta biberiasãniro rẽtosãjacoacajʉ. 16 Pedrojʉama ta biberiasãniro sʉyarojʉajʉne sãjabecʉne tujacoacami. To bajiri paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re masigʉ̃ ñari, ta biberiasãnirore coderimaso rãca ñagõgʉ̃ tudibudicoacajʉ yʉ. To yicõari Pedrore ĩre jisõcajʉ yʉ. 17 To cõrone ta biberiasãnirore coderimaso, Pedrore ĩre sẽniĩacamo so:
—¿Jesús buerimasa rãcagʉ me ñati mʉ? —ĩre yicamo so, Pedrore.
To so yirone,
—Ĩ me ñaja yʉ —sore yicami Pedro.
18 Ti ʉsajare, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re moabosarimasa, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderimasa quẽne jea riocõari, sũmañacama ĩna. Pedro quẽne ĩna rãca sũmañacami.
Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃, Jesúre ĩ sẽniĩare queti
(Mt 26.59-66; Mr 14.55-64; Lc 22.66-71)
19 Jesúre ĩna ãmiejaro, ĩacõari, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃, ado bajiro ĩre sẽniĩañuju:
—¿Nocãrãcʉ ñati mʉ buerã? ¿Ñie ũnire ĩnare gotimasiorũgũati mʉ? —ĩre yisẽniĩañuju ĩ, Jesúre.
20 To bajiro ĩ yijare, ado bajiro cʉdiyuju Jesús:
—Masa ĩaro rĩjorojʉa gotisʉoadicajʉ yʉ, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉre, to yicõari, ĩ ocare mani buerũgũrivirijʉre quẽne. Disejʉane yayioroaca yʉ gotimasiore maja. 21 ¿No yigʉ yʉjʉare sẽniĩati mʉ? Yʉre ajicanajʉare ĩnare sẽniĩaĩasaque. Yʉ gotirũgũcatire mʉre gotirʉarãma ĩna. Tire masirãma ĩna —ĩre yiyuju Jesús, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re.
22 To bajiro Jesús ĩ yisere ajicõari, sĩgʉ̃, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderimasʉ Jesús riogare jayuju. Ĩre jacõari,
—To bajiro mʉ yicʉdijama, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ me yaja mʉ —Jesúre ĩre yiyuju Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderimasʉ.
23 To bajiro ĩ yirone, ĩre cʉdiyuju Jesús:
—Riojo me yʉ yijama, “Ado bajiro yaja mʉ”, yʉre yigotiya mʉ. Riojo yʉ yiboajaquẽne, ¿no yigʉ yʉre jati mʉ? —ĩre yiyuju Jesús.
24 To bajiro ĩre yisẽniĩacõari bero, ĩre ĩna siarere jojiorotibecʉne paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Caifás vãme cʉtigʉ tʉjʉare Jesúre cõañuju Anás.
Quẽna, “Jesúre masibeaja yʉ”, Pedro ĩ yire queti
(Mt 26.71-75; Mr 14.69-72; Lc 22.58-62)
25 To ĩna yiñaro ũnone jea sũmacõa ñacami Pedro. Ĩ rãca jea sũmañarã ado bajiro ĩre yisẽniĩacama ĩna:
—¿Ĩ buerimasʉ me ñati mʉ quẽne? —ĩre yisẽniĩacama ĩna.
To bajiro ĩna yirone, —Bajibeaja. Ĩ me ñaja yʉ —yicami Pedro.
26 To bajiro ĩ yirone, sĩgʉ̃ paia ʉjʉre moabosarimasʉ Pedrore ĩre sẽniĩacami:
—Olivo vãme cʉtisere oteriavesejʉ, ĩ rãca mʉ ñaro, mʉre ĩamʉ yʉ —ĩre yicami. Ĩ ñacami Pedro ĩ gãmoro jatacacʉ.
27 To bajiro ĩ yisẽniĩasere ajicõari,
—Ĩ me ñaja yʉ —yicõacami quẽna Pedro.
To bajiro ĩ yirirĩmarone, gãjabocʉ ñagõcõacami yuja.
Pilato tʉjʉ Jesúre ĩna ãmiejare queti
(Mt 27.1-2, 11-14; Mr 15.1-5; Lc 23.1-5)
28 Tijʉ bero, Caifás ya vi ñariarã, Pilato ya vijʉare Jesúre ĩre ãmivacama. Jud'io masa ʉjʉ ñaboarine, Roma vãme cʉti macagʉ ñacami Pilato. To cõrone busumʉjacoacajʉ yuja. Ĩ ya vire sãjabeticama ĩna jud'io masa, “Gãjerã masa ya vi mani sãjajama, Pascua bare bamasimenaja mani” yitʉoĩarã ñari. 29 To bajiri, Pilato ĩna rãca ñagõrʉ budiacami ĩ yuja:
—¿Ñie rojose ĩ yise sʉori ĩre ocasãti mʉa? —yicami Pilato, jud'io masare.
30 To bajiro ĩ yisẽniĩarone, ado bajiro ĩre cʉdicama ĩna:
—Rojose ĩ yibetijama, mʉ tʉ ĩre ãmiejobetiboriarãja yʉa —ĩre yicama ĩna.
31 To bajiro ĩna yirone,
—Ĩre ãmicoasa mʉa. Mʉa masune rojose ĩ yisere ĩacõĩajeocõari, rojose ĩ yise vaja rojose ĩre yiba mʉa yuja —ĩnare yiboacami Pilato, jud'io masare.
To bajiro ĩnare ĩ yirone,
—Yʉa, jud'io masama, masare sĩamasibeaja —Pilatore ĩre yicama ĩna.
32 “Yucʉ́tẽrojʉ yʉre jajutusĩacõarʉarãma masa” Jesús ĩ yicatore bajirone bajicajʉ ti. 33 Quẽna sãjacõari, Jesúre ĩre jiyuju Pilato. To yicõari, ado bajiro Jesúre ĩre yisẽniĩañuju:
—¿Jud'io masa ʉjʉ masune ñati mʉ? —Jesúre ĩre yiyuju Pilato.
34 To bajiro ĩ yirone,
—¿Mʉ masu tʉoĩarine, to bajise yʉre yisẽniĩati mʉ? ¿Gãjerã mʉre ĩna gotijare, to bajise yʉre sẽniĩatique mʉ? —ĩre yiyuju Jesús, Pilatore.
35 To bajiro ĩ yijare,
—Jud'io masʉ me ñaja yʉ, tia. Mʉ yarãne, paia ʉjarã rãca, yʉ tʉ mʉre ãmiejoama ĩna. ¿Ñie ũni rojose yirori mʉ? —Jesúre ĩre yiyuju Pilato.
36 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús:
—Masa ʉjʉ mʉ yigʉre bajiro bajigʉ me ñaja yʉ. To bajiro bajigʉ yʉ ñajama, yʉre sʉyarimasa yʉre ĩaterãre ĩna rãca gãmerã quẽaboriarãma ĩna, “Yʉre ñiaroma ĩna” yirã. To bajiri, masa ʉjʉ mʉ yigʉre bajiro bajigʉ me ñaja yʉ. Yʉre rotise adone ñabeaja —Pilatore ĩre yiyuju Jesús.
37 To bajiro ĩ yirone,
—To yijama, ¿ʉjʉ ñati mʉ? —yiyuju Pilato.
To bajiro ĩ yirone ĩre cʉdiyuju Jesús:
—Mʉ yirore bajirone bajiaja yʉ. Ʉjʉne ñaja yʉ. Adi macarʉcʉrojʉre vadicõari ruyuacajʉ, riojo ñamasusere gotirʉ. No bojarã yʉ gotisere ajivariquẽnarãma, yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñaama —Pilatore ĩre yiyuju Jesús.
38 To bajiro ĩ yirone,
—¿Ñie ũnire yigʉ yati mʉ, ñamasuse ñaja mʉ yiserema? —Jesúre ĩre yiyuju Pilato.
“Jesúre sĩaroti ñaja”, ĩna yire queti
(Mt 27.15-31; Mr 15.6-20; Lc 23.13-25)
To bajiro Jesúre ĩre yisẽniĩa gajanocõari, budiejacami Pilato, jud'io masare gotigʉagʉ quẽna:
—Yʉ ĩajama, ñie rojose yigʉ me ñaami. 39 Tocãrãca cʉ̃mari Pascua mʉa yiro cõro, sĩgʉ̃ tubibe ecor'ire mʉare bubosarũgũaja yʉ. To bajiri, ¿mʉa jud'io masa ʉjʉre yʉ bubosasere bojati mʉa? —ĩnare yicami Pilato, jud'io masare.
40 To bajiro ĩnare ĩ yijare, ado bajiro ĩre avasãcʉdicama ĩna:
—¡Ĩrema bubesa mʉ! ¡Barrabájʉare ĩre bucõaña! —yiavasãcama ĩna, Pilatore.
Barrabájʉama, juarudirimasʉ ñañuju.