20
Jesús ĩ tudicatire queti
(Mt 28.1-10; Mr 16.1-8; Lc 24.1-12)
Gaje semana ĩna moasʉoriarʉ̃mʉ busurijʉ jẽjʉ rẽtiabʉsarojʉne vasuju so Mar'ia Magdalena. Jesúre ĩna yujeriavi tʉ ejacõari, so ĩajama, gʉ̃ta tũnuobibeboaria mañuju. To ti bajiro ĩacõari, ũmadi, yʉa tʉjʉ ejacamo so. Pedro, yʉ, Jesús bʉto ĩ maicacʉ, ñacajʉ yʉa. Yʉa tʉjʉre ejacõari, ado bajiro yʉare goticamo so:
—Mani ʉjʉ rujʉrire ãmicoasuma ĩna. “Tojʉ ĩ rujʉrire cũriarãma ĩna”, yimasibeaja yʉ —yʉare yicamo so.
To so yisere ajicõari, Pedro rãca ĩarã vacoacajʉ yʉa. Yʉa jʉarã, cojoro cõro ũmacajʉ yʉa. Pedro rẽtobʉsaro ũmacajʉ yʉjʉa. To bajiri, yʉjʉa ĩ rĩjoro ejacoacajʉ yʉ. Mubiacõari, ti vire ĩasõcajʉ yʉ. Ĩre ĩna gũmaboare rĩne ñacajʉ. Sãjabeticajʉ yʉ, bajigʉjʉma. Yʉ berojʉ ejacami Pedrojʉama. Ĩma ĩre ĩna yujeriavijʉ sãjacoacami. Ĩ quẽne, Jesúre ĩna gũmaboare rĩrene ĩacami. Jesús rʉjoare ĩna gũmariaro ricatijʉ ti jesaro ĩacami. Ĩre ĩna dʉreariaboare gajerojʉ jesacajʉ ti. To cõrone yʉ quẽne ĩ rĩjoro ejasʉocacʉ quẽne sãjacoacajʉ yʉ. Tire ĩacõari, “Tudicaticoasumi Jesús”, yimasicajʉ yʉ yuja. “Rijacoaboarine tudicaticoarʉcʉmi Jesús” Dios ocare masa ĩna ucamasire ti yigotisere ajimasibeticajʉ yʉa maji. 10 To bajicõa, yʉa ya vijʉ tudicoacajʉ yʉa yuja.
Mar'ia Magdalenare Jesús ĩ ruyuaĩore queti
(Mr 16.9-11)
11 Mar'ia Magdalenama, Jesúre ĩna yujeriavi tʉjʉne oticõa tujasumo so. Otiñagõne, mubiacõari, ti vire ĩasõcõañuju so. 12 Ĩasõcõagõne, jʉarã ángel mesa, botiquẽnase sãñacõari rujirãre ĩañuju so. Sĩgʉ̃ Jesús rʉjoa ñariarojʉare rujiyuju ĩ. Gãji, ĩ gʉbori ñariarojʉare rujiyuju. 13 So otiñaro ĩacõari, sore sẽniĩañujarã ĩna, Mar'ia Magdalenare:
—¿No yigo otiati mʉ? —sore yiyujarã ángel mesa.
To bajiro ĩna yirone,
—Yʉ ʉjʉ rujʉrire ãmicoasuma ĩna. “Tojʉ ĩ rujʉrire cũriarãma ĩna”, yimasibeaja yʉ —yiyuju so.
14 To bajiro ĩnare yigotigajanocõari, jʉdarʉ̃gʉ̃gõne Jesúre ĩañuju so. Ĩre ĩaboarine, “Jesúne ñaami”, yimasibesuju so. 15 To cõrone ĩjʉa sore sẽniĩañuju ĩ:
—¿No yigo otiati mʉ? ¿Ñimʉre macati mʉ? —sore yiyuju Jesús.
“Adi vese coderimasʉ ñagʉ̃mi”, yitʉoĩacõañuju so. To bajiri ado bajiro ĩre yiyuju so:
—Ĩ rujʉrire mʉ ãmicũjama, “To cũmʉ yʉ”, yʉre yigotiya. Ãmigõ varʉo yaja yʉ —ĩre yiyuju so.
16 To so yirone, ado bajiro sore yiyuju Jesús yuja:
—Mar'ia —sore yiyuju.
To bajiro ĩ yirone hebreo ocane ado bajiro ĩre yiyuju so:
—Rabuni —yiyuju so. “Gotimasiogʉ̃” yire ũni ñaja ti.
17 To so yirone, ado bajiro sore cʉdiyuju Jesús:
—Yʉre moaĩabesa maji. Yʉ jacʉ tʉjʉ mʉjabeaja yʉ maji. Vasa. Yʉ yarãre ĩnare gotiaya: “Dios mani jacʉ, mani rʉ̃cʉbʉogʉ, ĩ ñarojʉ vacʉ yimi”, ĩnare yigotiaya —sore yigotirotiyuju Jesús, Mar'ia Magdalenare.
18 To bajiro ĩ yirio, yʉare gotigo ejacamo so. “Mani ʉjʉre ĩamʉ yʉ”, yʉare yicamo so. To yicõari, Jesús ĩ gotiroticõariarore bajirone yʉare goticamo.
Ĩ buerimasare Jesús ĩ ruyuaĩore queti
(Mt 28.16-20; Mr 16.14-18; Lc 24.36-49)
19 Moasʉoriarʉ̃mʉ rãioati ñamire yʉa Jesús ĩ buecana vijʉre rẽjacõari, ñacajʉ yʉa. Yʉa yarã jud'io masare ĩnare güirã ñari, sojere tubibecõari ñacajʉ yʉa. To bajiro yʉa bajiñaro yʉa vatoane ruyuarʉ̃gʉ̃cõacami Jesús:
—¿Ñati mʉa? Quẽnaro ñaña mʉa —yʉare yicami Jesús.
20 To yigʉne, ĩ ãmorire ĩna jajucatire, ĩ varubʉre ĩna sarecatire yʉare ĩocami Jesús. Yʉa ĩ buecana yʉa ʉjʉre ĩacõari, bʉto variquẽnacajʉ yʉa yuja. 21 To bajiri quẽna ado bajiro yʉare gotirũtuacami Jesús:
—Quẽnaro ñaña mʉa. Yʉ jacʉ masa tʉjʉ yʉre ĩ cõacatore bajirone yʉ quẽne mʉare cõaja yʉ yuja —yʉare yicami Jesús.
22 To yigʉne, yʉare jutijeocami. Jutijeogʉne, ado bajiro yicami:
—Dios ĩ cõagʉ̃re Esp'iritu Santore bocaãmiña mʉa. 23 Ĩre bocaãmicõari, gãjerã rojose ĩna yisere mʉa masiriojama, Dios quẽne rojose ĩna yisere masiriorʉcʉmi. Rojose ĩna yisere mʉa masiriobetijama, Dios quẽne rojose ĩna yisere masiriobetirʉcʉmi —yʉare yicami Jesús.
Jesús ĩ tudicatiro Tomás ĩ ĩare queti
24 Yʉare Jesús ĩ ruyuaĩororema, Tomás yʉa rãcagʉ cojoji ruyuarãne, jʉarã ruyuar'i yʉa yicacʉ manicami maji. 25 Jesús ĩ ruyuaĩoro bero Tomáre ĩabʉjacõari, “Mani ʉjʉre ĩre ĩamʉ yʉa”, ĩre yiboacajʉ yʉa. To bajiro ĩre yʉa yiboajaquẽne ado bajiro yʉare boca cʉdicami Tomás:
—Ĩ ãmorire ĩre ĩna jajucati gojerire ĩacõari yʉ tõmeĩabetijama, to yicõari ĩ varubʉre ĩna sarecatijʉre yʉ moaĩabetijama, “Ĩne ñaami”, yimasibecʉja yʉ —yʉare boca yicami Tomás.
26 Cojomo cõro idia jẽnituarirʉ̃mʉri bero quẽna rẽjacajʉ yʉa. Tirʉ̃mʉ yʉa rẽjarirʉ̃mʉre Tomás quẽne ñacami yuja. Soje turiaro ti ñaboajaquẽne yʉa vatoane ruyuarʉ̃gʉ̃cami Jesús quẽna.
—¿Ñati mʉa? Quẽnaro ñaña mʉa —yʉare yicami Jesús.
27 To yicõa, ado bajiro Tomáre ĩre yicami:
—Yʉ ãmorire ĩacõari, mʉ ãmo vãsoane yʉre tõmeĩaña mʉ. Mʉ ãmo vãsoane yʉ varubʉre ĩna saremasirijʉre tõmeĩaña. “Ĩ me ñagʉ̃mi”, yibeja yuja. “Ĩne ñaami”, yimasiña mʉ yuja —ĩre yicami Jesús.
28 To bajiro ĩre ĩ yirone,
—Yʉ ʉjʉ, Dione ñaja mʉ —Jesúre yicami Tomás.
29 To bajiro ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdicami Jesús:
—Tomás, yʉre ĩagʉ̃ ñari, “Ĩne ñaja mʉ”, yʉre yaja mʉ. Gãjerãma yʉre ĩabetiboarine mʉ yirore bajirone yʉre ĩna yijama, quẽnaro variquẽnarʉarãma ĩna —Tomáre ĩre yicami Jesús.
“ ‘Masa, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉrãjaro’ yigʉ, adi quetire ucaja yʉ”, Juan ĩ yire
30 Gajeye jairo ĩaĩañamanire yiĩocami Jesús, yʉare ĩ buerãre. Ti ñaro cõrone ucajeobeaja yʉ, adi queti ucagʉ. 31 Yʉ ucasema, “Mani rijato berojʉ, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani vaborotire manire yirẽtobosacõari, ĩ rotirotire yigʉ, Dios ĩ cõar'i, to yicõari, ĩ macʉ ñagʉ̃mi Jesús” mʉa yitʉoĩarotire yigʉ, ucaja yʉ. To bajiro Jesúre mʉa yitʉoĩajama, mʉa rijato berojʉ, “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere ĩsiecorʉarãja mʉa quẽne.