18
“ ‘Yʉare ejarẽmogʉ̃mi, yʉa sẽnijama’ yitʉoĩarã ñari, Diore sẽnitʉjabetiroti ñaja”, Jesús ĩ yire queti
“Diore ĩre sẽnitʉjabeticõato ĩna” yigʉ ĩnare gotimasioñuju ĩ:
—Cojo macare sĩgʉ̃ masʉ ñagʉ̃mi masa ĩna yisere ĩacõĩarimasʉ. Diore, to yicõari, masare quẽne rʉ̃cʉbʉobecʉ ñagʉ̃mi. Ĩ ya macajʉre sĩgõ ñagõmo manajʉ rijaveorio. Biyaroaca ado bajiro ĩre sẽnigõ ejaboagomo: “Yʉre ejarẽmoña mʉ. Rojose yʉre yami”, ĩre yiboagomo. To bajiro so yiboajaquẽne, sore yibosadabecʉmi. To bajiboarine, bʉto ĩre so sẽnicõa ñajare, ado bajiro tʉoĩagʉ̃mi yuja: “Diore, to yicõari, masare quẽne rʉ̃cʉbʉobecʉ ñaja yʉ. To bajiro bajigʉ ñaboarine, bʉto so sẽnigõjanabiocõa ñajare, sore ejarẽmorʉcʉja yʉ. Sore yʉ ejarẽmobetijama, yʉre gõjanabiocõa ñabogomo”, yitʉoĩagʉ̃mi —ĩnare yigotiyuju Jesús.
Ti quetire gotigajanocõari, “Ado bajiro yirʉaro yaja”, ĩnare yiyuju:
—Masa ĩna yisere ĩacõĩarimasʉ ĩ yirere ajiĩasaque mʉa: 7-8 ¿Dios, ĩ ejarẽmosere bojarã ĩre sẽnitʉjamenare, ĩ yarãre, yoaro ĩnare ejarẽmobecʉtique ĩ? To bajiro yibecʉmi Diojʉama. Mʉa sẽniro cõrone tocãrãcajine mʉare cʉdimasiami. To bajiri, ¿“Yʉare ejarẽmogʉ̃mi Dios” yitʉoĩacõari, ĩre sẽnitʉjamenare, tudivagʉ, bʉjarʉcʉada yʉ? —yiyuju Jesús.
Fariseo masʉ, gãjoa sẽnirimasʉ rãca Diore ĩna sẽnirere Jesús ĩ gotimasiore queti
Quẽna gaje queti ĩnare gotimasioñuju. Ĩre ajirã sĩgʉ̃ri ado bajise yitʉoĩañujarã ĩna: “Quẽnaro yirã ñaja yʉama”, yitʉoĩañujarã ĩna. To bajiro yicõari, “Rojorã ñaama ĩnama”, gãjerãre yiĩarã ñañujarã ĩna. To bajiro yirã ĩna ñajare, ado bajise queti ĩnare gotiyuju Jesús:
10 —Ʉ̃mʉa jʉarã ñarãma ĩna, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ĩre sẽnirã vana. Sĩgʉ̃ fariseo masʉ ñagʉ̃mi. Gãji, ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasʉ ñagʉ̃mi ĩ. 11 Fariseo masʉ, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉre sãjaejarʉ̃gʉ̃cõari, ado bajiro Diore ĩre yigʉmi, ĩ tʉoĩase rãca: “Dios, mʉre variquẽnaja yʉ, gãjerãre bajiro bajibetir'i. Gãjerãma, juarudirã ña, yitorã ña, gãjerã manajoare ajeriarã cʉtirã ñarãma ĩna. Ado ejagʉ, ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasʉ, ĩre bajiro bajigʉ me ñaja yʉ. To bajiri mʉre variquẽnaja yʉ. 12 Tocãrãca semana jʉaji bare babeaja yʉ, mʉ rotimasirere cʉdigʉ ñari. Yʉ moase vaja jʉaãmocõro ñaritiiri vaja tagʉ, cojotii mʉ ya vire cũbosarũgũaja yʉ”, Diore ĩre yigʉmi. 13 Gãjijʉa gãjoa sẽnibosarimasʉ õjʉne tujacõari, õ vecajʉre ĩamʉobecʉmi, ĩ rojosere bojone, sʉtiritimasucõagʉ̃ ñari, ĩ cotitẽrore jagʉne, ado bajise Diore sẽnigʉ̃mi: “Dios, yʉre ĩamaiña mʉ. Rojose yʉ yisere yʉre masirioya mʉ”, Diore yisẽnigʉ̃mi. 14 Yʉre quẽnaro ajiya mʉa: Rojose ĩ yisere sʉtiriticõari, Diore sẽnigʉ̃ma, rojose ĩ yisere masirio ecocõari, ĩ ya vijʉ tudiacʉmi. Gãjijʉama, fariseo masʉ, ĩ ya vijʉ tudiajama, “Rojogʉ ñaami”, Dios ĩ yiĩagʉ̃ ñagʉ̃mi. To bajiro ti bajijare, ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: “Quẽnaro yirã mani ñajare, ‘Quẽnarã ñaja mʉa’ manire yiĩagʉ̃mi Dios” yitʉoĩarãre, “Quẽnarã me ñaama. Rojorã ñaama”, yiĩagʉ̃mi Dios. No bojagʉre, “Quẽnagʉ̃ me ñaja yʉ” Diore yisʉtiritigʉjʉare, “Quẽnagʉ̃ ñaami”, ĩre yiĩarʉcʉmi Dios —ĩnare yigotiyuju Jesús.
Rĩamasare Jesús ĩ ñubuejeore queti
(Mt 19.13-15; Mr 10.13-16)
15 Jesús tʉjʉ rĩamasacare juaejayujarã masa, “Ĩ ãmori ñujeocõari, Diore ĩnare sẽnibosato ĩ” yirã. Ĩna juaejasere ĩacõari, ado bajiro ĩnare yiyujarã ĩ buerimasa:
—¡Juadibesa! Gõjanabioro yaja mʉa —ĩnare yiyujarã. 16 To bajiro ĩnare ĩna yiboajaquẽne, rĩamasare jirẽocõari, ado bajiro ĩ buerimasajʉare yiyuju Jesús:
—Rĩamasare, “Juadibesa” ĩnare yibesa. “Quẽnaro yʉare yirʉcʉmi Dios” yitʉoĩarã ñaama rĩamasa. Ĩna tʉoĩarore bajiro tʉoĩarã ñaama Ʉjʉ Dios yarã. 17 Riojo mʉare gotiaja yʉ. Rĩamasa ĩna yiecorore bajiro yiecorã ñarãma Ʉjʉ Dios yarã —ĩ buerimasare yiyuju Jesús.
Gajeyeũni jaigʉ, Jesúre ĩ sẽniĩare queti
(Mt 19.16-30; Mr 10.17-31)
18 Sĩgʉ̃ ʉjʉ, ado bajiro Jesúre ĩre sẽniĩañuju:
—Gotimasiorimasʉ, quẽnagʉ̃ ñaja mʉ. Yʉ rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere yʉre ĩ ĩsisere yʉ bojajama, ¿no bajiro yiroti ñati yʉre? —Jesúre ĩre yiyuju.
19 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju:
—¿No yigʉ, “Quẽnagʉ̃ ñaja mʉ”, yʉre yati mʉ? Dios sĩgʉ̃ne ñaami quẽnagʉ̃ma. 20 Mʉ rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere mʉ bʉjarʉajama, Dios ĩ rotimasirere cʉdiroti ñaja. Tire masiaja mʉ. Dios ĩ rotimasire yʉ yijama, ado bajise yimasirere yaja yʉ: “Gãji manajo rãca ajerio cʉtibesa. Sĩabesa. Juarudibesa. Socʉne, ‘Rojose yimi’ yigotirobesa. Mʉ jacʉre, mʉ jacore quẽne quẽnaro ĩnare rʉ̃cʉbʉoya”, yigotiaja Dios ĩ rotimasire —ĩre yiyuju.
21 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yicʉdiyuju:
—Daquegʉjʉne tire cʉdisʉoadicajʉ yʉ —ĩre yicʉdiyuju.
22 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre gotiyuju Jesús:
—Cojo vãme rʉyaja mʉ yiroti, mʉ rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere mʉ bʉjarʉajama: Jediro mʉ cʉosere gãjerãre ĩsijeocõaña. To yicõari, ti vaja bʉjacõari, maioro bajirãre ĩsima. To bajiro mʉ yijama, õ vecajʉ Dios ĩ ñarojʉ quẽnase bʉjarʉcʉja mʉ. To bajiro yigajanocõari, yʉre ajisʉyaya —ĩre yiyuju Jesús.
23 To ĩ yigʉ bʉto sʉtiriti vacoasuju ĩ, gajeyeũni jaigʉ ñari, tire maigʉ̃. 24 Ĩ sʉtiritisere ĩacõari, ado bajiro ĩ buerimasajʉare gotiyuju Jesús:
—Gajeyeũni jairãrema, yʉre ĩna sʉyarʉa tʉoĩaboajama, bʉto josarʉaroja ĩnare. To bajicõari, yirẽto ecobosabetirʉarãma. 25 Vaibʉcʉ camello vãme cʉtigʉ, gãjojota gojeacare sãjarẽtobudimasibecʉmi. To bajirone bajiaja gajeyeũni jairãre quẽne, yʉre ĩna ajitirʉ̃nʉ sʉyarʉaboajama. To bajiro ĩna bajijare, yirẽto ecobosabetirʉarãma —ĩnare yiyuju Jesús.
26 To bajiro ĩnare ĩ yisere ajicõari, no yimasibesujarã ĩna. To bajiri ado bajiro ĩre sẽniĩañujarã:
—Riojo mʉ gotijama, ¿no bajiro bajirãjʉa Dios tʉjʉre ejarʉarãda? —ĩre yiyujarã.
27 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús:
—Ĩna masune ejamasimenama masa, Dios tʉjʉre. Diojʉama, ñajediro yimasijeocõami. Ñiejʉa josase maja ĩrema. Ĩ sʉorine ĩ tʉjʉ ejamasire ñaja —ĩnare yiyuju Jesús.
28 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yiyuju Pedro:
—Yʉ ʉjʉ, jediro yʉa gajeyeũnire cũcõari, mʉre sʉyacajʉ yʉa —ĩre yiyuju.
29-30 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús:
—Riojo mʉare gotiaja yʉ. No bojarã yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari, yʉ ye gotiroana, ĩna ya vi, ĩna yarã, ĩna manajoa, ĩna jacʉa, ĩna rĩa, to yicõari ĩna ya veserire quẽne ĩna vaveojama, ĩna cʉoboare rẽtobʉsaro quẽnase bʉjarʉarãma ĩna, adi macarʉcʉrore. To yicõari, ĩna rijato berojʉma “Tudirijabeticõato” yigʉ, ĩ catisere ĩnare ĩsirʉcʉmi Dios —ĩnare yicʉdiyuju Jesús.
“Yʉre sĩarʉarãma”, Jesús ĩ yigotitʉsare queti
(Mt 20.17-19; Mr 10.32-34)
31 Jerusalénjʉ ĩnare ũmato varũtu vacʉne, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre ĩnare gotirʉ, ricati ĩnare jicãmotoyuju Jesús. To bajiro yicõari, ado bajiro ĩnare yiyuju:
—Quẽnaro ajiya mʉa. Jerusalénjʉ vana bajiaja mani. Dios ĩ roticõacacʉ, yʉ bajirotire jairo ucayuma tirʉ̃mʉana Diore gotirẽtobosamasiriarã. Ñajediro ĩna ucarere bajirone bajijeocõarʉaroja yʉre. 32-33 Romano masare yʉre ĩsirʉarãma. To ĩna yijare, yʉre ajatud'irã, gooco yʉre eoreatucõari, bajerʉarãma ĩna. To yicõari, yucʉ́tẽrojʉ yʉre jajurocacõarʉarãma. Yʉre jajurocacõari, yujeboarʉarãma. To ĩna yiboajaquẽne, yʉre ĩna sĩarirʉ̃mʉ bero, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne tudicaticoarʉcʉja yʉ quẽna —ĩnare yiboayuju Jesús.
34 To bajiro ĩnare ĩ yisere ajimasibesujarã ĩna, ĩna ajimasirotire Dios ĩ cõabetijare.
Caje ĩabecʉre Jesús ĩ ĩarotire queti
(Mt 20.29-34; Mr 10.46-52)
35 Jericó vãme cʉti macajʉ ĩ cõñatone, caje ĩabecʉ rujiyuju, maa tʉ. Maioro bajigʉ ĩ barotire, to yicõari, gajeyeũniaca ĩ cʉorotire tʉoĩagʉ̃, gãjoa sẽnigʉ̃ bajiyuju. 36 Masa jãjarã ĩna rẽtosere ajicõari,
—¿No bajiro bajiati ti? —ĩnare yisẽniĩañuju ĩ.
37 To bajiro ĩnare ĩ yisẽniĩarone,
—Jesús Nazaret macagʉ, rẽtoacʉ yami —ĩre yiyujarã ĩna.
38 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro Jesúre jiavasãñuju ĩ:
—Jesús, yʉa ʉjʉ, Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaja mʉ. Yʉre ĩamaiña mʉ —yiavasãñuju ĩ.
39 To bajiro ĩ yiavasãrone,
—¡Avasãbesa! —ĩre yiyujarã ĩna, Jesúre ĩre rĩjoro cʉti vana.
To bajiro ĩna yiboajaquẽne, bʉtobʉsa avasãñuju quẽna:
—Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaja mʉ. Yʉre ĩamaiña —Jesúre ĩre yiavasãñuju.
40-41 To ĩ yisere ajicõari, tujarʉ̃gʉ̃ñuju Jesús. To bajicõari,
—Ĩre jiya mʉa —masare ĩnare yiyuju. To bajiro ĩ yijare, Jesús tʉjʉ ĩre jiejoyujarã ĩna. To ĩna jiejoro ĩacõari, —¿No bajiro mʉre yʉ yisere bojati mʉ? —ĩre yiyuju Jesús, caje ĩabecʉre.
To ĩ yijare, ado bajiro ĩre yicʉdiyuju:
—Yʉ ʉjʉ, tudiĩarʉaja yʉ —ĩre yiyuju.
42 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yiyuju Jesús:
—“Yʉre ĩamaicõari, ĩarotirʉcʉmi” yʉre yitʉoĩagʉ̃ ñari, ĩacoajʉ mʉ. Ñie rojose maja mʉre yuja —ĩre yiyuju Jesús.
43 To bajiro ĩ yirirĩmarone, caje ĩabecʉ ñaboar'i, ĩacoasuju ĩ yuja. Ĩacõari, ĩ quẽne Jesúre sʉyacoasuju. “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽna vasuju ĩ. Masa quẽne tire ĩarã, “Quẽnaro ĩre yami Dios”, yiyujarã ĩna quẽne.