22
“¿No bajiro yicõari, Jesúre ñiarãti mani, ĩre sĩarʉarã?”, ĩna yire
(Mt 26.1-5, 14-16; Mr 14.1-2, 10-11; Jn 11.45-53)
Pascua boserʉ̃mʉ pan ũmato vauvase vʉoyamani basʉoriarʉ̃mʉ cõñañuju. To bajicõari, paia ʉjarã, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne, Jesúre sĩarʉarã, masare güirã ñari, “¿No bajiro yicõari, ĩre ñiarãti mani?”, gãmerã yiñagõñañujarã ĩna.
To ĩna yitʉoĩañatoyene, Judas Iscariote vãme cʉtigʉ rãca ñarã ñajediro Jesús buerimasa, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñañujarã. To bajiboagʉre, ĩ ʉsʉjʉre sãjacoasuju vãtia ʉjʉ, Satanás vãme cʉtigʉ. To bajiri, ĩ ʉsʉjʉ vãtia ʉjʉ ĩ sãjare, ĩ sʉorine rojose tʉoĩacõari, paia ʉjarã, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderã ĩna ñarojʉre vacoasuju Judas. Ĩna tʉjʉ ejacõari, Jesúre ĩ ĩsirocarotire gãmerã ñagõñujarã ĩna. Jesúre ĩ ĩsirocarʉasere ajivariquẽnacõari,
—Gãjoa mʉre ĩsirʉarãja yʉa —ĩre yiyujarã. To ĩna yisere ajivariquẽnacõari, tudicoasuju Judas. Jesús tʉjʉre ejacõari, “¿Dirĩmaro ũnone Jesúre ĩnare yʉ ĩsijama, josari mene ĩre ñiamasirojari ĩna?”, yitʉoĩañuju ĩ.
Jesús ĩ batʉsare queti
(Mt 26.17-29; Mr 14.12-25; Jn 13.21-30; 1 Co 11.23-26)
Pascua boserʉ̃mʉ pan ũmato vauvase vʉoyamani basʉoriarʉ̃mʉ, to yicõari, oveja macʉre ĩna sĩariarʉ̃mʉ ejayuju ti. To bajiri Pedrore, Juanre ado bajiro ĩnare yicõañuju Jesús:
—Adi ñami bare mani barotire quẽnoyurã vasa mʉa —ĩnare yicõañuju.
To bajiro ĩ yisere ajicõari,
—¿Nojʉ bare quẽnoyurãti yʉa? —ĩre yisẽniĩañujarã ĩna.
10-11 To bajiro ĩna yisẽniĩarone, ado bajirone ĩnare cʉdiyuju Jesús:
—Yʉre quẽnaro ajiya mʉa. Macajʉ mʉare yʉ gotigʉ tʉre vasa mʉa. To mʉa ejarone, sĩgʉ̃, oco vagʉ mʉare bocarʉcʉmi. Ĩre sʉyaja mʉa. To bajicõari, vi ĩ sãjarone, ti vi ʉjʉre ado bajiro ĩre yiba: “ ‘¿Nojʉ ñati Pascua boserʉ̃mʉ adi ñami yʉ buerimasare yʉ ũmato barotijaʉ?’ mʉre yicõami gotimasiorimasʉ”, yiba mʉa. 12 To mʉa yirone, mʉare ĩorʉcʉmi, vecajʉa sõa, jairisõa, quẽnogajanoriasõare. Tone mani baroti quẽnoyuba mʉa —ĩnare yiyuju Jesús, ĩnare varotigʉ.
13 To ĩ yijare, vacoasujarã ĩna jʉarã yuja. To eja, ĩ yiriarore bajirone bajiyuju ti. To bajiri tisõajʉ ĩna barotire quẽnoyuyujarã ĩna.
14 To bajiri Pascua boserʉ̃mʉaye bare bariajʉ ti ejaro, ĩ buerimasa jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã ejacõari, barujiyujarã ĩna, ĩ rãca. 15 To bajiñarãne, ĩnare ũmato bagʉagʉne, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:
—Rojose yʉ tãmʉoroto rĩjoro, mʉa rãca Pascua boserʉ̃mʉ bare bʉto barʉa tʉoĩacajʉ yʉ. 16 Dios ĩ roticõacacʉ ñari, mʉare yʉ ũmato baro bero, quẽna tudibabetirʉcʉja. To bajiboarine, adi macarʉcʉrojʉ yʉ tudivado berojʉ yʉre roticõacacʉ ĩ ñarojʉre tudi mʉa rãca quẽnaro bavariquẽnarʉcʉja yʉ, rojose tãmʉoboriarãre yʉ yirẽtobosarã rãca —ĩ buerimasare ĩnare yiyuju Jesús.
17 To yigajano, idiriabaja ãmicõari,
—Quẽnaro yaja mʉ —Diore yiyuju.
To yicõari, tibaja ĩnare ĩsigʉ̃ne, ado bajiro yiyuju ĩ:
—Mʉa jediro adire idiya. 18 Riojo mʉare gotiaja yʉ. “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ” yigʉ, Dios yʉre ĩ cũroto rĩjoro, ʉye oco idibetirʉcʉja yʉ —ĩnare yiyuju.
19 To yigajanocõari, pan ãmicõari, “Quẽnaja”, Diore yiyuju Jesús. To yigajano, tire mʉtocõari, ĩ buerimasare ĩsibatogʉne, ado bajiro ĩnare gotiyuju ĩ:
—Ti ñaja yʉ rujʉ rii. Mʉare rijabosarʉcʉja yʉ. Yʉ rijato bero, mʉare yʉ rijabosare tʉoĩacõari, yʉre rʉ̃cʉbʉorã, ado bajirone rẽjacõari, barũgũrʉarãja —ĩnare yigotiyuju ĩ.
20 To yicõari, bare ĩna baro bero, ʉye oco sãñaribajare ãmicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús quẽna:
—Adi ñaja tirʉ̃mʉana, “Rojose mani yirere masirioato” yirã, Diore rʉ̃cʉbʉoriajʉ joere ĩna yuejeoriarore bajiro bajise. Yucʉrema, yʉ ri'i ñaja. Ti sʉorine, “Gajerodori ado bajiro masare quẽnaro yirʉcʉja yʉ” Dios ĩ yigotimasiriarore bajiro bajirʉaroja yuja. Yʉ rijato bero, mʉare yʉ rijabosare tʉoĩacõari, yʉre rʉ̃cʉbʉorã, ado bajirone rẽjacõari, idirũgũrʉarãja —ĩnare yiyuju Jesús.
21-22 To yigajano, ado bajiro ĩnare gotiyuju quẽna:
—Dios ĩ tʉoĩariarore bajiro rojose tãmʉorʉcʉja yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ. To bajiro bajirocʉ yʉ ñajare, sĩgʉ̃ mʉa rãcagʉ, yʉ rãca bagʉ, yʉre ĩaterãre yʉre ĩsirocarʉcʉmi. Yʉre ĩ gotiyirose sʉorine rojose tãmʉorʉcʉja yʉ. “Masare yirẽtobosarʉcʉmi” Dios ĩ yimasire ñajare, tirotire yigʉ bajirʉcʉja yʉma. To bajiboarine, yʉre gotiyirogʉjʉama, rojose tãmʉorʉcʉmi —ĩnare yigotiyuju Jesús, ĩ buerimasare.
23 To bajiro ĩ yisere ajicõari,
—¿Ñimʉjʉa ñati, ĩre ĩsirocarocʉma? —ĩna masune gãmerã yisẽniĩañujarã ĩna.
“¿Ñimʉjʉa ñagʉ̃ti ñamasugʉ̃ma?”, Jesús buerimasa ĩna gãmerã yire queti
24 To bajiro gãmerã yigajanocõari,
—¿Ñimʉjʉa ñagʉ̃ti ñamasugʉ̃ma? —gãmerã yi oca josayujarã ĩna. 25 To bajiro ĩna yijare, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:
—Ʉjarã, Dios yarã me ñarã, ĩna yarãre bʉto tutuaro rotirãma ĩna. To bajiro yirã ĩna ñaboajaquẽne, “Masare quẽnaro yirã ñaama”, yiĩarʉ̃cʉbʉore ñaja. 26 Mʉama, yʉ yarã ñari, ĩnare bajiro bajibetirʉarãja. Yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃, ñamasugʉ̃ ñarʉcʉmi, gãjerã bedire bajiro bajitʉoĩagʉ̃. To bajiro yʉ yijama, “Gãjerã ĩna bojasere masicõari, quẽnaro ĩnare yirʉ̃cʉbʉogʉ ñarʉcʉmi” yigʉ yaja yʉ. 27 ¿Nijʉa rẽtoro ñamasugʉ̃ ñarojari, rotigʉjʉa, rotiecogʉjʉa? Moarotigʉ ñagʉ̃mi ñamasugʉ̃ma. To bajiro ti bajiboajaquẽne, yʉjʉa, mʉa ʉjʉ ñaboarine mʉa bojasere masicõari, quẽnaro mʉare yigʉ ñaja yʉ.
28 Rojose tãmʉoadicajʉ yʉ. To bajiro bajigʉ yʉ ñaboajaquẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉcõa ñaja mʉa. 29-30 To bajiro bajirã mʉa ñajare, ado bajiro quẽnaro mʉare yirʉcʉja yʉ: “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ” yigʉ, yʉ jacʉ yʉre ĩ cũrojʉ, “Rotirʉarãja mʉa quẽne” yigʉ, mʉare cũrʉcʉja yʉ quẽne. To cõrone jʉaãmo cõro, cojo gʉbo jʉa jẽnituaro ñariaserire rujirʉarãja mʉa. To yicõari, mani yarã, jud'io masa, jʉaãmo cõro, cojo gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã masatubuarire rotirʉarãja mʉa. Yʉre ajitirʉ̃nʉrãre, to yicõari, yʉre ajitirʉ̃nʉmenare ĩacõĩamasirʉarãja. To yicõari, yʉ rãca bare ba, idi yiiñarũgũrʉarãja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
“ ‘Jesúre masibeaja yʉ’ yirʉcʉja mʉ”, Pedrore Jesús ĩ yire queti
(Mt 26.31-35; Mr 14.27-31; Jn 13.36-38)
31 To yigajanocõari, ĩ buegʉre Pedrore ado bajiro gotiyuju Jesús:
—Quẽnaro yʉre ajiya mʉa. Vãtia ʉjʉ, “ ‘¿Jesúre ajitirʉ̃nʉrã masu ñati ĩna?’ yiĩarʉ, rojose ĩnare cõarʉaja yʉ”, Diore yisẽniĩañuju ĩ, mʉare. To bajiro ĩ yijama, “Rojose ĩnare yʉ cõajama, Jesúre ajitirʉ̃nʉ tʉjacoanama ĩna” yigʉ, yiyuju ĩ, tire. 32 To bajiro Diore ĩ yiboajaquẽne, Diore mʉre sẽnibosabʉ yʉ, “Yʉre ajitirʉ̃nʉbetiboarine, quẽna yʉre ajitirʉ̃nʉato ĩ” yigʉ. To bajiri yʉre ajitirʉ̃nʉbetiboarine, quẽna yʉre mʉ ajitirʉ̃nʉro bero, gãjerã yʉ buerã ñarãre ejarẽmoma, quẽnaro yʉre ĩna ajitirʉ̃nʉcõa ñarũgũrotire yigʉ —Pedrore ĩre yiyuju Jesús.
33 To bajiro ĩre ĩ yisere ajicõari, ado bajiro Jesúre ĩre yiyuju Pedro:
—Mʉre ĩna tubibeboajaquẽne, mʉre ĩna sĩacõajaquẽne, mʉ rãca ñacõa ñagʉ̃ ñari, sĩaecomasiaja yʉ quẽne —Jesúre ĩre yiyuju Pedro.
34 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús:
—Riojo mʉre gotiaja yʉ. Busiyʉjʉa gãjabocʉ ĩ ñagõroto rĩjoro idiaji, “Jesúre masibeaja; ĩ rãcagʉ me ñaja yʉ”, yirʉcʉja mʉ —Pedrore ĩre yiyuju ĩ.
35 To yigajanocõari, ĩ buerimasare ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju Jesús:
—¿Mʉa cʉosere, mʉa barere, gajeye gʉbo sudire quẽne tire mʉare juarotibeticõari, “Jʉarãri, vacõari, yʉ ocare gotibosacudiaya” yigʉ, mʉare yʉ yirotisʉocatirʉ̃mʉre ñie mʉare godocʉocati? —ĩnare yisẽniĩañuju.
—Yʉare godo cʉobeticajʉ —yicʉdiyujarã ĩna.
36 To bajiro ĩna yicʉdisere ajicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:
—Yucʉrema mʉa cʉosere, mʉa barere, to yicõari, mʉa gãjoare quẽne juaya. Jariase cʉobecʉ, sudiro yoariase, ĩ gʉbojʉ tʉsariasere ĩsicõari, jariasere vaja yiya. 37 Masa rojose yʉre ĩna yirotire quẽnaro mʉa tʉoĩamasirotire yigʉ, to bajise mʉare yaja yʉ. Ado bajiro yʉre gotiyuja Dios oca masa ĩna ucamasire: “Rojorãre ĩnare ĩna yirore bajiro ĩre yirʉarãma, rojose ĩ tãmʉorotire yirã”, yʉre yigotiyuja ti. Diore gotirẽtobosarimasa, “Ado bajiro bajirʉaroja” ĩna yiucamasire ñajare, to bajiro yʉre yirʉarãma. Ñajediro ĩna ucamasirere bajirone bajijeocõarʉaroja yʉre —ĩnare yiyuju Jesús.
38 To bajiro ĩnare ĩ yisere ajimasibeticõari, ado bajiro ĩre yiyujarã ĩna, ĩ buerã:
—Yʉa ʉjʉ, ĩaña mʉ. Adone jʉajãi, jariase cʉoaja yʉa —yiyujarã ĩna.
To bajiro ĩna yijare,
—To bajiro masu yimenaja mani —ĩnare yicʉdiyuju Jesús yuja.
Getseman'i vãme cʉtojʉ vesejʉ, Jesús ĩ jacʉre ĩ sẽnigʉ̃ vare
(Mt 26.36-46; Mr 14.32-42)
39 To yigajanocõari, Jerusalén vãme cʉti macajʉ ñar'i, Olivo vãme cʉti burojʉ ĩ buerimasare ĩ ũmato varũgũriarore bajirone ĩnare ũmato vasuju Jesús. 40 Tojʉ ejacõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:
—Vãtia ʉjʉ Satanás ĩ yirotisere yicõari, “Dios ĩ bojabetire yirobe” yirã, Diore sẽniña —ĩnare yiyuju Jesús.
41-42 To bajiro ĩnare yicõa, ĩ sĩgʉ̃ne to sojʉabʉsa vasuju ĩ. Ĩacõarine ñagʉ̃, gʉsomuniari tuetucõari, ado bajiro Diore sẽniñuju ĩ:
—Cacʉ, yʉre ĩna sĩaroti matamasiaja mʉ. To bajiboarine, mʉ bojarore bajirone bajiato —Diore yiyuju.
43 To bajiro ĩre yigajanorone, ángel Diore moabosagʉ ruyuayuju ĩ. Ruyuacõari, “Dios ĩ bojarore bajiro yicõa ñato” yigʉ, Jesúre ejarẽmoñuju ĩ. 44 To ĩ yiro bero, rojose ĩ tãmʉorotire tʉoĩa sʉtiritigʉ ñari, bʉtobʉsa Dios ĩ ejarẽmorotire sẽnitʉjabesuju Jesús. To bajiro bajiñagʉ̃ rĩne, bʉto ri'i rãca vʉsase ʉsaca budicõari, “tapi, tapi, tapi” yivẽjareacũñuju ti, sita joejʉre.
45 Diore sẽnigajano, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ĩ buerã tʉ tudiejayuju. Ĩ gotirere bʉto tʉoĩasʉtiriticodeboa, cãnicoasujarã. 46 Ĩna tʉ ejacõari,
—Cãnibesa mʉa. Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, Diore sẽniña, “Vãtia ʉjʉ Satanás ĩ yirotisere yicõari, Dios ĩ bojabetire yirobe” yirã —ĩnare yiyuju Jesús.
Jesúre ĩna ñiare queti
(Mt 26.47-56; Mr 14.43-50; Jn 18.2-11)
47 To bajiro Jesús ĩnare ĩ gotiñarirĩmarone, jãjarã masa vayujarã ĩna. Ĩnare ũmato vagʉ, Judas Iscariote vãme cʉtigʉ, Jesús buerimasʉ ñar'ine ñañuju ĩ. To bajivadi, Jesús rĩjorojʉa ejacõari, socʉne ĩre bʉto ĩamaigʉ̃re bajiro ĩre usugʉagʉ yiyuju. 48 To ĩ yirone, ado bajiro ĩre gotiyuju Jesús:
—Judas, ¿Dios ĩ roticõacacʉre yʉre sĩaronare, “To bajiro usugotigʉsa”, yitʉoĩaboati mʉ? —ĩre yiyuju Jesús.
49 To bajiro ĩ yirone, Jesúre ĩna ñiarʉaro ĩamasicõari,
—Yʉa ʉjʉ, ¿jariase rãca ĩnare jasurereacõarãti yʉa? —yisẽniĩañujarã ĩna, ĩ buerã.
50 To yisẽniĩarãne, sĩgʉ̃ ĩ buegʉ, ĩ jariase yoveaãmicõari, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re moabosarimasʉre gãmoro jatarocacõañuju. 51 To ĩ yisere ĩacõari, ado bajiro ĩre yiyuju Jesús:
—Yibesa mʉa —ĩnare yiyuju Jesús, ĩ buerãre.
To yicõari, gãmoro jataroca ecogʉjʉare ĩ gãmorore ãmitucõari, ñariarore bajirone yiquẽnocõañuju Jesús. 52 To yicõari, ĩre ñiarʉarãre, paia ʉjarãre, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderimasare, to yicõari, bʉcʉrãre quẽne, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:
—¿No yirã gajeyeũni juarudirimasʉre ñiarãre bajiro jariaseri rãca, yucʉ́ rãca yʉre ñiarã vadiati mʉa? 53 Tocãrãcarʉ̃mʉrine Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ mʉa ñaro gotimasiorũgũmʉ yʉ. To bajiboarine yʉre ñiabetirũgũmʉ mʉa maji. Yucʉrema Dios ĩ tʉoĩacatore bajirone bajirʉaroja. To bajiri, Satanás sʉorine rojose mʉa bojarore bajiro yimasirʉarãja mʉa yuja —ĩnare yiyuju Jesús.
“Jesúre masibeaja yʉ”, Pedro ĩ yire queti
(Mt 26.57-58, 69-75; Mr 14.53-54, 66-72; Jn 18.12-18, 25-27)
54 To bajiro ĩ yirone, Jesúre ñiacõari, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ tʉjʉ ĩre ãmiasujarã. Tojʉ ejacõari, sãjasujarã ĩna. Ĩre ĩna ãmivato, sõjʉ yayiĩasʉyayuju Pedro. 55 To bajiri Jesúre ãmivariarã sĩgʉ̃ri tojʉ ejacõari, macajʉ́ tũcuro gʉdarecojʉ tujayujarã. Tone jea riocõari, rujiyujarã ĩna, jea sũmañarã. To ĩna bajiñarone, ejacõari, ĩna rãca rujiyuju Pedro quẽne, jea sũmagʉ̃. 56 Jeame tʉ rujigʉ ñari, quẽnaro ruyuyuju ĩ. To bajiro ĩ bajijare, sĩgõ paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re moabosarimaso, jeame tʉ ĩ rujiro ĩre ĩamasicõari,
—Jesúrãcagʉne ñaami —Pedrore yiyuju so.
57 To bajiro so yisere ajicõari, ado bajiro sore yiyuju Pedro:
—Ĩre masibeaja yʉ —sore yiyuju.
58 To ĩ yiro beroaca, ĩre ĩacõari,
—¿Jesúrãcagʉ ñabetiboati mʉ? —ĩre yiyuju gãji.
To bajiro ĩ yisere ajicõari,
—Ĩ me ñaja yʉ —yiyuju ĩjʉama.
59 Cojo hora bero, gãji, Pedro ĩ ñagõsere ajicõari, ĩ babarãre ado bajiro yiyuju:
—Jesúrãcagʉne ñaami, Galilea sitagʉ ñari —yiyuju ĩ.
60 To bajiro ĩre ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yiyuju Pedro:
—“Riojo yaja mʉ”, mʉre yimasibeaja yʉ. Jesúre masibeaja —ĩre yiyuju Pedro.
To bajiro ĩ yirirĩmarone, gãjabocʉ ñagõcõañuju yuja. 61 Ĩ ñagõrone, Jesús, jʉdarʉ̃gʉ̃cõari, Pedrore ĩañuju ĩ. Ĩ jʉdarʉ̃gʉ̃ ĩarone, Jesús ĩre ĩ gotirere masibʉjayuju Pedro yuja, “Gãjabocʉ ĩ ñagõroto rĩjoro, idiaji, ‘Jesúre ajisʉyagʉ me ñaja yʉ’ yirʉcʉja mʉ” Jesús ĩ yirere. 62 Tire masibʉjacõari, vacoasuju. Vacõari, bʉto otiyuju.
Jesúre ĩna ajatud'ire queti
(Mt 26.67-68; Mr 14.65)
63 To bajiri, Jesúre ĩacoderimasa, ĩre jacõari, ajatud'iyujarã ĩna. 64 Ĩ cajere siabibecõari, ĩre jayujarã. To yicõari,
—“ ‘Ĩ, mʉre jaami’ yʉre yigotiami Dios”, yʉare yiya mʉ —Jesúre ĩre yisẽniĩa tud'iyujarã ĩna.
65 To yicõari, cojo vãme me ĩre yiajatud'iyujarã ĩna.
Jud'io masa ʉjarã ñamasurã, “¿Dios macʉne ñati mʉ?”, Jesúre ĩna yisẽniĩare queti
(Mt 26.59-66; Mr 14.55-64; Jn 18.19-24)
66-67 Busuro bero, paia ʉjarã quẽne, to yicõari, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne, Jesús tʉre rẽjañujarã ĩna. Rẽjacõari, ĩre ãmiasujarã ĩna, ʉjarã ñamasurã tʉjʉre. Tojʉ ejacõari, ado bajiro Jesúre yiyujarã ĩna:
—“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃ mʉ ñajama, yʉare gotiya —Jesúre ĩre yiyujarã ĩna.
To bajiro ĩre ĩna yisere ajicõari, ado bajiro cʉdiyuju Jesús:
—“Ĩne ñaja yʉ” yʉ yijama, yʉre ajirʉamenaja mʉa. 68 Yʉjʉa, yʉ sẽniĩajama, yʉre cʉdimenaja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús. 69 To yigajanocõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju quẽna:
—Yʉ bajirotire masibeticõari, to bajiro yʉre yaja mʉa. Dios ĩ roticõacacʉ ñari, yoaro mene ĩ riojojacatʉa rujicõari mʉare yʉ besero ĩarʉarãja mʉa —yiyuju Jesús.
70 To bajiro ĩ yisere ajicõari,
—¿“Dios macʉne ñaja yʉ” yigʉ yati mʉ? —ĩre yisẽniĩañujarã ĩna jediro.
To bajiro ĩna yisere ajicõari,
—To bajirone bajiaja. Ĩne ñaja yʉ —ĩnare yicʉdiyuju ĩ yuja.
71 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro gãmerã ñagõñujarã ĩna:
—“Dios ĩ cõacacʉ, ĩ macʉ ñaja yʉ” ĩ yise sʉorine Diore rojose yigʉ yami. No yirã gãjerãre, “Rojose yigʉ ñaami” yironare macarẽmomenaja mani yuja —gãmerã yiyujarã ĩna.