5
Vai sĩarimasare Jesús ĩ jire queti
(Mt 4.18-22; Mr 1.16-20)
Cojorʉ̃mʉ Genesaret vãme cʉtira ʉtabʉcʉra tʉjʉ ñañuju Jesús. To ĩ bajiro ĩacõari, jãjarã masa ejayujarã. Ĩna ejaro ĩacõari, ĩnare gotimasio ñañuju ĩ. To bajiri ĩ gotimasiosere bʉto ajirʉarã ñari, ĩ tʉre jãjarãbʉsa ejayujarã masa. To bajiri ĩ rʉ̃gõboarijʉre rʉ̃gõbibecõañujarã. To ĩna bajijare, jʉa cũmuari masa maniari jayasere ĩabʉjayuju ĩ. Vai sĩarimasa ĩna bajiyucʉrire coerã ĩna vãgãgoriari ñañuju. Coja ñañuju Pedro yaga. Tia tʉ ñañuju Pedro, vai sĩañar'i ĩ bajiyucʉrire coeñagʉ̃. To bajiri tiare vasãjacõari,
—Quẽnaca yʉre ñuviojoya mʉ —Pedrore ĩre yiyuju Jesús. Ĩre ĩ ñuviojoro bero, cũmuajʉ sãñacõari, masare gotimasioñuju quẽna. Ĩnare gotimasio gajanocõari, ado bajiro Pedrore ĩre yiyuju:
—¡Ʉ̃cʉarojʉ vijajajacõari, mʉa bajiyucʉre rearoderuuya mʉa! —ĩre yiyuju. To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yicʉdiyuju Pedro:
—Yʉa ʉjʉ, jẽjʉ ñami yʉa bajiyucʉre rearoderuu ñamicʉtiboabʉ yʉa. Vai, mama ĩna. To bajiboarine yʉare mʉ rotijare, rearoderuu ĩarʉarãja quẽna —Jesúre yicʉdiyuju Pedro.
To bajiri, ʉ̃cʉarojʉ vijajajacõari, ĩna bajiyucʉrire rearoderuucõari, tʉ̃ajãmʉoboayujarã ĩna. Ĩna tʉ̃ajãmʉoboaro, jãjarã ĩna sãjajare, ĩna bajiyucʉri vocoabʉsa bajiyuju. 7-10 To ti bajijare, gãjerã vai sĩarimasare jiyujarã ĩna, “Yʉare ejarẽmoroaya” yirã. To ĩna yirã, ĩna tʉjʉ ejacõari, ĩna ya cũmuajʉ vaire juasãñujarã ĩna quẽne. Jʉa cũmuajʉne rujarʉabʉsarojʉ yijʉ̃mʉojocõañujarã. Pedro rãcana ñañujarã Zebedeo rĩa, Juan vãme cʉtigʉ, to yicõari, Santiago vãme cʉtigʉ. Jãjarã vai ĩna sãjaro ĩaʉcajedicoasujarã ĩna, ti ũnire ĩabetirũgũriarã ñari. Tire ĩaʉcacõari, Jesús tʉre gʉsomuniari tuetucõari,
—Masirẽtogʉ̃ ñaja mʉ. To bajiro yigʉ ñari, quẽnaro yigʉ mʉ ñasere masiaja yʉ. Dios ĩ bojarore bajiro yigʉ me ñaja yʉma. Yʉre baba cʉtirʉabecʉja mʉ, quẽnagʉ̃ ñari —Jesúre yiyuju Pedro. To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:
—Yʉre güibeticõaña mʉa. Vai sĩarimasa mʉa ñaserema jẽre moagajanocõaja mʉa. To bajiri yucʉrema masa yʉre ĩna ajitirʉ̃nʉrotijʉare yʉre moabosarã ñarũgũrʉarãja mʉa —ĩnare yigotiyuju Jesús.
11 To bajiro ĩ yijare, ĩna cũmuarire vejamocũ, to yicõari, ĩna gajeyeũnire quẽne cũcõa, ĩre sʉyacoasujarã ĩna.
Gase boagʉre Jesús ĩ catiore queti
(Mt 8.1-4; Mr 1.40-45)
12 Cojorʉ̃mʉ macajʉ Jesús ĩ ñaro, ĩ tʉjʉ ejayuju rijaye cʉtigʉ, ĩ rujʉ jediro gase boagʉ. Jesúre ĩacõari, gʉsomuniari tuetuyuju, ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ. To yicõari, ado bajiro Jesúre ĩre yiyuju:
—Yʉ ʉjʉ, yʉ cãmire mʉ yarʉajama, yaya —ĩre yisẽniñuju ĩ.
13 To bajiro ĩre ĩ yisere ajicõari,
—Mʉ cãmire yarʉcʉja yʉ —ĩre yigʉne, ĩre moaĩañuju Jesús. To bajiro ĩ yirirĩmarone, ĩ cãmi ĩre yaticoasuju yuja. 14 To ĩre yigajanocõari, gãjerãre ĩre gotirotibesuju Jesús. To bajiro ĩre yicõari, ado bajiro ĩre yiyuju:
—Yucʉacane paire mʉ rujʉre ĩoaya. Mʉ rujʉre ĩre ĩogʉ̃ne, Moisére Dios ĩ roticũmasiriarore bajiro vaibʉcʉrã ecariarãre sĩacõari, paire ĩre ĩsima, Diore rʉ̃cʉbʉogʉ. To mʉ yisere ĩacõari, “Caticoasumi”, yirʉarãma masa —ĩre yiyuju Jesús, gase boaboar'ire.
15 To bajiro ĩ yisere masa ĩna masisere ĩ bojabetiboajaquẽne, Jesús ĩ yiñase quetire ajijedicõañujarã. To bajiri, jãjarãbʉsa masa ejarũgũñujarã, Jesús tʉjʉre, ĩ gotisere ajirã, to yicõari, ĩna rijaye cʉtisere ĩre catiorotirã. 16 To bajiro ĩna bajiboajaquẽne, masa manojʉ ĩnare cãmotadiveocoarũgũñuju Jesús, Diore ĩre sẽnigʉ̃ vacʉ.
Micagʉ̃re Jesús ĩ catiore queti
(Mt 9.1-8; Mr 2.1-12)
17 Cojorʉ̃mʉ Jesús masare ĩ gotimasio ñarore, fariseo masa, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne ajirujiyujarã ĩna. Ĩna ñañujarã Galilea sita ñarimacariana, to bajicõari, Judea sita ñarimacariana. Gãjerãma, Jerusalén macana ñañujarã. To ĩna ajirujirone, Dios ĩ masise rãca rijaye cʉtirãre ĩnare catioĩoñuju Jesús. 18 To bajiro ĩ yiñarone, micagʉ̃re ãmiayujarã. Ĩre ãmiadicõari, Jesús tʉjʉ cũrʉaboayujarã ĩna. 19 To ĩna yirʉaboarore jãjarã masa ñabibecõañujarã. To bajiri, vijʉre sãjamasibesujarã. “Tire bajicõaja” yirã, vi joejʉ ĩre ãmimʉjasujarã. Ĩre ãmimʉjacõari, Jesús ĩ rʉ̃gõro vecare goje yijorayujarã. To yigajano, micagʉ̃re ĩ jesarijʉ rãcane ĩre jidirujio ejoyujarã, Jesús tʉjʉ. 20 “Micagʉ̃re ĩamaicõari, ĩre catiorʉcʉmi Jesús” ĩna yitʉoĩasere ĩamasicõari, micagʉ̃jʉare ado bajiro ĩre yiyuju:
—Rojose mʉ yirere mʉre masiriocõaja yʉ —ĩre yiyuju Jesús.
21 To ĩ yisere ajicõari, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa, fariseo masa quẽne, ado bajiro tʉoĩañujarã ĩna:
—¿No yigʉ to bajise yati ĩ? To bajiro ĩ ñagõjama, Diore ĩre rʉ̃cʉbʉobecʉ yami. Dios sĩgʉ̃ne ñagʉ̃mi, ti ũnire yimasigʉ̃ma —yitʉoĩañujarã ĩna.
22 To bajiro ĩna yitʉoĩasere ĩamasicõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:
—“ ‘Diore bajiro masa rojose ĩna yisere masiriomasiaja’ yisocaami”, yʉre yitʉoĩaboaja mʉa. 23 “Rojose mʉ yirere masiriocõaja” yʉ yicõa tʉjajama, “Socʉ yami. Socʉ me yami”, yʉre yiĩamasigʉ̃ magʉ̃mi. To bajiboarine, micagʉ̃re, “Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, vasa” ĩre yʉ yijama, “Socʉ me yami. Rojose ĩ yirere masiriocõami”, yʉre yiĩamasirãja mʉa. 24 To bajiri, “ ‘Dios ĩ roticõacacʉ ñari, Diore bajirone masare rojose ĩna yisere masiriomasigʉ̃ ñaami’ yʉre yiĩamasiato” yigʉ, ãni micagʉ̃re ado bajiro ĩre yaja yʉ: “Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña mʉ. Mʉ jesarijʉre ãmiña. To yicõari, mʉ ya vijʉ tudiasa”, ĩre yaja yʉ —ĩre yiyuju Jesús.
25 To ĩ yirirĩmarone, masa jediro ĩna ĩaro rĩjoro vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ĩ jesarijʉre ãmi, ĩ ya vijʉ vacoasuju ĩ yuja. “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽna vasuju ĩ. 26 To bajiro Jesús ĩ yisere ĩaʉcacoasujarã masa. “Ti ũnire ĩabetirũgũcajʉ mani. Ãni, Dios ĩ masise rãca yigʉ yami” yitʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽnañujarã ĩna.
Lev'ire Jesús ĩ jire queti
(Mt 9.9-13; Mr 2.13-17)
27 Micagʉ̃re catiocõari bero vacoasuju Jesús. To bajivacʉ, Lev'i vãme cʉtigʉre ĩañuju. Ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasʉ ñañuju. Gãjoa sẽnirã ĩna rujirijʉre gãjoa sẽnirujiyuju. To ĩ bajiro, ĩre ĩacõari, ado bajiro ĩre yiyuju Jesús:
—Yʉre ajisʉyaya —ĩre yiyuju.b
28 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ĩ yere juabecʉne, Jesúre sʉyacoasuju ĩ yuja.
29 Bero, ĩ ya vijʉ ejacõari, Jesúre rʉ̃cʉbʉogʉ, jairo bare quẽnorotiyuju Lev'i. To yicõari, Jesúre, ĩ buerimasare quẽne jiyuju. Ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasare, to yicõari, gãjerãre quẽne jirẽoñuju ĩ. Ĩna ñañujarã “Rojose yirã ñaama” masa ĩna yiĩarã. To bajiri, jãjarã ñañujarã ĩ jirẽoriarã. 30 To bajiri, Jesúrãca ĩna bañarone, ejayujarã fariseo masa, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne. Ĩna ñañujarã, Moisére Dios ĩ roticũmasirere bʉto ajirʉ̃cʉbʉorã, rojose yirã rãca ñarʉamena. To bajiri, ĩna bañarojʉ ejacõari, ado bajiro Jesús buerimasare ĩnare sẽniĩañujarã:
—¿No yirã ãnoa rojose yirã rãca bati mʉa? —ĩnare yisẽniĩañujarã ĩna.
31 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús:
—Catiquẽnarãma, ʉco yigʉre bojamenama. Rijaye cʉtirã rĩne ĩre bojarãma ĩna. 32 To bajiro bajiaja yʉre quẽne. “Rojosere yirã me ñaja yʉa” yirãma, yʉre bojamenama. “Rojose yirã ñaja yʉa” yirã rĩne yʉre bojarãma. Quẽnase yirãre jigʉagʉ me, adi macarʉcʉrojʉre vadicajʉ yʉ. Rojosere yirã, “Rojose ĩna yisere yitʉjato” yigʉ, vadicajʉ yʉ —ĩnare yiyuju Jesús.
“Mani sʉtiritisere ĩacõari, quẽnaro manire ejarẽmorʉcʉmi Dios” yirã, bare babetire queti
(Mt 9.14-17; Mr 2.18-22)
33 To ĩ yiro bero, Jesúre sẽniĩañujarã sĩgʉ̃ri:
—Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ buerimasa, to yicõari, fariseo masa quẽne, mani ñicʉa ĩna yimasiriarore bajiro Diore ĩna sẽnirirʉ̃mʉrirema bare babetirũgũama. ¿No yirã tire yibeati mʉ buerãma? —Jesúre yisẽniĩañujarã ĩna.
34 To ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús:
—Sĩgʉ̃ ĩ ãmosiarirʉ̃mʉre ĩre variquẽnaejarẽmorã ñarãma. To ĩ ũmato yiñaro cõro ĩre variquẽnaejarẽmocõa ñarãma. Ĩnare bajiro bajiama yʉ buerã. Yʉ rãca ñari, variquẽnacõa ñaama. “Sʉtiritimena ñari, no yirã bare babeticõa yimenama” yimasire ñaja. 35 To bajiboarine, cojorʉ̃mʉ yʉre ĩna ñiavato ĩacõari, bare bamenane Diore sẽnirũgũrʉarãma, “Mani sʉtiritisere ĩacõari, quẽnaro manire ejarẽmoato Dios” yirã —ĩnare yiyuju Jesús.
36 To yicõari, quẽna gaje gotimasiore queti ado bajise ĩnare gotirẽmoñuju Jesús:
—Mame oca yʉ gotimasiose ricati ti ñajare, yʉ ye rãca mani ñicʉa ĩna yimasirere mʉa tʉoĩavʉojama, quẽnabeaja. Sudiro bʉcʉase ti vojama, sudiro mamasere voãmicõari, tiatumenaja mani, bʉcʉase vorijʉre. To bajiro mani yijama, sudiro mamasere yirojocõarãja mani. To bajicõari, bʉcʉase rãca quẽnaro ruyubetoja mamaseagajʉ rãca mani tiaturijʉ ñari. To bajiri bʉcʉase, mamase rãca mani tiavʉobetore bajiro, mame oca yʉ gotimasiosere, mani ñicʉa oca rãca tʉoĩavʉobesa mʉa. 37 To bajirone bajiaja ʉye oco quẽne. Mame ʉye ocore, vaibʉcʉgaserone quẽnoriajoa bʉcʉjoajʉare jiomenaja mani. Bʉcʉjoajʉre mani jiojama, jãmʉsĩnituca yiro, yivocõaroja tijoajʉare. To bajiro mani yijama, ʉye ocore, vaibʉcʉgaserone quẽnoriajoare quẽne to bajirone yireacõa tʉjana yirãja mani. 38 “To bajirobe” yirãma, mame ʉye ocore vaibʉcʉgaserone quẽnoriajoa, mamajoajʉare jiore ñaroja. To yicõari, ʉye oco, vaibʉcʉgaserone quẽnoriajoa quẽne, cojoro cõro quẽnaro ñarʉaroja. To bajiri mame ʉye ocore, bʉcʉjoajʉre mani jiobetore bajiro mame oca yʉ gotimasiosere, mani ñicʉa oca rãca tʉoĩavʉobesa mʉa. 39 To bajiro mʉare yaja yʉ, ado bajiro ti bajijare: Mani gotise queti ado bajiro bajiaja: “Ʉye oco tirʉ̃mʉjʉ ĩna quẽnorere idirũgũrãma, ʉye oco mame ĩna quẽnose idirʉamenama, ‘Tirʉ̃mʉaye ĩna quẽnorejʉa quẽnaja’ yirã”, yigotiaja mani gotise. To bajirone bajiaja mame oca yʉ gotimasiose quẽne. Jãjarã tirʉ̃mʉaye ocare ajirʉ̃cʉbʉosejarãma, mame oca yʉ gotimasiosere ajiterãma, “Tirʉ̃mʉaye ocajʉa quẽnaja” yirã —ĩnare yiyuju Jesús.
b 5:27 Leví, jʉa vãme, vãme cʉtigʉ ñañuju. Gaje vãme, Mateo vãme cʉtiyuju. Leví, hebreo oca rãca, Mateo romano oca rãca yirʉaro yaja.