4
Ri itzel tak rayibel
¿Achique ta c'a nibanon chive richin chi ye'ibanala' cocoj y nima'k tak oyoval? Ri nibanon c'a chive chi c'o oyoval, ja ri itzel tak rayibel* ri ec'o iviq'uin y nicajo' yixquichop. Rix xa can janíla c'a nirayij jun cosa ri manek iviq'uin, y romari' yixcamisan, roma yalan nirayij ri cosa ri'. Pero xa man nivil ta. Niben oyoval. Janíla oyoval niben. Pero man nivil ta ri achique nirayij, roma man nic'utuj ta chire ri Dios. O riq'uin juba' nic'utuj chire ri Dios. Pero man nuya' ta chive, roma rix man utz ta ri nic'utuj. Xa richin itzel tak rayibel ri nic'utuj chire ri Dios. Rix ri ichapon chic niya' can ri Dios, ¿man ivetaman ta c'a chi vi nibe ivánima chirij re ruvach'ulef,§ nik'alajin chi nivetzelaj ri Dios? Romari', rix ri ivojkan chic re ruvach'ulef, can nik'alajin c'a chi ix ru-enemigos na vi ri Dios, roma xa nivetzelaj can. Y man tich'ob chi man kitzij ta ri tz'ibatel can chupan ri ruch'abel ri Dios, tok nubij chi ri Dios rutakon-pe ri Lok'olej Espíritu richin nic'oje' pa tak kánima. Y ri Lok'olej Espíritu ri' janíla yojrajo', y can rurayibel chi xaxe ta ri Dios ri nikajo'. Queri' nubij chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can. Y ri Dios janíla rutzil nuya' pa kavi'. Achi'el nubij chupan ri ruch'abel ri tz'ibatel can, chi ri Dios yeretzelaj y man nuq'uen ta quivech ri niquinimirisaj-qui'. Jac'a ri niquich'utinirisaj-qui', rija' nuya' ri rutzil pa quivi'.* Queri' ri tz'ibatajinek can. Tiya-ivi' chuxe' rutzij ri Dios, y man tiya' k'ij chire ri itzel-vinek. Y ri itzel-vinek xtanmej c'a el chivech. Quixjel-apo riq'uin ri Dios, y rija' chuka' xtijel-pe iviq'uin. Rix ri xixmacun chuvech ri Dios, tich'ajch'ojirisaj c'a ri ic'aslen.§ Rix ri ca'i' ic'u'x riq'uin ri Dios, tich'ajch'ojirisaj c'a ri ivánima. Tina' c'a k'axo'n pa tak ivánima, quixbison y quixok' roma ri imac. Rix ri yixtze'en roma ri quicoten richin re ruvach'ulef, man chic quixtze'en. Xa quixok'. Rix ri janíla quicoten ina'on chupan re ruvach'ulef, xa quixbison ri pa tak ivánima. 10 Tich'utinirisaj-ka-ivi' chuvech ri Ajaf, y rija' xtunimirisaj ik'ij.*
Man tibij jun itzel chirij jun kach'alal
11 Vach'alal, man tibij itzel chirij jun chic kach'alal. Roma vi xtibij itzel chirij jun chic kach'alal, can chirij ri ley richin ri Dios yixch'on-vi. Vi xtibij chi jun kach'alal man utz ta ri ruc'aslen chuvech ri Dios, niben c'a chire ri ley richin ri Dios chi man utz ta. Y riq'uin ri' man niben ta ri nubij ri ley. Xa yixch'on chirij. 12 Y ri ley ri' ja ri Dios ri yoyon-pe. Y xaxe rija' nitiquir yojcolon, y xaxe chuka' rija' ri nitiquir yojtakon pa k'ak'. Y c'a ja na rija' ri nibin vi utz ri kabanobal o xa man utz ta. Y rat, ¿achique c'a roma tok nabij chi ri jun chic man utz ta rubanon ri ruc'aslen chuvech ri Dios?
Man tibij chi ri chua'k-cabij ivichin rix
13 Y vacami c'o jun ri ninvajo' ninbij chive§ rix ri yixbin:* Vacami o chua'k yojbe pa jun chic tinamit richin yojc'oje' chiri' jun juna', richin yojlok'o'n y yojc'ayin richin nikach'ec ka-mero. 14 Chivech rix jebel ri ich'obonic, pero xa man ivetaman ta achique xtic'ulvachij ri chua'k-cabij. Roma ri kac'aslen xa achi'el ri sutz' ri nika-pe. Nic'oje-el juba', y chanin niq'uis-el. Y ri kac'aslen roj xa achi'el ri sutz'. Chanin yojq'uis-el chuvech re ruvach'ulef. 15 Roma c'a ri' tok rix nich'ob niben jun cosa, tibij c'a: Vi ri Ajaf xtuya' k'ij y yojc'ase', yekabanala' ri cosa ri'. 16 Pero rix xa man que ta ri' nibij. Xa can nibij chi roj nikaben jun cosa. Man nich'utinirisaj ta ivi' chuvech ri Dios. Y ri' itzel chuvech rija'. 17 Roma vi avetaman achique ri utz, y xa man naben ta, yamacun chuvech ri Dios.
* 4:1 1 P. 2:11. 4:2 Sal. 10:4. 4:3 Job 27:9; Sal. 66:18. § 4:4 1 Jn. 2:15. * 4:6 Pr. 3:34; 1 P. 5:5. 4:7 Mt. 4:3; Lc. 4:2; Ef. 4:27; 6:11, 12; 1 P. 5:9; Ap. 12:9, 11. 4:8 Gn. 18:23; 2 Cr. 15:2; Sal. 73:28; 145:18; Is. 29:13. § 4:8 Is. 55:6, 7; Os. 6:1, 2; Zac. 1:3; Mal. 3:7. * 4:10 1 P. 5:6. 4:11 Mt. 7:1. 4:12 Mt. 10:28. § 4:13 Stg. 5:1. * 4:13 Lc. 12:18-20. 4:14 Job 7:7. 4:17 Lc. 12:47; Jn. 9:41; 15:22.