27
Tok ri Pablo xtak-e pa tinamit Roma
Y tok bin chic c'a que ri Pablo y ch'aka chic ri yec'o pa cárcel nyetak-e c'a pa Roma, ri tinamit ri c'o pa ruch'ulef rubini'an Italia, xejach c'a e pa ruk'a' jun achi rubini'an Julio. Ri Julio re' jun Capitán quichin jun ciento soldados, y ri soldados ri' ye richin ri juk'ataj soldados ri ye Richin ri Rey Augusto nbix cheque. Romari' yin, Lucas, vachibilan c'a ri hermano Aristarco, ri npu'u pa tinamit Tesalónica ri c'o pa ruch'ulef Macedonia, xojbe c'a chirij ri Pablo. Xojoc-e pa jun barco ri petenük c'a cala' pa jun tinamit rubini'an Adramitio, y nbe pa ch'aka tinamit ri yec'o chuchi' ri mar chiri' pa ruch'ulef rubini'an Asia. Pa ruca'n k'ij xojapon c'a pa tinamit rubini'an Sidón. Chiri', ri Julio ri uc'uey quichin ri soldados, xbün c'a jun nimalüj favor chin ri Pablo, roma xuya' k'ij chin que xbe chiquik'ijaloxic ri hermanos y richin chuka' que ri hermanos xquito-pe ri Pablo. Xojoc chic c'a e chupan ri barco, y xkaya' can ri tinamit Sidón. Ja tok roj benük, xbekac'ulu' jun cakik' juis nim ri petenük, y romari' nc'atzinej que xojc'o chuvüch ri Chipre ri jun ruch'ulef ri c'o pa ya', roma xaxe chiri' ri man pa rubey tüj cakik' c'o-vi. Pa kajxocon c'a (ka-izquierda c'a) xcanaj-vi can ri Chipre cheke. Y tok kac'usan chic e ronojel ri ya' ri c'o-apu chiquivüch ri ruch'ulef Cilicia y Panfilia, xojapon c'a pa tinamit rubini'an Mira. Y ri Mira re' pa ruch'ulef Licia c'o-vi.
Chiri' pa tinamit Mira, ri Julio ri Capitán xberila' c'a jun barco ri petenük c'a cala' pa jun tinamit rubini'an Alejandría, y nbe c'a pa ruch'ulef Italia. Y chupan chic ri barco ri' xojrucusaj-e richin nkabün ri ch'aka chic bey ri c'a c'o chikavüch. Y q'uiy c'a k'ij ri juis akal xojbe. C'ateri' c'a xojc'o chuvüch ri tinamit rubini'an Gnido, roma ri cakik' c'a chikavüch na c'a petenük-vi, y nkurutzolij. Romari' xojc'o chuvüch ri Salmón, jun ruch'ulef pa ya', y xbekasutij-pe chuka' rij ri Creta ri jun ruch'ulef ri c'o chuka' pa ya' roma xaxe chiri' ri man pa rubey tüj cakik' c'o-vi. Y c'ayuf c'a chuka' tok roj benük, kac'uan-e ruchi' ri ya', y pa kajquik'a' (ka-derecha) xcanaj-vi can ri Creta cheke. Y tok xbekila' ri lugar rubini'an Buenos Puertos, xojc'uje' c'a e chiri'. Ri lugar c'a re' c'o-apu chunakaj ri tinamit rubini'an Lasea.
Y juis yan c'a k'ij ri xojbiyin, y c'a xe chiri' xojapon-vi. Y c'ayuf chic c'a que nban viaje pari' ri mar, roma ja tiempo ri' ri richin nimalüj cakik'. Y romari' ri Pablo xbij cheque ri achi'a' ri nunuc rija' que utz que nquibün. 10 Rija' xbij c'a cheque: Yin ninnuc que si nkatz'om chic e bey pa ruvi-ya', c'ayuf, man xaxe tüj chin ri barco y ri aka'n ri ruc'uan-e, xa quiri' chuka' cheke roj, xbij.
11 Pero ri Julio ri Capitán man xunimaj tüj ri xbij ri Pablo chin. Xa ja ri xbij ri rajaf ri barco y ri xbij ri achi ri más c'o ruk'ij ri uc'uayon richin ri barco, xa jari' ri xbün. 12 Y roma c'a chiri' xa man utz tüj richin que nyec'uje-ka richin nquic'usaj-e ri ru-tiempo ri nimalüj cakik', romari' jubama conojel ri xquinuc que xa más ta utz que nquiya' can ri ape' yec'o-vi, roma riq'uin ta ba' xa nyetiquer ta nye'apon pa tinamit Fenice, ri c'o chuka' chiri' pa Creta. Roma ri Fenice man pa rubey tüj c'a cakik' c'o-vi, stape' (aunque) si ri cakik' npu'u pa noroeste o stape' (aunque) ta si npu'u pa suroeste.
Ri barco ri benük-vi ri Pablo xuc'ul jun cakik' pari' ri mar
13 Y tok xpu'u c'a ri cakik' pa sur, rije' xquinuc que utz nquibün-e ruvüch que nkube c'a pa Fenice. Tok xojel c'a e, xaxe c'a ri ruchi' ri ya' richin ri Creta roj benük-vi. 14 Pero c'ate ba' roj elenük-e chiri', tok xc'ulun-pe jun nimalüj cakik' ri petenük pa noreste, jun cakik' ri juis ruchuk'a', y nupaxij-pe-ri' chuvüch ri barco ape' roj benük-vi. 15 Y roma juis ruchuk'a' ri cakik', xutz'om c'a nkuruc'uaj-e. Y xa man nkutiquer tüj nkubiyin chikavüch. Romari' xa xkaya-vi k'ij que xojruc'uaj. 16 Xojc'o c'a e chirij jun vit ruch'ulef ri c'o pa ya', rubini'an Clauda. Y chiri' man qúiy tüj chic más ri ruchuk'a' ri cakik', pero c'a c'ayuf na xbün chikavüch richin xkajotoba-e ri lancha ri chiriren-e roma ri barco ape' roj benük-vi. 17 Y tok ri lancha c'o chic e pa barco, ri achi'a' ri ye uc'uayon ri barco ri', xquixim ri barco pa nimak' rupan colo' richin nquito' ba'. Y roma jotoban ri nimalüj tak c'ul richin ri barco, ri cakik' rutz'amon nyerunim c'a chupan ya' ape' ri man nim tüj rupan ri rubini'an Sirte, pa ri ruch'ulef rubini'an África. Romari' xepu'u ri uc'uey richin ri barco xequikasaj ri c'ul, richin que man xebeka' tüj chiri'. Roma rije' juis quixbin-qui' si ta nyebeka' chiri'. 18 Y pa ruca'n k'ij, roma ri cakik' c'a ja na ruvüch ntajin, xquitorila' c'a can pa ya' ch'aka chin ri aka'n ri ruc'uan ri barco. 19 Y pa rox k'ij, roma ri cakik' c'a juis nim ntajin, xojto'on c'a chuka' roj, richin que q'uiy chin ri rusamajibal ri barco xkatorila' can pa ya'. 20 Y roma juis nim ri cakik' ri nimiyon kichin, y q'uiy yan k'ij ri man katz'eton tüj ruvüch ri k'ij ni quivüch ri ch'umila' y man ketaman tüj chic ape' nkuc'o-vi, roma c'a ri' xa kacamic chic koyoben y man koyoben tüj chic que nkacolotüj.
21 Y roma c'o yan chic k'ij ri man jun kavay kac'uxun, ri Pablo xbepa'e-pe chiri' chikacojol konojel, y xbij cheke: Xivac'axaj ta na ba' ri xinbij chive pa Creta, man ta na xojel-pe, man ta rojc'o roj pa c'ayuf, ri barco, ri rusamajibal y ri aka'n ri ruc'amon-pe. 22 Pero vocomi ninbij c'a chive: Ticukuba' ic'u'x. Yin veteman que man jun ri ncom, xaxe ri barco ri nq'uis can. 23 Roma chak'a' xuc'ut-ri' chinuvüch jun ángel ri rutakon-pe ri Dios, ri Dios ri Vajaf y ri ninsamajij chuka'. 24 Y ri ángel ri' xbij c'a chuve: Pablo, man c'a taxbij-avi'. Rat nc'atzinej c'a que ncatapon na vi pa tinamit Roma chuvüch ri rey César. Romari' man jun c'a nac'ulachij. Y avoma c'a rat, ri Dios nyerucol c'a chuka' ri ye avachibilan-e chupan ri jun barco re'. Man jun c'a ncom can chive, xbij ri ángel chuve. 25 Roma c'a ri', tijacha' ivánima que nyixcolotüj, roma yin vetaman-vi que ri Dios nkurucol na vi, cachi'el ri xbij can ri ángel chuve. 26 Y nc'atzinej c'a que pa jun ruch'ulef ri c'o pa ya' nkuka-vi can, xbij ri Pablo cheque conojel ri achi'a' ri ye benük chupan ri jun barco ri'.
27 Y ca'i' yan c'a semanas tutz'om-vi-pe ri cakik' ri', y katz'amon c'a viaje pari' ri mar. Y ri lugar ri', ri ya' rubini'an Adria. Y xa bama pa nic'aj-ak'a' ri' tok ri achi'a' ri ye uc'uayon richin ri barco xquinabej que nakaj chic nkuc'o-vi-apu chin jun ruch'ulef. 28 Y rije' xcataj jaru' rupan ri ya'. Y xquitz'et c'a que treinta y seis metros rupan ri ya' tok xcataj pa nabey. Ja tok roj biyinük chic ba' más, xquitz'et c'a que xa más xax nbün-ka ri ya', roma xaxe chic veinte y siete metros rupan. 29 Y roma nquixbij-qui' que ri barco nupaxij-ri' chiquivüch abüj, romari' xquich'akila-ka pa ya' caji' ch'ich' ri nbix ancla cheque, richin que ri barco man tibiyin. Ri caji' anclas re' pa rachük c'a ka ri barco yec'o-vi. Rije' coyoben c'a jampe' nsaker-pe, pero xa man cacha' nsaker-pe. 30 Y ri achi'a' ri ye uc'uayon ri barco ncajo' c'a nye'anmüj-e. Romari' xquikasaj-ka ri lancha pa ya', y nquibün c'a que cachi'el ja ri ch'aka chic anclas ri yec'o chuvüch ri barco ri nyetajin chukasasic. 31 Romari' ri Pablo xberuya' c'a rutzijol chin ri Capitán quichin ri soldados y chuka' cheque ri soldados. Rija' xbij c'a cheque que si nquiya' k'ij que nye'anmüj-e ri nye'uc'uan-vi richin ri barco, man jun cheque rije', ri nyecanaj can, xa man ncolotüj tüj chuvüch ri camic.
32 Romari' xepu'u ri soldados xequikupila' can ri colo' ri achique chok q'uin quiyukuban-vi ri lancha chuvüch ri barco, richin que ri lancha tibiyin na.
33 Ja tok xsaker-pe, ri Pablo xbij c'a que queva'. Quere' c'a ri xbij rija' cheque conojel ri ye benük pa barco: Vocomi ya ja tz'aküt ca'i' semanas ri man rix varnük tüj jabel, nixta rix chuka' va'inük tüj jabel. 34 Roma c'a ri' ninbij chive vocomi, que quixva' utz richin c'o ivuchuk'a'. Roma nkucolotüj konojel, cachi'el ri xk'alajrisüs chinuvüch. Man jun c'a ri c'o ta nuc'ulachij.
35 Y tok ch'ovinük chic c'a ka ri Pablo, rija' xberuc'ama' c'a pe jun ruvay, xumatioxij chin ri Dios chiri' chiquivüch conojel, xuvech' y xutz'om c'a ruc'uxic. 36 Y tok conojel más chic c'a quiyo'on cánima, ja chuka' xquibün, xquitz'om va'in. 37 Y konojel c'a ri roj benük pa barco, rojc'o c'a ca'i' ciento riq'uin setenta y seis. 38 Y tok ye va'inük chic ka utz, xquitz'om c'a can rutorixic ri trigo pa ya', richin tzoyotzic nbün can ri barco.
Xq'uis c'a chiri' ri barco
39 Tok xsaker c'a, ri achi'a' ri ye uc'uayon richin ri barco man quetaman tüj achique ruch'ulef xebeka-vi. Xaxe c'a xquitz'et que c'o jun ruk'a-ya', y jabel ri ruchi'. Romari' xquinuc c'a que riq'uin ba' nyetiquer nquic'uaj-apu ri barco chiri'. 40 Romari' xquikupila' can ri colo' ri richin ri anclas, y ri anclas xecanaj can chuxe' ya'. Y xequisol can ri timón richin ri barco. C'ateri' xquijotoba' ri jun nimalüj c'ul ri c'o-apu chuvüch ri barco, y ri cakik' xutz'om runimixic ri barco chuchi' ri ya'. 41 Y c'a man jani rutzijol que nkujapon chuchi-ya', tok xbekila' jun boloj sanayi' c'o chuxe' ya', y chiri' xberukebuj-ri' ri ruxe' ri rutza'n ri barco, y chiri' xk'ate-vi can. Man xsilon tüj chic. Y ri rachük ri barco tijok'ok' c'a benük roma ri ya' riq'uin c'a uchuk'a' nberupaxij-ri' chiri'. 42 Romari' tok ri soldados xquinuc que nyequicamsaj c'a conojel presos, richin que man jun ri nuc'usaj tüj e ri ya' richin nbe c'a chuchi' richin nanmüj-e. 43 Pero ri Julio ri Capitán ri uc'uey richin ri soldados man c'a xrajo' tüj que xquibün quiri', richin que ncolotüj ri Pablo. Xa xbij c'a que jaru' ri nyetiquer nquic'usaj ri ya' richin nyebe c'a chuchi', tiquitorila-e-qui' y quebe nabey. 44 Ja ri ch'aka chic ri man nyetiquer tüj, xbij c'a cheque que nyequitz'amala-e tz'alün o achique na che' richin ri barco ri ye jok'otajnük chic e, richin man nyejik' tüj. Y quiri' xkabün richin xojel-e c'a chuchi' ri ya', y man c'a jun ri xcom cheke.