5
Ri niquicukuba' quic'u'x riq'ui ri Jesucristo majun quimac yetz'etetej ruma ri Dios
Can majun chic kamac yojtz'etetej ruma ri Dios ruma kacukuban kac'u'x riq'ui ri Kajaf Jesucristo. Y matiox chare ri Jesucristo ruma xuben chake chi c'o chic uxlanibel c'u'x chkacojol riq'ui ri Dios.* Y ruma chi xkacukuba' kac'u'x riq'ui ri Jesucristo, rumari' tek Riya' yoj rucusan apo chupan ri rutzil ri Dios y wacami cof yojc'o chupan. Y can yojquicot ruma koyoben chic ri k'ij tek junan xkojc'oje' riq'ui ri Dios ri c'o ruk'ij ruc'ojlen. Y ma xu (xe) ta wi c'a yojquicot ruma koyoben ri k'ij tek xkojbec'oje' riq'ui ri Dios, xa can yojquicot chuka' tek nikak'axaj tijoj pokonal, ruma ketaman chi ri tijoj pokonal nuben chake chi más niketamaj yojcoch'on. Y wi nikacoch' nikak'axaj tijoj pokonal, nik'alajin chi can cukul kac'u'x riq'ui ri Dios§ y cof yojc'o, y re' nuben c'a chake chi can nikoyobej apo ri rutzil Riya'. Y ronojel ri koyoben chi nuya' ri Dios chake, can xtuya' na wi chake riche (rixin) chi ma xkojq'uixbitej ta. Riyoj ketaman chi can yojrajo' wi ri Dios ruma ruya'on chic ri Lok'olaj Espíritu pa tak kánima.*
Riyoj can ma yoj cowinek ta kacolon ki' chupan ri kamac. Quec'ari' kabanon tek xorila' c'a ri k'ij ri ruch'obon pe ri Dios chi ri Cristo xcom c'a kuma riche (rixin) chi xojrucol ri yoj aj maqui'. Can kitzij na wi chi majun winek xtajowan ta chi nicom pa ruq'uexel jun chic winek, astape' retaman chi can pa ruq'uexel jun winek ri can choj ri ruc'aslen. O riq'ui c'a juba' c'o jun ri can ma nupokonaj ta chi nicom pa ruq'uexel jun chic winek ri can utz ruc'aslen. Pero ri Dios can xuc'ut c'a chkawech chi can yojrajo'. Ruma astape' can yoj aj maqui', can xutek wi c'a pe ri Cristo riche (rixin) chi xcom kuma riyoj.§ Wacami yojtz'etetej ruma ri Dios chi majun chic kamac ruma ri ruquiq'uel* ri Cristo ri xtix chuwech cruz tek xcom. Rumac'ari' tek yojcolotej chuwech ri ruc'ayewal ri xtuya' ri Dios ri chkawech apo. 10 Ruma tek rubanon ca, kac'ulu'an ri Dios. Pero ruma chi xutek pe ri Ruc'ajol riche (rixin) chi xcom kuma riyoj, rumari' junan chic kawech riq'ui ri Dios. Y wacami ruma chi xc'astej pe§ ri Cristo, rumari' tek junan chic kawech kabanon riq'ui ri Dios. Wi queri' kabanon, ¿c'a ta c'a chi man ta xtuya' ri colotajic chake? 11 Pero ma xu (xe) ta wi c'a re', xa can yojquicot chuka' riq'ui ri Dios ruma ri Kajaf Jesucristo. Ruma chuka' Riya' tek wacami junan chic kawech riq'ui ri Dios.
Ri Adán y ri Jesucristo
12 Ri mac xaxu (xaxe) wi c'a ruma jun achi tek xoc chuwech re ruwach'ulef. Ri achi ri' ya ri Adán. Y ri mac xa camic* xuc'om pe pa ruwi' ri ruwach'ulef. Rumari' tek quinojel winek yecom, ruma chi can quinojel ri winek xemacun chuka'. 13 Tek ri Dios ma jane tuya' pe ri ley, xa can c'o chic ri mac chuwech re ruwach'ulef, pero ruma c'a chi ma jane c'o ta ri ley ri tiempo ri', rumari' ma k'alajnek ta chi ri winek ye aj maqui'. 14 Pero ma riq'ui wi ri' ri camic xa can xka wi pa quiwi' ri winek ruma ri mac. Rumari' xa can xuchop yecom ri winek; xuchop pe c'a riq'ui ri Adán hasta c'a riq'ui ri Moisés; ri winek xa can xecom wi, astape' ri quimac ma junan ta riq'ui ri mac achi'el ri xuben ri Adán. Ri Adán xa jun c'ambel na'oj chkawech chrij ri jun ri c'o chi xpe y ri' ya ri Cristo.
15 Ri mac ri xuben ri Adán ma junan ta riq'ui ri colotajic ri xusipaj ri Dios chake. Ruma ri rumac ri Adán, rumari' tek konojel riyoj winek xoj-oc chuxe' ri camic. Yac'a ri Jesucristo, can q'uiy utzil xuc'om pe chake konojel ri kaniman chic. Ruma ri rutzil Riya' y ruma chuka' ri rutzil ri Dios kac'ulun ri colotajic. 16 Ri sipanic ri xuya' ri Dios, nim rejkalen y man achi'el ta ri mac ri xuben ri Adán chuwech ri Dios ri xa ruc'ayewal xuc'om pe pa quiwi' quinojel ri winek. Yac'a ri colotajic ri xuc'om pe ri Jesucristo can más wi nim rejkalen, ruma ma xu (xe) ta chic ruma ri jun nabey mac; xa can riche (rixin) chi ye q'uiy winek ri yecolotej y ri colotajic ri nuya' xa nusipaj. Y re' nuben c'a chake chi yojtz'etetej ruma ri Dios chi majun chic kamac. 17 Xaxu (xaxe) wi c'a ruma ri rumac ri Adán, rumari' tek xpe ri camic pa quiwi' quinojel ri winek. Y ketaman chi ri samaj ri xuben ri Jesucristo más nim ri ruchuk'a' y rumari' can k'alaj wi chi ri yec'ulu ri colotajic ri nusipaj Riya', can c'o wi uchuk'a' pa quik'a' riche (rixin) chi xquek'ato tzij pa jun c'ac'ac' c'aslen. Ruma can nuben wi c'a chique chi yetz'etetej ruma ri Dios chi majun quimac.
18 Ruma c'a ri mac ri xuben ri Adán, rumari' tek nika ri ruc'ayewal pa quiwi' quinojel ri winek. Pero ruma ri chojlaj samaj ri xuben ri Jesucristo, rumari' tek quinojel winek ri yeniman riche (rixin) Riya', majun quimac yetz'etetej ruma ri Dios y niquil ri c'aslen riche (rixin) xtibe k'ij xtibe sek. 19 Ruma c'a chi ri Adán ma xunimaj ta ri xbix chare ruma ri Dios, rumari' quinojel winek xe'oc aj maqui'. Yac'a ri Jesucristo can xunimaj wi rutzij ri Dios, y rumari' tek sibilaj ye q'uiy ri niban chique chi majun quimac yetz'etetej ruma ri Dios.
20 Tek ri Dios xuya' ri ley, xbek'alajin c'a pe más ri mac. Y tek can xbek'alajin c'a pe más ri mac, yac'ari' tek xbek'alajin pe chi más chic na nim ri rutzil ri Dios.§ 21 Riche (rixin) chi queri', can achi'el xuben ri mac chi xc'oje' ri ruchuk'a' pa quiwi' ri winek riche (rixin) chi xeruc'uaj pa camic, can quec'ari' chuka' nuben ri rutzil ri Dios chake riyoj riche (rixin) chi yojtz'etetej ruma ri Dios chi majun kamac, riche (rixin) chi queri' nikil ri c'aslen riche (rixin) xtibe k'ij xtibe sek, c'aslen ri nuya' ri Kajaf Jesucristo.
* 5:1 Is. 32.17. 5:2 1 Co. 15.1; He. 3.6. 5:3 Mt. 5.11, 12. § 5:4 Stg. 1.3. * 5:5 2 Co. 1.22. 5:6 He. 9.26. 5:8 Jn. 15.13. § 5:8 1 P. 3.18. * 5:9 1 Jn. 1.7. 5:9 1 Ts. 1.10. 5:10 2 Co. 5.18. § 5:10 Jn. 14.19. * 5:12 Gn. 2.17; 3.1-24; 1 Co. 15.21, 22. 5:13 Ro. 4.15; 1 Jn. 3.4. 5:15 Is. 53.11; Mt. 20.28; 26.28; He. 9.28; 1 Jn. 2.1. § 5:20 1 Ti. 1.14.