23
Y re Pablo xe'rutzu' re achi'a' pa camon ye'bano juzgar, y xubij chique: Achi'a' re yix nuvinak, can man jun nuna' re vánma, roma c'a chupan re tiempo vocame re nuc'aslen can choj-va chach re Dios, xcha'.
Mare' re Ananías re namalaj sacerdote xubij chique re jec'o-apo chunakaj re Pablo, che tiquich'aya' xe'ray. Pero re Pablo cha'nin xubij-apo cha re Ananías: ¡Re xtibano quire' chava rat ja re Dios! ¡Rat xa yat jun ache re ca'e' apalaj! Roma can yat tz'uyul-pa chire' chin yinaban juzgar, y chuka' nak'asaj pa nue' ronojel re ley chin re Moisés, ¿pero anchique roma tak rat naban che quinch'ay, y re ley chin re Moisés man quire-ta nubij? xcha' re Pablo.
Y re vinak quimalon-qui' chire' xquibij cha re Pablo: ¿Anchique roma tak can man ave' yach'o-apo cha la namalaj ru-sacerdote re Dios? xe'cha' cha.
Y re Pablo xubij: Nuvinak israelitas, yen man ntaman-ta vo xa ja reja' re namalaj sacerdote, roma xe-ta ntaman man-ta ximbij re c'a ba' timbij-ka, roma chupan re ruch'abal re Dios nubij: Man itzel cach'o chij jun autoridad chin re atenemit, nicha', xcha' re Pablo.
Y re Pablo xbeka chuc'o'x che jec'o achi'a' saduceos y jec'o chuka' fariseos chiquicojol re achi'a' pa camon ye'bano juzgar. Mare' reja' jun pa ruchi' xubij-apo: Nuvinak israelitas, yen yin fariseo, y can quire' chuka' re nata'. Y vocame yex yiniban juzgar, roma yen can ntaman che re anama'i' can xque'c'astaj-va, xcha' re Pablo.
Y tak re achi'a' fariseos y saduceos xquic'axaj re xubij-ka re Pablo, xquitz'am-qui' che ch'abal, y xquijach-qui' y ca'e' quivach xquiban. Roma re saduceos man niquinimaj-ta che re anama'i' xque'c'astaj, man niquinimaj-ta chuka' che jec'o ángeles y espíritus, pero re achi'a' fariseos can niquinimaj-va re'. Y jun pa quichi' niquiban. Y re je'atamayon re qui-ley re israelitas re jec'o quiq'uin re achi'a' fariseos xe'yacataj y xquibij: Re jun ache re' man jun itzel cosa rubanon. Y q'uiba' jun espíritu o jun ángel biyom-pa cha, re tzij ye'rubila'. Y vo xa quire', man ruc'amon-ta che yojyacataj chij re Dios, xe'cha'.
10 Y ca'e' quivach xquiban re quimalon-qui chire', mare' can xquitz'am-qui' che ch'abal. Y re coronel xe'rayoj re soldados chin xbequilisaj-pa re Pablo y niquic'uaj-a pa jay re anche' jec'o-va re soldados, roma xunojij che re vinak re' can xtiquivach' re Pablo.
11 Y re jun chic ak'a' re', re Ajaf Jesucristo xuc'ut-ri' chach re Pablo, y xubij cha: Man taxibij-avi', xa tabana' confiar-avi', roma can ancha'l nutzijosic xaban vova' pa Jerusalén, can nic'atzin che quire' na'bana' pa Roma, xcha' cha.
Jec'o achi'a' xquijo-ta xquiquimisaj re Pablo
12 Y pa ruca'n k'ij tich'o-va re Ajaf Jesucristo riq'uin re Pablo, jec'o chique re israelitas pan eval xquinojela' andex xtiquiban cha re Pablo. Y xquibij che man xque'va-ta y man xtiquikum-ta ya', xa c'aja tak xtiquiquimisaj-na. Y xquibij chuka' che can ja-ta c'a re Dios re xtiyi'o re castigo pa quive', vo xa man katzij-ta re xquibij. 13 Y re xe'bin che pan eval niquiban quire', jec'o la'k je cuarenta achi'a' israelitas. 14 Re achi'a' re' xe'bapon quiq'uin re principal tak sacerdotes y re rejeta'k tak achi'a' re c'o quik'ij, y xbequibij chique: Yoj kanojin chic che nakaquimisaj re Pablo, y can kabin chic che man xkojva-ta y man xtakakum-ta ya' c'a jampa' xkojtiquir chij, y vo xa man xtakaban-ta re xkabij, can ja-ta c'a re Dios xtiyi'o re castigo pa kave'. 15 Y vocame nakajo' che yex y re nic'aj chic re pa camon yixbano juzgar, nibij-ta cha re ache coronel, che yex nijo' che ja re chua'k nic'uax-apo re Pablo chivach, roma c'o más cosas nijo' nic'utuj cha. Y yoj xtakayabej po bey y xtakaquimisaj re Pablo, xe'cha'.
16 Pero ronojel re' xuc'axaj-a jun ala' ral re rana' re Pablo. Mare' re ala' re' xba y xoc-apo chupan re jay anche' jec'o-va re soldados, roma chire' c'o-va re Pablo, y xbo'rbij cha re Pablo ronojel re ruc'axan-a. 17 Y tak re Pablo xuc'axaj re', xrayoj jun capitán, y xubij cha: Tac'uaj-a ba' re ala' re' chach re coronel, roma nrajo' nubij jun-ca'e' cha, xcha' cha.
18 Re capitán xuc'uaj-a re ala' chach re coronel, y xbo'rbij cha: Re Pablo re c'o preso xinrayoj, y xuc'utuj utzil chua chin ninc'am-pa re ala' re' chavach, roma c'o nrajo' nubij chava, xcha'.
19 Y re coronel xutz'am-a chuk'a' y xquijech'aj-a-qui' riq'uin, y c'are' xuc'utuj cha: ¿Andex najo' nabij chua? xcha' cha.
20 Y re ala' xubij cha: Nic'aj chique re kavinak israelitas xquiya' chiquivach che xte'quic'utuj utzil chava, che chua'k nac'uaj-a re Pablo chiquivach re achi'a' re pa camon ye'bano juzgar, roma xtiquibij chava che c'o más re niquijo' niquic'utuj cha re Pablo. 21 Pero rat man tanimaj re', roma jec'o más je cuarenta achi'a' re xque'yaben chin re Pablo po bey, y re achi'a' re' can quibin che man xque'va-ta y man xtiquikum-ta ya', hasta c'a jampa' xque'tiquir xtiquiquimisaj, y che can ja-ta re Dios re xtiyi'o re castigo pa quive', vo xa man xque'tiquir-ta xtiquiban lo que xquibij. Y vocame xaxe chic quiyaben re andex xtabij-a rat, xcha' re ala'.
22 Y re coronel xubij cha re ala' che titzolaj, y man tutzijoj che xbo'rbij-yan can cha reja'.
Tak re Pablo xc'uax-a pa Cesarea chach re gobernador rubini'an Félix
23 Y jare' tak reja' xe'rayoj je ca'e' capitanes, y xubij chique che a las nueve chupan re ak'a' re', nrajo' che quibanon chic quibanic je setenta soldados re ye'ba chij quiej y caje' ciento re ye'ba chacakan. Nic'aj chique reje' re ye'c'uan-a lanzas. Chin ye'ba pa Cesarea. 24 Y chuka' tibana-a quibanic re quiej re ye'ruc'uaj-a re Pablo, roma yen ninjo' che yex nic'uaj-a re Pablo chach re gobernador rubini'an Félix. Y ninjo' che man jun cosa tuc'alvachij-a po bey.
25 Y xutz'ibaj-a jun carta chin niquijach pa ruk'a' re gobernador, y chupan re carta re' rubin-a: 26 Yen Claudio Lisias nintak-a ruxnokil-avach rat namalaj gobernador Félix. 27 Jac'a re jun ache re ec'uan-apo chavach, tz'amon coma re israelitas y bama xquiquimisaj. Yen y re soldados xojapon chucolic pa quik'a' re vinak, roma xinabej che reja' jun ache romano. 28 Cha'nin xinc'uaj chiquivach re achi'a' re pa camon ye'bano juzgar chiquicojol re israelitas, roma xinjo' xintamaj andex che mac re je'rubanalon. 29 Y xintz'at che niquisujuj roma man nuban-ta re nubij re qui-ley reje'. Mare' man ruc'amon-ta che nic'ue' preso o niquimisas. 30 Y vocame xintak-a re ache re' aviq'uin, roma xbebex chua che re vinak israelitas niquijo' niquiquimisaj re ache re'. Y ximbij chuka' chique re vinak re je'tz'amayon re Pablo, che que'ba aviq'uin rat chin niquibij andex re je'rubanalon. Re ninrayij yen che otz-ta avach. Quire' nubij re carta re xban-a.
31 Y re soldados can xquiban-va re xbex chique. Xquic'uaj-a re Pablo chupan re jun tenemit rubini'an Antípatris re ak'a' re'. 32 Pa ruca'n k'ij xquitz'am chic-a bey. Y xaxe re setenta soldados re je'binak chij quiej, xaxe chic re' re xe'ba chij re Pablo, y re caje' ciento soldados xe'tzolis can. 33 Y tak xe'bapon pa Cesarea re je'ac'ayon-a chin re Pablo, xbequijacha' re carta pa ruk'a' re Félix re gobernador, y xquijach-apo chuka' re Pablo cha. 34 Y tak rutz'eton chic re nubij re carta, re gobernador xuc'utuj cha re Pablo anchique lugar pitinak-va. Tak ruc'axan chic che pa Cilicia pitinak-va, 35 xubij cha: Tak xque'beka re je'sujuyun avichin, xtinc'axaj chuka' re tzij re xca'bila' chin naban defender-avi' chiquivach, xcha' re gobernador.
Y chuka' xubij che tic'uax-a re Pablo pa palacio chin re Herodes, y tichajex coma re soldados.
23:1 Hch 24.16; 2 Co 1.12; 2 Ti 1.3. 23:2 Hch 24.1. 23:2 1 R 22.24. 23:3 Dt 25.1. 23:3 Jn 7.51. 23:4 Jn 18.22. 23:5 Hch 24.17. 23:5 Jud 8. 23:5 Ex 22.28. 23:6 Fil 3.5. 23:6 Hch 28.20. 23:8 Mt 22.23; Mr 12.18; Lc 20.27. 23:9 Pr 16.7; Lc 23.4. 23:9 Hch 5.39; 9.4, 5; 11.17; 22.7. 23:11 Hch 27.23. 23:11 Hch 18.9. 23:11 Sal 46.1; 109.31; Is 41.10; 43.2; Jer 15.19-21; Hch 2.25. 23:12 Hch 25.3. 23:12 Mt 26.74. 23:12 1 S 3.17; 20.12, 13; 1 R 19.2; Is 8.9, 10. 23:16 Job 5.13; Pr 21.30. 23:20 Hch 20.3. 23:20 Hch 25.3. 23:21 Sal 10.9. 23:21 Sal 37.12, 32; Pr 1.16; 4.16; Is 59.7. 23:21 Hch 23.12. 23:23 Hch 8.40. 23:24 Mt 27.2; Hch 23.26, 33, 34. 23:26 Hch 15.23. 23:27 Hch 23.10. 23:27 Hch 24.7. 23:27 Hch 22.25-29. 23:28 Hch 22.30. 23:29 Mr 15.3. 23:29 Hch 18.15; 24.5, 6. 23:29 Sal 27.12; Hch 25.25; 26.31. 23:30 Hch 24.8. 23:33 Hch 8.40. 23:34 Hch 6.9; 21.39. 23:35 Hch 24.1. 23:35 Hch 25.16. 23:35 Mt 27.27.