26
Re Rey Agripa nuya' k'ij cha re Pablo che nich'o
Y jare' tak re Rey Agripa xubij cha re Pablo: Ninya' k'ij chava che yach'o, y can jare' tak re Pablo xutzekej re ruk'a', y ja tzij re' re xe'rucusaj chin xe'rubij che man jun rumac. Y xutz'am rubixic: Yen camas nintioxij y camas chuka' yinqui'cot, roma chavach rat Rey Agripa yinc'o-va chin nimban defender-vi'. Roma re kavinak israelitas niquibij che camas mac je'mbanalon. Y yen más yinqui'cot roma rat can jabal-va ataman re ka-costumbre, re andex nakaban yoj re yoj israelitas chupan re kac'aslen. Chuka' can jabal ataman che jun-va nunojij re jun y jun-va nunojij la jun chic. Mare' ninjo' che yinac'axaj-ta ba' y man-ta c'a nak'ax ac'o'x roma re tzij re ninjo' nimbij.
Re Pablo nutzijoj ruc'aslen tak c'amaje-na tunimaj re Jesucristo
Y re kavinak israelitas can quitaman andex rubanic re nuc'aslen tak c'a yin ac'ual che', re pa nutenemit y quire' chuka' pa Jerusalén. Y reje' can quitaman chuka' che c'a yin c'ajol che' tak xinc'ue-pa quiq'uin re achi'a' fariseos. Y jac'a yoj re yoj achi'a' fariseos re más yojniman re nubij re ley chin re Moisés. Y xe-ta re kavinak re', niquijo' niquisekresaj, can nik'alajin che katzij re yintajin chubixic. Pero vocame yinc'o vova' chin yimban juzgar, xaxe roma yen can ninimaj che re je quiminak c'o-na jun k'ij tak xque'bec'astaj-pa, ancha'l re rusujun can re Dios chique re kavinak xe'c'ue' ajuer can. Y man xe-ta yen re yinyabeyon re rusujun can re Dios, xa can quire' chuka' re kavinak israelitas. Yoj re yoj quiy-quimam can re je doce ruc'ajol re Israel nakanimaj che re je quiminak chic xque'c'astaj-pa y mare' can che pak'ij che chak'a' nakasamajij re Dios re biyon can quire'. Y jare' re numac re niquibij re nuvinak israelitas, xcha' re Pablo cha re Rey Agripa. C'are' xubij chique conojel re jec'o chire': ¿Anchique roma yex nibij che re Dios man nitiquir-ta nuc'asoj jun quiminak?
Re Pablo nutzijoj re andex xuban chique re quiniman re Cristo
Tak rubanon can, yen xinojij che re vinak re quiniman re Jesús aj-Nazaret, can man niquiban-ta re nrajo' re Dios, y mare' ximban chique che camas xquitaj pokan pa nuk'a'. 10 Y can quire-va ximban chique chire' pa Jerusalén. Y chuka' re principal tak sacerdotes xquiya' autoridad pa nuk'a', y je q'uiy re vinak re quiniman re Jesús aj-Nazaret re xe'nya' pa cárcel. Y tak c'o jun chique reje' re niquimisas, yen nimbij-apo chuka' che otz rubanic cha. 11 Y q'uiy bey xe'nya' pa castigo, chin che niquiyok'-ta can re ruch'abal re Jesús. Quire' ximbanala' chique pa tak nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha. Y camas c'a voyoval yacatajnak chire'. Mare' hasta ximba pa tak tenemit quichin nic'aj chic naciones chiquicanoxic re quiniman re Jesús, chin che xe'nya' pa castigo.
Re Pablo nutzijoj chic jun bey andex xuban tak reja' xunimaj re Jesús
12 Y chin che ye'nya' pa castigo re quiniman re Jesús tak xintak-a coma re principal tak sacerdotes pa tenemit Damasco, y reje' can quiyi'on-a autoridad pa nuk'a'. 13 ¡A nu-Rey! Pero pa nic'aj-k'ij tak ntz'amon-a bey pa Damasco, xintz'at jun sakil pitinak chila' chicaj re c'o más ruchuk'a' que chach re k'ij, re xka-pa pa nue' yen y pa quive' chuka' re je'binak chuij. 14 Y mare' can konojel xojtzak pan ulef. Y xinc'axaj chuka' che c'o Jun xch'o-pa pan hebreo, re kach'abal yoj re yoj israelitas, y xubij chua: Saulo, Saulo, ¿anchique roma tak atz'amon ch'a'oj chuij? Xa ayon rat nasoc-ka-avi', xcha' chua. 15 Y jare' tak ximbij cha: ¿Yat anchique c'a rat c'a? Y reja' xubij chua: Ja yen re Jesús. Y chuij yen atz'amon-va ch'a'oj. 16 Pero cayacataj y capa'e'. Yen xinc'ut-vi' chavach roma yatoc chua, y chin chuka' natzijoj chique re vinak re xatz'at y re xque'nc'ut chavach chupan re k'ij chin re chua'k-cabij. 17 Re anche' xcatapon-va, xcatinto' chiquivach re avinak, y chuka' chiquivach re vinak re man je israelitas-ta. Y quiq'uin re vinak re' yatintak-va-a vocame. 18 Yatintak-a quiq'uin, chin che reje' nijakataj re quinak'avach, y ye'el-pa chupan re k'oko'm y ye'c'ue' chupan re sakil, ye'el chuka' pa ruk'a' re Satanás y ye'oc chuxe' rutzij re Dios, y re Dios can xtucuy quimac, y xtuya' qui-herencia, ancha'l re xtuya' chique re ch'ajch'oj chic quic'aslen roma xquiban confiar-qui' viq'uin, xcha' re Jesús chua.
Re Pablo nutzijoj che can xunimaj-va re xbex cha chupan re jun ancha'l achic' xuban
19 ¡A Rey Agripa! Yen can ximban re xc'ut chinoch, roma re xc'ut chinoch chupan re jun ancha'l achic' re', chicaj pitinak-va. 20 Mare' can xintz'am rutzijosic nabey chique re vinak re jec'o pa Damasco, c'are' chique re vinak re jec'o pa Jerusalén y chique chuka' re vinak re jec'o pa tak ronojel tenemit vova' pa Judea, y c'are' chique re vinak re man je israelitas-ta, che naj che nakaj. Chique conojel ximbij che titzolaj-pa cánma riq'uin re Dios, tijalataj re quic'aslen chach, y can tiquic'utu-qui' riq'uin re quibanabal che jalatajnak chic re quic'aslen. 21 Jare' re ximban. Y xaxe roma re' tak re kavinak israelitas xinquitz'am chire' chupan re rachoch re Dios re c'o pa Jerusalén, y xquijo-ta xinquiquimisaj. 22 Pero re Dios can c'o-va viq'uin c'a chupan re tiempo vocame. Mare' man jun cosa nc'alvachin pa quik'a' re vinak. Can ntzijom-pa re ruch'abal re Dios chique conojel vinak, chique re camas quik'ij y chique chuka' re manak quik'ij. Y xaxe re quibin can re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique, y re rubin can re Moisés jare' re nintzijoj yen roma ja reje' re je'biyon can re andex nibanataj. 23 Ja reje' re je'biyon can che re Cristo xtuk'asaj tijoj-pokonal y xtiquimisas. Jac'a reja' re xtic'astaj-a nabey chiquicojol re je quiminak chic-a. Y mare' reja' can xtuya' sakil pa quic'aslen re vinak, chique vinak israelitas y chique chuka' re man je israelitas-ta.
Xk'alajin che re Pablo man jun rumac
24 Y ja tzij re' re ntajin chubixic re Pablo chin nusekresaj che reja' manak rumac. Pero re Festo can jare' tak jun pa ruchi' xch'o, y xubij: Pablo, roma camas na'oj c'o aviq'uin, mare' xa xach'ujer, xcha' cha.
25 Pero re Pablo xubij cha re Festo: Namalaj ache, yen manak ruch'ujil nue', roma ronojel re nimbij, can katzij, y ronojel can pa rubiyal chuka' nimbij. 26 Vova' c'o-va re Rey Agripa. Mare' man ninxibij-ta-vi' yinch'o-apo, roma yen ninojij che ronojel re xe'banataj riq'uin re Jesús je'rutaman, roma can pa sakil xe'ban-va ronojel. 27 ¡A Rey Agripa! ¿Nanimaj rat re quibin can re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique? Yen ntaman che can nanimaj, xcha' re Pablo.
28 Pero re Agripa xubij cha re Pablo: Rat nanojij che cha'nin naban chua che yen ninimaj re Cristo.
29 Y re Pablo xubij cha: Vo xa cha'nin o man cha'nin-ta, re Dios can-ta c'a xtuban chava ancha'l xuban viq'uin yen. Xuban chua che xinimaj re Ajaf Jesucristo. Y can quire' chuka' re ninrayij chiva yex re yixc'axam-pa vichin vocame, pero man ninrayij-ta c'a che yixc'ue' preso, ancha'l banon chua yen, y yinyach'on cha cadena, xcha' re Pablo.
30 Y xe xtane' che tzij re Pablo, re Rey Agripa y re Berenice, re Festo re gobernador y re nic'aj chic re je'tz'uyul chuka' quiq'uin, xe'yacataj y xe'el-a. 31 Y tak xbequimola' chic-qui' jun chic lado, niquibila' chiquivach: Re Pablo man ruc'amon-ta che niquimisas o nic'ue' preso, roma man jun cosa re man otz-ta rubanon chin che niya' re castigo re' pa rue'.
32 Mare' re Rey Agripa xubij cha re Festo: Man-ta rubin chic che ja re César re nibano juzgar richin, ndel-ta-a.
26:1 Pr 18.13; Hch 25.16. 26:3 Dt 17.14-20; Hch 25.26. 26:5 Hch 22.3; Ga 1.13; Fil 3.5. 26:6 Hch 23.6. 26:6 Hch 13.32. 26:7 Stg 1.1. 26:7 Lc 2.37; Fil 3.11. 26:8 Dn 12.2. 26:9 Jn 16.2. 26:10 Hch 8.3; 22.5. 26:11 Hch 22.19. 26:12 Hch 9.3; 22.6. 26:16 1 Ti 1.12. 26:17 Hch 22.21; Ro 1.5. 26:18 Is 35.5; 42.7. 26:18 Lc 1.79; Jn 8.12; 2 Co 6.14. 26:18 Ef 4.18; 5.8; Col 1.13; 1 P 2.9. 26:18 Lc 1.77; 1 Jn 3.5. 26:18 Hch 20.32; Ef 1.11. 26:20 Hch 9.20. 26:20 Is 55.7; Mt 3.8; Lc 3.8-14. 26:20 Lc 19.8, 9; Ef 5.1-25. 26:21 Hch 21.30. 26:22 Jn 5.46; Ro 3.21. 26:23 Sal 22; Is 53; Zac 12.10; Lc 18.31-33; 24.26. 26:23 Mt 27.53; 1 Co 15.20; Col 1.18; Ap 1.5. 26:23 Is 42.6; 60.1. 26:24 2 R 9.11; Jn 10.20. 26:28 Mr 6.20. 26:29 Hch 21.33; 22.30. 26:30 Hch 25.23. 26:31 Hch 23.9; 25.26; 1 P 3.16; 4.14. 26:32 Hch 25.11.