16
El ejemplo del mayordomo que abusó de confianza
Aj Jesús u yälbi u yajcänt'anob täcä ca'da:
―Ajni untu ajtaq'uini que u cänäntan untu ajnoja tuba u patan. Subqui tu pänte' u yum que mu' u laj sätben u taq'uin. De ya'i u joq'ui u yälben ca'da: “¿Cuaxca jini acubin a chenba? äc'benon ni jun bajca a laj tz'ibi upete cua'tac a chi t'oc cä taq'uin, uc'a ane mach uni' xon cä'benet xiquet de ajnoja ta patan täc'a”. De ya'i ni ajnoja ta patan u yäli tan u c'ajalin ca'da: “¿Cua' acä chen bada uc'a cä yum u pa'säbenon cä patan? Mach'an cä muc' tuba cä cujän cab, y u yäc'benon quisin ta xicon tä tentenbäji. Bada cuwi chich cua' acä xe cä chen täc xe tä pa'säbinte cä patan tuba u yosenonjob tama u yototob u yajmanob cä yum”. De ya'i u täsqui tä jo'can juntu ajuntu machcatac u cherben debe u yumba. U c'atbi ni najtäcäba ca'da: “¿Jäyp'e a cherben debe cä yum?” Une u yälbi cache' cien barril de aceite. De ya'i u yälbi ca'da: “Ya'anda ni jun bajca tz'ibi na betba; seb chumi' y tz'ibän cache' cincuenta namás a cherben debe”. Ji'pat u c'atbi otro untu ca'da: “¿Aneba, jäyp'e a chen debe?” Une u yäli cache' cien costal de trigo. De ya'i u yälbi ca'da: “Ya'anda ni jun bajca tz'ibi na betba; tz'ibän cache' ochenta namás a chen debe”. Jini u yum u yälbi u yajnoja ta patan, jini u patil xuch'bi u taq'uinba cache' mäx q'uen u c'ajalin uc'a u pojli cache' u chen tuba utic mantene jinq'uin pa'säbintic u patan. No'on cälbenetla que ni gente pancab que mach u tz'ombe u t'an Diosba más an u c'ajalin cache'da u yajna'tan uba t'oc u lotob que u ch'ocob Dios.
’No'on cälbenetla ca'da: Ni taq'uin pancab a'uti tä sätcan t'oc cua' chichca mach utzba, pero anela, chenla patanla t'oc a taq'uinla ca' chich c'änä a chenla tuba totoj ajnic a ch'a'aljinla tä cielo jinq'uin a xe tä chämola y a wosintela tama ni otote bajca a xe tä paq'uin ajtäla. Es ca' a wälä a chenla ca' chich u chi ni winic tä' q'uen u c'ajalinba tuba ajnic u yamigojob jinq'uin pa'säbinti u patanba.
10 ’Jini machca u chen tu toja t'oc jini mach u totoj che vale cua'ba u xe u chen tu toja täcä t'oc jini choj u valorba, y jini machca mach u che tu toja t'oc jini mach u totoj che vale cua'ba mach uxin u chen tu toja täcä t'oc jini choj u valorba. 11 Jin uc'a, si mach a chila tu toja t'oc jini taq'uin que a'uti tä sätcan t'oc cua' chichca mach utzba, Dios mach uxin u yäc'benet ta' c'äbla cua' chichca utztac que mach uxupba. 12 Si mach a chila tu toja t'oc cua' chichca ta Dios que ya'an ta' c'äblaba, une mach uxin u yäc'benetla jini cua' chichca que u xe tä nonoj colan ta'alaba.
(Mt. 6.24)
13 ’Untu winic mach u ch'ä u yäq'ue' u pixan t'oc cha'tu u yum, uc'a untuba u xe u säte' t'oc y ni untuba u xe u yajna'tan. Untu u xe u tz'omben u t'an y ni untuba mach uxin u cherben caso. Mach u ch'ä a c'ajti'in Dios y a c'upän taq'uin täcä.
14 Aj fariseojob, jini u c'upänob taq'uinba, u yubijob upete ni u yäli aj Jesús y u tze'tijob. 15 De ya'i aj Jesús u yälbijob ca'da:
―Anela a susut chenla cua' chichca jini tu pänte' winicob tuba a wäc'ben u yäle'ob que tu toja a chenla, pero Diosba yuwi cache'da an a pixanla. Ayan jini lo que winicob tä' yoba u chänenob utic pero Diosba mach yo u chänen ni tz'ita'.
La ley y el reino de Dios
16 ’Oni ajni ni ley que u tz'ibi aj Moisés y cua'tac u tz'ibi ajt'anob ta Dios tuba u ch'e' cuwina'tanla lo que Dios yo utic. De ya'i c'oti aj Juan ajc'ablesiaba. Desde jinq'uinba u tz'ayquinte u t'an Dios y cache'da an u manda Dios; y q'uen ayan que u chen uba purajob u tz'omben Dios tuba ajnic tu manda uneba.
17 ’U xe chich tä xupo ni cielo y u pancab. Pero jini ley ta Diosba mach uxin tä c'ote q'uin que mach u ni' chen vale.
Jesús enseña sobre el divorcio
(Mt. 5.31‑32; 19.1‑12; Mr. 10.1‑12)
18 ’Upete machca chichca u waläctan jit'oc y lotojac t'oc otro ixicba u jup'e' u tanä de cherajtz'ijte', y machca chichca u lotojan t'oc ni ixic u waläcti jit'ocba u jup'e' u tanä de cherajtz'ijte' täcä.
El hombre rico y Lázaro
19 ’Ajni untu winic ajtaq'uini que u jele' uba t'oc ic'puq'uen noc' y t'oc noc' utz u c'aba' linoba, y upete q'uin u tuse' q'uen cua' tä c'uxcan utztacba. 20 Ajni täcä untu winic u c'aba' aj Lázaro tenten uba t'oc noj q'uenel yaj tu pächi. Une ya' ch'a'ca ti' yotot najtaq'uini, 21 uc'a tä' yo u c'uxe' ni u xixoma cua' tä c'uxcan que u yälo tä cab bajca an najtaq'uini tä c'uxnan. Ixta wichu' u te u lec'ben u yaj. 22 De ya'i u chi pasa que chämi ni winic u nume tä tentenbäjiba y ángelojob ta Dios u bisijob bajca an aj Abraham. Chämi täcä najtaq'uini y mujqui. 23 Jinq'uin najtaq'uini ya'an tä pule tu yajliba ajchämejob u t'äbsi u jut y u chäni nat cache' ya'an aj Abraham nämte' t'oc aj Lázaro. 24 De ya'i u chi awät u yäle' ca'da: “Cä pap Abraham, ch'ämbenon yajin y täscun aj Lázaro u maje' u ni'c'äb tama ja' tuba u sis'esbenon cac', uc'a mäx c'ux acubin bajca u pule'on ni wele c'ac'da”. 25 Pero aj Abraham u yälbi ca'da: “Cä ch'oc, c'ajna'tan jinq'uin cuxulet toba äc'bintet upete cua' chichca tuba ajniquet utz, y che' chich täcä aj Lázaroba äc'binti upete cua' chichca mach utz. Badaba une u ch'a'alan ujin wida y ane a chen sufri ya'i. 26 Ya'an täcä ump'e noj gran ch'en entre de no'on t'ocob y anela, uc'a si ajnic machca u yolin pasic wida y c'axic bajca anet mach uxin u chen trebe, y niuntu mach u ch'ä pasic bajca anet y tic wida täcä”. 27 De ya'i najtaq'uini u yälbi ca'da: “Mäx cä c'atbenet jiq'uin, cä pap, que a täscun aj Lázaro tu yotot cä pap, 28 uc'a cä cänäntan cinco quitz'inob. Aj Lázaro u ch'e' u yälbenob cua' c'änä u chenob tuba mach ticob täcä wida tä tz'ibajtescanob”. 29 Aj Abraham u yälbi ca'da: “Unejob u cänäntan ni jun u tz'ibi aj Moisés y ni jun u tz'ibijob ajt'anob ta Dios. Jin u ch'e' u jiranob cua' u yäle' tuba u tz'onänob”. 30 Une u yäli jiq'uin ca'da: “Toj chich une cä pap Abraham, pero si cuxpac untu ajchäme y xic ca'anob u xe u q'uexe' u c'ajalinob uc'a mach u ni' chen u tanäjob”. 31 Aj Abraham u yälbi ca'da: “Si mach u tz'ombejob jini u t'an Dios u tz'ibi aj Moisés y ajt'anob ta Diosba, mach uxin u tz'onänob täcä si cuxpac untu tan ajchämejob”.