8
Mujeres que ayudaban a Jesús
Ji'pat aj Jesús numi tama upete noj caj y bit caj u tz'aycun u t'an Dios y u yäq'ue' tä ute conoce ni t'an utzba tuba u manda Dios. Ni doce winicob u yaquiba nämte' u numejob t'oc une. Tulaj ayanob täcä t'oc une ixictacob, jini pa'säbinti tzuc pixan tuyac'ojobba, jini tz'äcälquijob t'oc yajba. Ajni ix María, u cab tä Magdala, uneba pa'säbinti siete tzuc pixan tuyac'o. Ajni ix Juana, jit'oc aj Chuza, untu ajnoja tajpatan tuba aj Herodes. Ajni ix Susana y q'uen otrosob täcä que u yäc'bijob aj Jesús y ni doce u yajc'äncanob cua' chichca jini que u cänäntanob tuba u täclenob.
El ejemplo del sembrador
(Mt. 13.1‑9; Mr. 4.1‑9)
De ya'i u woyli ubajob noj q'uenel gente, y ya'to u tejob cada cabil cab tuba xicob ca'an aj Jesús. Une u ye'bijob u t'an Dios t'oc ump'e tz'aji ca'da:
―Untu winic bixi u päq'ue' u päc'äbi. Mu'to u päq'ue'ba, ximaj yäli tan bij y ajnumejob u potz'ojteq'uijob, y ti ni mut u buq'ue'. Ximaj yäli pan ji'tun cab y jinq'uin wetiba tiqui, uc'a mach ach' u caba. Ximaj yäli tan ch'ix y ni ch'ixba nämte' ti tä ch'ije t'oc y u bisi yaba. Ximaj yäli bajca an cab mejorba, y jinq'uin weti u c'ac'a' chi u jut. Por unxim que pä'quiba u yäq'ui cien u jut.
Cuanta u tzupsi u yäle' aj Jesús ni jiniba, u chi ump'e noj t'an u yäle' ca'da:
―Machca u cänäntan u chiquin tuba u yubin c'änä chich u yäq'ue' u chiquin tuba u yubin cä t'an.
El porqué de los ejemplos
(Mt. 13.10‑17; Mr. 4.10‑12)
De ya'i u yajcänt'anob u c'atbijob cua' jini u yäle' ni tz'aji jini. 10 Une u yäli ca'da:
―Anela äc'bintetla a wina'tanla cache'da an u manda Dios, jini mach bay älbinti niuntuba. Otrosjob u yälbinte t'oc tz'aji cache'da an u manda Dios, uc'a jinq'uin u chänen cua' cä chenba mach uxin u yäc'ben uba cuentajob cua' jini, y jinq'uin u yubinob cä t'an mach uxin u chen entendejob.
Jesús explica el ejemplo del sembrador
(Mt. 13.18‑23; Mr. 4.13‑20)
11 ’Ni tz'aji jini u c'ote t'oc ca'da: Ni semillaba es u t'an Dios. 12 Jini ximaj yäli tama bijba u c'otejob t'oc ca' machcatac u yubinob u t'an Dios y de ya'i u te ni tzuc pixan y u pa'säben ni t'an jini tu pixanob tuba mach u tz'onänob y u japän ubajob. 13 Jini ximaj yäli tu pam ji'tunba u c'otejob t'oc ca' machcatac que jinq'uin u yubinob u t'an Diosba u sapänob t'oc ch'a'aljin. Jindajob ca' a wälä ni päc'äbi jini que mach'an u wi'. U tz'onänob chap'e uxp'e q'uin, pero jinq'uin u yajtä cua' u bäc'tesanobba u sujtä tu pat. 14 Jini ximaj yäli tan ch'ixba u c'otejob t'oc ca' machcatac u yubinob. De ya'i u ch'e' u bijijob. Ji'pat u jobän uba u c'ajalinob uc'a cua' chichca jini que c'änä u chenob. Tä' yojob u cänäntan q'uen u taq'uin. Tä' yojob u ch'a'alesan ujin t'oc cua' chichca pancab. Más u yäq'ue' tu c'ajalinob ni jini que u t'an Dios. Ca' chich ni päc'äbi que u ch'ije tan ch'ixba mach u c'ä'na u jut, che' chich täcä unejob mach u tä' tz'onäjob. 15 Jini ximaj yäli bajca an ni cab utzba u c'otejob t'oc ca' machcatac ti'i u pixan y tomp'e u c'ajalin, y jinq'uin u yubinob u t'an Dios u laj äq'ue' tu pixanob y mach u yäcta u chenob cua' chichca utztacba. Ni jinijob es ca' a wälä ni päc'äbi que mach u yäcta jutinba.
El ejemplo de la lámpara
(Mr. 4.21‑25)
16 ’Machca u tz'äbe' ump'e candil mach bay u nuquí t'oc ump'e p'et. Mach u jup'u täcä tu yaba tz'en. U yäq'ue' tu pam u chumliba. Ca' jini machcatac u yoche tama ni ototba u ch'e' u chänen u c'ac'a. 17 Ca' chich jini täcä, mach'an niump'e cua' mucu que mach pojlintic ji'pat, y mach'an niump'e mucul t'an que mach ubcac y tz'ayquintic cua' jini.
18 ’Ubinla utz jiq'uin, uc'a machca chichca u cänäntan cua' chichca u xe tä äc'binte más y machca chichca mach u cänänta cua'ba, ixta lo que u chen pensa que u cänäntanba u xe tä pa'säbinte.
La madre y los hermanos de Jesús
(Mt. 12.46‑50; Mr. 3.31‑35)
19 De ya'i c'oti u na' aj Jesús y jitz'inob bajca an, pero mach u chi trebe c'oticob ca'an une uc'a mäx net' net' t'oc noj q'uenel gente. 20 Älbinti aj Jesús ca'da:
―A na' y a witz'inob ya'anob päti y yojob u chen t'an t'oc ane.
21 Une u yälbijob ca'da:
―Machcatac u yubinob u t'an Dios y u tz'onänob, unejobba ca' a wälä ni cä na' y ni quitz'inob.
Jesús calma el viento y las olas
(Mt. 8.23‑27; Mr. 4.35‑41)
22 De ya'i ump'e q'uin aj Jesús ochi tama ump'e jucub t'oc u yajcänt'anob y u yälbijob ca'da:
―Cola tunxe nab.
De ya'i pasijob ta bixicob. 23 Bixe to u chenobba, u q'uechi wäye aj Jesús. Tajtzäc pasi ump'e noj gran ic' tama ni nab y u täq'ui tule de ja' ni jucub. Por otro tz'ita'ba u jomesan. 24 Bixijob ca'an aj Jesús u p'isanob u yälbenob ca'da:
―¡Cajnoja, Cajnoja, acä chämola tä ja'!
De ya'i p'ixi y u q'uejpi ni ic' y ni t'olja'. Ni ic' mach u ni' usti y ni t'olja' mach u ni' niqui uba. Colijob ch'ijcab. 25 Une u yälbijob ca'da:
―¿Cua' uc'a mach a tz'ombonla?
Unejob c'ac'a' bäc'tijob y ch'icwäni u jutob. U maläc äle'ob ca'da:
―¿Caxcaba winic wäreca ni jinda que ixta ic' y ja' u chen manda y u tz'omben u t'an?
El hombre endemoniado de Gadara
(Mt. 8.28‑34; Mr. 5.1‑20)
26 De ya'i c'otijob tu cab aj gadarenojob, ni an tunxe nab tä Galileaba. 27 Jinq'uin t'äbo u chen tä cab u nuc'ti untu winic que ya' ti tama ni caj. Ni winic jini u cänäntan q'uen tzuc pixan tuyac'o. Anät'i q'uin que mach u ni' äc'ä u buc tuyac'o y mach ni' cuxu tan otot. Ni winic jini sec' bajca an u mucliba ajchämejob cuxu. 28 Jinq'uin u chäni aj Jesús, u chi awät y nocwäni tu pänte' u chen ump'e noj t'an u yäle' ca'da:
―¿Cuaxca a wo t'oc no'on, Jesús, ane u Yajlo'et ni mero Dios Ajnojaba? Cä cocoj c'atbenet que mach a tz'ibajtesanon.
29 Une u yäli ca' jini uc'a aj Jesús san chich u yälbi ni tzuc pixan que pasic tuyac'o ni winic. Ajniba cua' chichca hora u q'ueche', y u cänäntinte cächä t'oc cadena, pero une u ch'äctuc'än ni cadena y ni tzuc pixan u bisan bajca mach cuxu niuntu. 30 Aj Jesús u c'atbi cuaxca u c'aba'. Une u yäli cache' aj Legión.
Ca' jini u c'aba' uc'a q'uen tzuc pixanob ya'an tuyac'o. 31 U ch'oc chi ubajob t'oc aj Jesús ni tzuc pixanob que mach u täscun xicob tu yajlibajob tama ni noj ch'en tä' tamba. 32 Ajni ya' jini noj q'uenel chitam que u c'uxnanob tu näc' ni tz'ic. Ni tzuc pixan u c'ac'a' c'atbijob aj Jesús que u yäctan ochicob tuyac'o ni chitam. U yäc'bijob chich ochicob tuyac'ojob ni chitam. 33 De ya'i ni tzuc pixanob pasijob tuyac'o ni winic y ochijob tuyac'ojob ni chitam. Jini u tomtä chitam jiniba t'oc noj ancäre jaquijob bajca chele ni tz'ic, bixijob tama nab y laj chämijob tä ja'.
34 Jinq'uin ajcänänchitamob u chänijob cua' ajni, pasijob tä putz'e u laj äle'ob tan caj y tä bij cua' u chi pasajob ni chitam. 35 De ya'i bixijob ni gente u chänenob cua' ajni y c'otijob ca'an aj Jesús. C'oti u pojlenob ni winic que ajnijob tzuc pixan tuyac'oba ya' chumca tu yoc aj Jesús u yubin u t'an. Ya'an u buc tuyac'o y tz'äcä u c'ajalin. C'ac'a' bäc'tijob ni gente. 36 Machcatac u chänijob cache'da tz'äcälqui jini winic u cänänti tzuc pixan tuyac'oba u tz'aycäbijob ni ajc'otejobba. 37 De ya'i upete ni gente tama upete ni cabil cab jini tuba aj gadarenojob u cocoj älbijob aj Jesús que u tz'eje' uba t'oc unejob, uc'a u c'ac'a' q'uechijob noj gran bac'ät. De ya'i aj Jesús ochi tama ni jucub y sutwäni cha'num bajca ati. 38 Ni winic que pasi tzuc pixan tuyac'oba u ch'oc chi uba t'oc aj Jesús u c'atben si u ch'e' colac nämte' t'oc une, pero aj Jesús u täsqui bixic u yälben ca'da:
39 ―Suti' ta' wotot y tz'aycäbenob cache' ac'ä mäx q'uen cua' chichca u chi Dios por ane.
De ya'i une bixi u laj tz'aycun tama entero ump'e ni caj cache' ac'ä mäx q'uen cua' chichca u chi aj Jesús por une.
La hija de Jairo, y la mujer que tocó la ropa de Jesús
(Mt. 9.18‑26; Mr. 5.21‑43)
40 Jinq'uin sutwäni aj Jesús bajca chich ajniba ni noj q'uenel gente u chi recibijob t'oc ch'a'aljin uc'a upetejob ya'an u pitänob. 41 De ya'i untu winic u c'aba' aj Jairo, ajnoja tama ni ch'uj taj judíosob, c'oti tä noctä tu yoc aj Jesús u ch'oc chen uba t'oc u yälben que xic tu yotot, 42 uc'a u cänäntan untuntu jixic ch'oc de doce año u edad, y chämo u chen. Bixe u chen aj Jesús y noj q'uenel gente u net'e'ob bajca u bixe tä xämba.
43 Ajni tama ni gente untu ixic que u cänäntan doce año c'ojo t'oc ump'e yaj de ch'ich', y mach u chunwan ni ch'ich'. U laj säti upete u taq'uin t'oc ajtz'acob y mach u chi trebe u tz'äcälin niuntu. 44 Ni ixic jini ti tu pat aj Jesús u tälben u ti' u buc, y jinchichba hora que u tälbiba chunwäni ni ch'ich'.
45 De ya'i aj Jesús u yäli ca'da:
―¿Caxca u tälon?
Jinq'uin upete u yälijob que unejob mach u täli, aj Pedro y u lotob u yälijob ca'da:
―Cajnoja, mäx q'uen ni gente ya'anob junxoyma de ane u net'e'et, ¿y aneba a c'atän caxca u tälet?
46 Pero aj Jesús u yäli ca'da:
―Ajni untu machca u tälon, uc'a cuwi chich cache' pasi täjcac'o poder.
47 Jinq'uin ni ixic u chäni cache' mach u ch'ä colac mucu, t'oc chicchicne c'oti tä noctä tu yoc aj Jesús u laj äle' tu pänte' upete ni gente cua' uc'a u täli, y cache' jinchichba hora jini u yäq'ui uba. 48 De ya'i aj Jesús u yälbi ca'da:
―Cä ch'oc, uc'a a tz'ombon, a wäq'ui aba. Corre cux y ajnic ch'ijcab a c'ajalin.
49 Jinq'uin mu'to u t'an aj Jesús c'oti untu winic que ya' ti tu yotot aj Jairo, ni ajnoja tuba ni ch'uj taj judíosob. U yälbi aj Jairo ca'da:
―San achämi a wixic ch'oc. Mach a ni' jaq'uesben ujin Cajnojala.
50 Jinq'uin u yubi aj Jesús cua' mu' u yälcan u yälbi aj Jairo ca'da:
―Mach bäc'taquet, toc'a a tz'ombenon y u xe u pojlen uba.
51 Jinq'uin c'oti aj Jesús tu yotot aj Jairo, mach u yäcti ochic niuntu t'oc une seq'uen aj Pedro, aj Jacobo, aj Juan, y u pap y u na' ni yoc ixoc. 52 Upetejob u yuc'tanob u chen uq'uel awätob, pero aj Jesús u yälbijob ca'da:
―Mach a chen uq'uela uc'a mach chämen ayan, wäye u chen.
53 Unejob u tze'tanob uc'a yuwijob chich que chämen ayan. 54 Pero aj Jesús u q'uechbi tu c'äb y t'oc noj t'an u yälbi ca'da:
―Xoc, ch'oyen.
55 Sutwäni chich u pixan tuyac'o y seb ch'oyi. De ya'i aj Jesús u yälbijob que u yäc'ben cua' u c'uxe'. 56 U pap y u na' tajch'icwäni u jutob, pero aj Jesús u yälbijob que mach u yälben niuntu cua' u chi.