26
Meje yabara poxonae Pablo pia coutha cuita paeba, Agripa peitabaratha tatsi, pon peyanacua ewatsin jiwi
Bara nexata Agripa Pablo baraichi, jeye:
—Icha jinya paebichi, moya taema, jei.
Barapoxonae Pablo namaxʉ yoicha xua Agripa jacobatsi. Bapoxonae namchi, jeye: “Agripa, pon neyanacua ewatsin jiwi, maisa bichocono jʉntʉ coyene weiweinan, xua anoxuae neitabaratha tana nayabara jume paebixae tsane pocotsiwa bayatha neyabara paeba judiomonae po coyene xua pinae abe exaneiban. Poxoru yaitama, xam Agripa, bayatha yaputaneme pata jʉntʉ coyenein pomonae judiomonae panxaein. Yaputanemeno baxuan xua pana najume matsontsonoban. Daxota cabaraichi xua saya beta nejume taema xua jopa aitaconaeinde”, jei Pablo.
Meje yabara poxonae Pablo nayabara paeba, poxonae pinae cataunxuae jopa jume cowʉntsiyo Jesús
Equeicha Pablo namchi, jeye: “Daxita judiomonae barapomonae neyaputane xua poxonae pexuyon, poxonae caena bayatha pia xantha tatsi poponan xua tanacuaxae. Barichino neyaputane poxonae Jerusalén tomaratha poponan. Icha yainyabatsipame barapomonae, yabara catsipaebichipa pocotsiwa exaneiban xua fariseomonae pocotsi jʉntʉ coyene cuidubeiba, pocotsiwa judiomonae cuidubeibatsi, tsipei xan fariseomonaepin. Daxita barapomonae yaputane xua caena bayatha jume cowʉntan daxita pocotsiwa xua barapomonae itoroba. Fariseomonae itapeta cuita exaneiba pocotsiwa Nacom itoroba beyacaincha ichamonae xua exaneiba. Judiomonae necapona xote tsipei saya poxoru yabara wʉnae ewatan xua bexa Nacom asʉ exanaena pomonae xua werapa. Baxua pinae Nacom wamo susato jiwi yabara tsiwʉnae muxu dutatsi. Patamonae pomonae Israel nacuamonaepiwi pomonae xua doce pomonae bicheitobe, baxua yabara jume cui wʉnae ewata poxonae petʉpaewi equeicha asʉ exanaeinchi, xua poxonae Nacom exanaena. Daxota barapomonae Nacom wʉnae jainteibatsi. Mataʉtano itapeta exana pocotsiwa Nacom itoroba, merawithano, matacabithano. Xam Agripa pon neyanacua ewatsin jiwi catsipaebatsi baxua tayabara jume cowʉntsixaerʉ, daxota judiomonae neyabara paeba xua pinae abe exanan. Painya xoba pananta xeiname xua Nacom jopa itacʉpaetsi xua equeicha jiwi asʉ peexanaewatsi pomonae xua werapa”, jei Pablo.
Meje yabara poxonae Pablo nayabara paeba xua pinae copiya abe exana nawita pomonaetha pomonae pejume cowʉntsiwichi Jesús
Equeicha Pablo jeye: “Xan copiya tacoutha nanta xeinan xua bewa bichocono abe exanaein pomonaetha pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi pon Nazaret tomarapin. 10 Jerusalén tomaratha baxua exanan. Sacerdotemonae pia pentacaponaewi pia peitorobi coyenewa necata xua daxota tana necui jʉpaewa xua jiwi tacaponaewa jiwi pecʉbi botha. Pinmonaecai caponan, pomonae Jesucristo pejume cowʉntsiwi. Xan yabara jume jejan xua barapomonae pejutebiwatsi. 11 Anaya caenaetan, peraxa exananno poxoru ichipan xua barapomonae pentsina xua Jesús pejume cowʉntsiwatsi. Ʉ baxua exanan. Daxita judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi exananno. Bichocono anaepanan. Daxota icha nacuantha ponan tajeichinexa pomonae pejume cowʉntsiwichi Jesús xua barapomonae abe taexanaenexa”, jei Pablo.
Meje yabara poxonae equeicha Pablo nayabara paeba poxonae pinae jume cowʉnta Jesús
12 Equeicha Pablo namchi, jeye: “Barichi sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi pia peitorobi coyenewa necata xua daxota tana necui jʉpaewa xua taponaewa Damasco tomara beya, xua pomonae jume cowʉnta Jesucristo tacaponaenexa tsane Jerusalén tomara berena. 13 Xam pon neyanacua ewatsin jiwi bara xaniwaicha catsipaebatsi poxonae namtotha paenaponan poxonae mateinyaxae tsuxubi pecoicha tan xua peitaboco wejopeica, pin coicha po coicha beyacaincha xua xometo. Barapo coicha pomonae nepuna pona nebarʉ matawacaicha matatsun uncueica. 14 Nexata daxita iratha paothopan. Jume tan xua pon hebreo jumetha nebarai, jeye: ‘Saulo, Saulo, ¿eta xua tamonae inta abe exaname? Poxonae tamonae peraxa exaname, apara jinya coutha atene nacana exaname icha be buey ichi poxonae ba pia coutha xua xota sojei nataxu matababa’, nejei. 15 Nexata jume notan janje: ‘Pon jiwi Necanamataxeinaem, ¿jintam xamda?’ jan. Nejume nota jeye: ‘Apara bara xan, Jesús ponxaein inta abe exaname tamonae pomonae tana nejume cowʉntsiwi. 16 Nontaponde. Xua anoxuae necotame catsita naitʉtatsi. Apara tha tana nejume yopichim. Mataʉtano bexano equeicha ichawa necotsiname tana neyabara paebinexam tsane baxuanno. 17 Cacui itorobatsi xua Nacom Pejume Diwesi necueicueijamnexam. Nexata cacapanepaeinchi poxonae juntucuru caperaxa exana judiomonae irʉ pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. 18 Caitorobatsi judiomonaetha irʉ pomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo xua jopa equeicha pejinompaenexa poxonae jopa jume cowʉntsiyo. Mataʉtano caitorobatsi xua barapomonae jopa peexanaponaenexa pocotsiwa caurimonae pia pentacaponaein tatsi itoroba, pon Satanás, jame meisa peexanaenexa pocotsiwa Nacom itoroba. Mataʉtano caitorobatsi xua barapomonae tana nejume cowʉntsinexa. Bapoxonae yabara jʉntemainaein barapomonae abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi, mataʉtano xua pexeinaenexa pocotsiwa Nacom yabara tsiwʉnae muxu duba’, nejei Jesús”, jei Pablo.
Meje yabara poxonae Pablo exana pocotsiwa Nacom itoroba poxonae tsita naitʉtatsi namtotha
19 Equeicha Pablo namchi, jeye: “Agripa, xam pon neyanacua ewatsin jiwi, xan jopa jumefebinyo xua Jesús neitoroba poxonae itaboco wenetsita naitʉtsica xua namtotha netsita naitʉta poxonae pecoichatha jume tan xua Jesús netsipaeba. 20 Copiya matha Damasco tomarapiwi tsipaeban Nacom Pejume Diwesi. Bapoxonae equeicha barapo diwesi tsipaeban Jerusalén tomarapiwi. Bapoxonae equeicha daxita Judea nacuamonaepiwi barapo diwesi tsipaebanno. Irʉ pomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo tsipaebanno. Barapo diwesi tsipaeban xua barapomonae icha jʉntʉ coyenein pexeinaenexa, yawa Nacom pejume cowʉntsinexatsi, mataʉtano xua barapomonae petsita itapeinya xeinaenexa jiwitha xua bara Nacom jume cowʉntatsi xua beta peexanaexae. 21 Daxota judiomonae newaetaba poxonae Nacom pin pia botha patopan yawa bepa nebexubei. 22 Ichitha Nacom neyawena. Daxota awiya Nacom Pejume Diwesi paeban bichocono daxita i dapomonaeintha pomonaetha pomonae pepawi jiwi irʉ poponaethano pomonae peainya cui jiwi. Baraxua saya meisa paeban be pocotsi coyeneya matha juinya Moisés yabara wʉnae tsiwanaya paeba irʉrʉ be pocotsi coyeneya matha juinya Nacom peitorobi jume pepaebiwi yabara wʉnae tsiwanaya paeba. 23 Barapomonae tsipaeban po diwesi yabara xua pinae bexa Mesías peraxa exanaeinchi ichamonae. Mataʉtano bapon pinae pon xua copiya pomonae pewerapaewi asʉ nanta caexanaeinchi. Mataʉtano xua pinae judiomonae irʉ pomonae jopa judiomonae naexanaeyo yabara yaputane exanaeinchi pecapanenebiyae diwesi jume”, jei Pablo xua Agripa tsipaebatsi.
Meje yabara poxonae Pablo paeba Jesús pejume diwesi Agripatha xua Agripa pejume cowʉntsinexa
24 Poxonae baraxua Pablo najume weta xua nayabara jume paeba, Festo jume daunweya wawai, jeye:
—¡Pablo, maisa cantsiyaibeca poxoru saya ʉ necuidubi daxota cantsiyaiba! jei Festo.
25 Pablo jume nota, jeye:
—Festo ponxaem tacabarʉ cui itura jinaeinchi, jopa nentsiyaibiyo apara. Xuaunxuae paeban, apara seicayarʉ xua xaniwaicha paeban xua bara apara pexainyeiwa. 26 Ee taema, Agripa, pon pepa peyanacua ewatsin jiwi pon xote eque. Bapon yaputane xua xaniwaicha paeban. Bapontha jopa junuwinyo xua tsipaeban. Xuaunxuae catsipaebatsi bapon baxua daxita yaputane poxoru jopa namicha exanaeinyo. 27 Agripa, xam pon neyanacua ewatsim jiwi. ¿Jume cowʉntame pocotsiwa Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi paeba? Bara yaputan xua bara jume cowʉntame, jei Pablo.
28 Agripa jume nota, Pablo jume notatsi, jeye:
—Saya caeto netsipaebame. Saya barapo jumetha nanta xeiname xua xan nainya jume cowʉntsinan Jesús, jei Agripa.
29 Nexata Pablo namchi, jeye:
—Xua caeto paca tsipaebatsi yawa icha matowa paca tsipaebatsi bara ba Nacomtha pacata wʉcatsi xam nexa, irʉ pomonae nexa, pomonae nejume tane painya nejume cowʉntsinexam tsane Jesús. Ichichipan xua painya neexanaewa icha ichin xua tajume cowʉntsiwa, bara bequein jopa ichipaeinyo xua painya nemaxʉtha painya nexeinaewa jiwi pecʉbi nainto be pocotsi nainto xuaunxuae tamaxʉtha ducua, jei Pablo.
30 Poxonae Pablo najume weta baxua, Agripa pon peyanacua ewatsin jiwi irʉ Berenice asiya uncuatababe. Irʉ Festo pon peyanacua ewatsin jiwi asiya uncuataba. Pomonae irʉ ena asiya umenarʉcʉpa. 31 Aisowa be-iyiya barapomonae natsipaeba, najei:
—Barapon Pablo jopa apara abe exanaeyo po coyeneyatha xua daxota bapon pebexubinexatsi, mataʉtano po coyeneyatha xua daxota bapon jiwi pecʉbi botha peetsinexatsi, najei barapomonae.
32 Agripa tsipaeba, Festo baraichi, jeye:
—Icha metha jopa naca wʉcaetsipae Pablo xua peponaewa tsane pontha pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi xua baxotiya peyabara paebinexatsi penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae metha pu copatsipatsi xua bara pepanepaewa tsane yatsicaewa, jei Agripa.