Bo̱r-u̱s o̱p u̱s-taan
Ca-yo e̱ge̱ à
(Mati 18:12-14)
De ken ho̱-de yan-go̱ks u̱n tar, u̱n ye̱ ken ya-u̱r-ba'as ne̱, ye̱ haante̱, ye̱ ho̱gu̱té̱ ma-u̱t Ye̱so. Parisa-ne̱ u̱n yan-Yoos-de o-karamsa ne̱ taknu̱ru̱ u̱s-cenene, “Ka ne̱t-wu̱ go̱kste̱ ya-u̱r-ba'as, komo wu̱ re u̱n ye̱ ne̱!”* Kane̱ Ye̱so ru̱ru̱ ye̱ ka sha-mo̱ u̱t-ma mo̱:
“Wu̱ ken wu̱ ro u̱n ca-ne̱ zungu-o gaan, [100] komo gaan-o egu̱ru̱ wu̱. ¿Ya ne̱ wu̱ he m-no̱m? Wu̱a yage̱ ye̱ ka o-zungu ba o-gaan [99] u̱t-re̱, wu̱ heet hoob-o u̱n ka gaan-yo se̱ wu̱ hyante̱ yo. Da-o̱ wu̱ hyande̱ yo, wu̱a no̱m o-zak har wu̱ sagbu̱ne̱ yo u̱t-gar, wu̱ jonte̱ yo o-hur. Wu̱a de̱ke̱n yo o-hur. Ka da-de wu̱ agan nay-ne̱ u̱n yan-bo̱r-se u̱n hur-o̱ u̱n wu̱ ne̱, wu̱ zee ye̱, ‘Me̱ o-zak ne̱, u̱m hyante̱ ca-yo e̱ge̱ me̱ à. Gu no̱ me̱ o-zak!’ Me̱ no̱ m-ru̱re̱, go̱n kaane̱, Shir a no̱m o-zak o̱ jiishe̱ o̱ kàà n-to̱n, remen wan-gaan wa-u̱r-ba'as-wu̱ waktu̱ne̱ be-de Shir à, har zak-o̱ jiishe̱ o̱ u̱n hun-ne̱ o-zungu ba o-gaan à [99], ye̱ ro̱ be-de Shir à.
Hwo̱r-yo e̱ge̱ à
“Ko̱ komo, ne'a-wu̱ ro u̱n hwo̱r ne̱, ye̱ a no̱me̱ o-kwo̱m à o̱p, gaan-o e̱gu̱ru̱ wu̱. ¿Ya ne̱ wu̱ he m-no̱m? Wu̱a su u̱r-pitirra, wu̱ wishe̱ hur-o̱ u̱n wu̱ kap, wu̱ gu̱t ko̱ de ke ko'so-de se̱ wu̱ hyanag yo. Da-o̱ wu̱ hyene̱ yo, wu̱a agan nay u̱n wu̱ ne̱, u̱n yan-bo̱r-se u̱n hur-o̱ u̱n wu̱ ne̱ be-u̱r gaan, wu̱a zee ye̱, ‘Me̱ o-zak ne̱ de̱e̱n, u̱m hyanag ka hwo̱r-yo, yo e̱ge̱ me̱ à. Gu no̱ me̱ o-zak!’ 10 Kang-o gaan kane̱, me̱ no̱ m-ru̱re̱, yan-to̱m-ye̱ Shir ro̱ m-no̱m o-zak remen wan-gaan-wu̱ waktu̱ne̱ wu̱ do̱re̱ Shir à.”
Wà-wu̱ e̱ge̱ à
11 Ye̱so dooru̱ m-ze̱e̱, “Wu̱ ken ne̱t-wu̱ ro̱ u̱n yakar ne̱ yoor, yan-campo̱-ne̱. 12 Ka wu̱ ro̱ re̱k-wu̱ à ze̱e̱ru̱ tato u̱n wu̱, ‘Ya'as me̱ yo ro̱ yo ma re à, be-de u̱n saw-u̱t ru m-mo̱ka.’ Ka tato-o wongu̱ru̱ ye̱ saw-to̱ u̱n wu̱ be-u̱t yoor. 13 U̱t-ho̱ hiin, ka wu̱ ro̱ re̱k-wu̱ à babu̱ru̱ saw-to̱ u̱n wu̱ to̱ a wonge̱ ye̱ à. Wu̱ ruuru̱ u̱n hwo̱r ne̱ wu̱ yage̱ o-hur. Wu̱ haaru̱ o̱ ken dak-o̱ u̱r-hew ne̱, kane̱ wu̱ sabu̱rse̱ hwo̱r-ye̱ u̱n wu̱, u̱n she'et-de ba u̱r-bon. 14 Wu̱ ho̱o̱ru̱ kap yo wu̱ ro̱tte̱ à. Ka da-o̱ me̱r 'henu̱ru̱ u̱n ka dak-o̱, komo wu̱ ro̱tt rii á. 15 Wu̱ haaru̱ u̱r-gu̱wu̱s be-de u̱n wu̱ ken ne̱t-wu̱ u̱n ka dak-o̱. Ka ne̱t-wu̱ heetu̱ru̱ ka wà-wu̱ be-de u̱n ye̱ge̱-are̱de wu̱ ye'et ye̱ rii-yo m-re̱. 16 Ka wà-wu̱ co̱nu̱ru̱ wu̱ re wu̱ ciig u̱n ku̱k-to̱ u̱n yoor-to̱ u̱n are̱de, amba yatt-wu̱ ya'e̱ wu̱ rii-yo m-re̱ á. 17 U̱r-ko̱m, wu̱ mu̱u̱nu̱ru̱ u̱n we̱e̱r-se u̱n wu̱ cas cas. Wu̱ ze̱e̱ru̱, ‘Yan-no̱me̱ u̱n tato re m-se̱nge̱, ye̱ ro̱ u̱n rii-yo m-re̱ ne̱ kap, yo ye̱a hoks m-ko̱m á, amba me̱ ka kane̱ u̱n mar-mo̱ u̱n me̱r! 18 Man ine̱ m-warag be-u̱r tato re, u̱m zee, “Tato re, u̱m nomote̱ Shir u̱r-ba'as, u̱m nomo wo̱ u̱r-ba'as. 19 Me̱ bo'os o do me̱ m-aag wà ru á, de̱k me̱ u̱ntu̱n wan-gaan be-de u̱n gu̱w-ne̱ ru.” ’ 20 Wu̱ inu̱ru̱ kane̱ wu̱ bo̱pu̱ru̱ o-co̱w wu̱ ro̱ m-warag be-u̱r tato u̱n wu̱.
“Cin wu̱ ro̱ u̱r-hew ne̱ o-hur ne̱, da-o̱ tato u̱n wu̱ hyambe̱ wu̱ à, wu̱ ho̱gu̱ru̱ u̱r-'wo̱n u̱n hur-de u̱n wu̱, komo wu̱ ruuru̱ o-rek, wu̱ hamtu̱ru̱ wà u̱n wu̱, wu̱ patu̱ru̱ wu̱. 21 Ka wà-wu̱ ze̱e̱ru̱, ‘Tato re, u̱m nomote̱ Shir u̱r-ba'as, u̱n wo̱ ne̱. Me̱ bo'os o do me̱ m-aag wà ru á!’ 22 Amba ka tato-o̱ agnu̱ru̱ gu̱w-ne̱ ye̱ u̱n wu̱. Wu̱ ze̱e̱ru̱, ‘Ho̱r-m-ho̱r! Hantu̱ no̱ gund-to̱ jiishe̱ u̱r-bon à no̱ tu̱pe̱ wu̱. Tu̱pu̱ no̱ wu̱ o-kwo̱t u̱n jow-yo u̱n wu̱, komo no̱ tu̱pe̱ wu̱ u̱t-ka'ante̱ u̱n na-se u̱n wu̱. 23 Ka da-de no̱ gu̱t marikki-yo m-se̱m, no̱ pen yo, a nom no̱ biki-o̱ o-zak! 24 Remen ka wà re wu̱ ro marag, amba m-mo̱ka wu̱ ro̱ u̱n ho̱o̱g ne̱. Wu̱ ro e̱gu̱te̱, amba m-mo̱ka wu̱ mu̱u̱nte̱.’ Remen kaane̱ komo ye̱ taknu̱ru̱ o-biki.
25 “U̱n ka da-o̱ Wà-wu̱ ro se̱k-wu̱ à ro o-kat. Wu̱ ro̱ m-jo'on o-hur, bo̱ wu̱ wo̱o̱nte̱ yow yow o-hur ne̱ à, wu̱ ho̱gu̱ru̱ u̱t-dum u̱s-se̱p ne̱. 26 Wu̱ agnu̱ru̱ ko-gu̱w wan-gaan wu̱ citu̱ru̱ wu̱, ‘¿Ya a m-no̱m?’ 27 Ka ko-gu̱w-wu̱ shasu̱ru̱ wu̱, ‘Heno ru wu̱ jo'one̱, komo tato ru panag marikki-yo m-se̱m, remen wu̱ mu̱u̱nte̱ o-hur ke̱rke̱r.’
28 “Ka se̱k-wu̱ wu̱ swo̱o̱ru̱ u̱s-ryaab, wu̱a tu̱w ka hur-o̱ á. Tato u̱n wu̱ rwu̱u̱nu̱ru̱ wu̱ ko̱nu̱ru̱ wu̱, wu̱ co̱wo̱n n-me̱ o-hur. 29 Amba wu̱ shasu̱ru̱ tato u̱n wu̱, ‘Gwo̱t, ka hak-se kap, me̱ m-se̱nge̱ u̱ntu̱n ko-gu̱w, komo me̱ nomo wo̱ ko̱o̱b-de o-do̱ro̱tte̱ á. Wo̱ 'ya me̱ ko ya o-gwo̱o̱r u̱m nomot o-biki u̱n nay re ne̱ á. 30 Amba ka wà ru wu̱ sabu̱rsu̱te̱ saw-u̱t ru kap be-de u̱n ne'a-ne̱ ye̱ hwaa, komo da-o̱ wu̱ jo'one̱ o-hur à, o panag marikki-yo m-se̱m remen wu̱!’ 31 Ka tato-o̱ shasu̱ru̱ wu̱, ‘Wà re, wo̱ kane̱ ko̱ o̱ ke da-o̱ u̱n me̱ ne̱, komo kap yo ma re yo ma ru yo. 32 Amba depete̱ a no̱m o-zak o-biki ne̱, remen heno ru ro marag, amba m-mo̱ka wu̱ ro̱ u̱n ho̱o̱g ne̱, wu̱ ro e̱gu̱te̱, amba m-mo̱ka wu̱ mu̱u̱nte̱.’ ”
* Bo̱r-u̱s o̱p u̱s-taan:2 15:1-2 Hyen komo: Ruka 5:29-30.