Bo̱r-u̱s o̱p u̱s-tet
A wuks Pyo-o̱ Shir
(Mati 24:1-2; Ruka 21:5-6)
Ye̱so ro m-rwu̱u̱n u̱n Pyo-o̱ Shir, be-de u̱n yan-neke̱-mo̱ u̱n wu̱, wan-gaan citu̱ru̱ wu̱. Wu̱ ze̱e̱ru̱, “Wa-u̱r-Yoos, gwo̱t go̱n ka ta'ar-to̱, u̱n ka caari-to̱ u̱t-ma to̱ ne̱.”
Ye̱so ze̱e̱ru̱, “¿No̱ hyanag ka caari-to̱ u̱t-ma to̱? Kap ka ta'ar-to̱ ro̱ kane̱ à, a wugurse̱ to̱. Yatt ta'ar-de a he m-yage̱ n-to̱n u̱n o̱r u̱n de á.”
U̱r-ko̱o̱b u̱s-cenene ne̱
(Mati 24:3-14; Ruka 21:7-19)
Bo̱ jimite̱ à, Ye̱so ro tara u̱n Haag-o̱ u̱n 'yo-se o-Ze̱tun, ka haag-o̱ ro̱ u̱n gwo̱tbe̱ u̱n Pyo-o̱ Shir à. Se̱ ye̱ ken ye̱ be-de u̱n yan-neke̱-mo̱ u̱n wu̱, (Bitrus wu̱, Yakubu wu̱, u̱n Yohana ne̱, u̱n Andarawus ne̱), ye̱ citu̱ru̱ wu̱ pakse̱. Ye̱ ze̱e̱ru̱, “Te̱ co̱no̱g o ru̱ru̱ te̱ ¿o̱ ke da-o̱ ne̱ a he m-no̱m u̱n se ka rem-se? ¿Yo ke rii-yo ne̱ he te̱ m-kute̱ da-o̱ ka rem-se he m-ko̱r à?”
Ka da-de ne̱, Ye̱so taknu̱ ye̱ m-yoose̱. Wu̱ ze̱e̱ru̱, “Muut no̱ u̱t-hi, taasu̱ ne̱t e̱e̱s no̱ á. Hun-ne̱ de̱e̱n ye̱a haan be u̱n no̱, ye̱ dek jin u̱n de. Ko̱ wu̱ ke wu̱ ro̱ m-ze̱e̱ wu̱ ro̱ Kiristi. Ye̱a e̱e̱s hun-ne̱ de̱e̱n. Tomso, no̱ ho̱ge̱ a u̱n ma-to̱ u̱r-gu̱n, to̱ ken to̱ yow yow, to̱ ken to̱ u̱r-hyew ne̱, no̱ jar no̱ ho̱ge̱ o-gye̱r á. Se̱ ka rem-se takante̱, amba a u̱n go hyan ta-de u̱n ho̱no o-dak á. Ka da-de ne̱, hun-ne̱ a heete̱ hun-ne̱ u̱r-gu̱n. Gwo̱mo-u̱t a heete̱ u̱t-gwo̱mo u̱r-gu̱n. Dak-o a nukte̱ to̱ ken be-to̱ u̱n ho̱n u̱n ho̱n. Me̱r a reese̱ hun-ne̱ u̱r-ko̱o̱b. Ka rem-se kap, takan-de u̱n re̱ u̱r-ko̱o̱b de ka, bo̱ hoog-mo̱ o-mat ro̱ m-takan à har argu̱ru̱ kaane̱.
“Remen no̱ yan-neke̱-m re ye̱, ‘She'et no̱ zo̱ngse̱!’ Hun-ne̱ a eeg no̱ be-de u̱n yan-piish u̱t-ma. Ye̱a bu no̱ m-dum n-me̱ u̱n kuke̱-to̱ u̱n yoos u̱n Ma-to̱ Shir. Hun-ne̱ a eeg no̱ be-de u̱n gwamna-ne̱ u̱n gwo̱mo-ne̱ ne̱. Ye̱a nom yo kà remen no̱ yan-neke̱-m re ye̱. Amba kap u̱n kaane̱ ne̱, no̱a kum o-co̱w remen no̱ ru̱ru̱tú̱ ye̱ Ma-to̱ m-Re̱re̱m to̱ Shir. 10 Rii-yo ka rem-se takante̱, a ru̱re̱ baag-to̱ u̱n hun-ne̱ kap Ma-to̱ m-Re̱re̱m to̱ Shir. 11 Da-o̱ a he no̱ m-ship à, a heete̱ no̱ be-de u̱n yan-piish u̱t-ma. Rii-yo no̱ neku̱te̱ no̱ jar no̱ ryegen u̱n rii-yo no̱ he m-rwo̱r á. U̱n ka da-o̱, kap rii-yo Shir ya'e̱ no̱ à, yo no̱ he m-rwo̱r remen no̱ ye̱ ro̱ te̱p u̱n hi u̱n no̱ á. Ku̱kt-o̱ Shir o̱ ro̱ te̱p be u̱n no̱.*
12 “U̱n ka da-o̱ ne̱, se̱k-wu̱ wu̱a ya'as heno u̱n wu̱ a hoot wu̱. O-tato tomso ne̱ o̱a ya'as wà u̱n o̱. Yakar ye̱a ine̱ eso ye̱ ru̱r rii-yo tat-ne̱ ye̱ u̱n ye̱ u̱n in-ne̱ ye̱ u̱n ye̱ ne̱ no̱me̱ à yo u̱n ba u̱r-bon har ye̱a ru̱ a ho ye̱. 13 Ko̱ wu̱ ke ne̱t-wu̱ wu̱a yage̱ no̱ remen no̱ yan-neke̱-m re ye̱. Amba kap wu̱ hokse̱ m-gaag u̱n me̱n-to̱ u̱n wu̱ har ta-de u̱n ho̱o̱g-o̱ u̱n wu̱ à, wu̱a po̱sse̱ ra-o̱ Shir.
A su̱ u̱r-ko̱o̱b de̱e̱n
(Mati 24:15-28; Ruka 21:20-24)
14 “Wu̱ karu̱nte̱ ka ma-to̱ à, yage̱ wu̱ nep to̱. ‘No̱a hyen a she̱re̱g yo ken rii-yo Shir yage̱ à, be-de u̱depe̱ a sher yo á.’ Yoa naas Pyo-o̱ Shir. No̱ hun-ne̱ ye̱ ro̱ u̱n dak-o̱ o-Judiya à, no̱ hyene̱ ka rii-yo, no̱ som be-de u̱t-haag. 15 Wu̱ ro̱ tara n-to̱n u̱r-do̱o̱b de o-kuke̱ o̱ u̱n wu̱ à, wu̱ kergene̱ á taase wu̱ cu̱w n-me̱ o-kuke̱, remen wu̱ de̱ke̱nté̱ to̱ ken saw-to̱ to̱ ro̱ n-me̱ á. 16 Wu̱ ro̱ o-kat à, wu̱ jar wu̱ warag de̱k u̱r-matuku o-hur á.§ 17 U̱n ká ho̱-to̱, ne'a-ne̱ yan-yakar-ye̱ ro̱ u̱n su u̱r-de̱ à, u̱n ya-u̱t-uub ne̱ ye̱a su̱ u̱r-ko̱o̱b. 18 No̱ ko̱n Shir taase ka rem-se wo̱o̱n no̱ da-o̱ o-go̱s. 19 Remen go̱n ka su̱ u̱r-ko̱o̱b de, u̱n ká ho̱-to̱ a jiish cin da-o̱ Shir no̱me̱ ho̱no o-dak à. Komo a do de m-no̱m n-co á har da-o̱ ba m-ta. 20 Amba Wan-Ko̱yan hak ka ho̱-to̱ u̱n su̱ u̱r-ko̱o̱b to̱. A ro ze̱e̱ge̱ remen kaane̱ á, yatt ne̱t-wu̱ ro̱a kus á. Remen co̱n-to̱ u̱n ká ye̱ Shir daage̱ à, o̱ rwo̱'e̱ wu̱ hept ka su̱ u̱r-ko̱o̱b o̱. 21 U̱n ka da-o̱, ne̱t zee no̱, ‘Kiristi, wu̱ ka kane̱,’ ko̱ wu̱ ken ne̱t-wu̱ zee no̱, ‘Wu̱ ka re̱e̱no̱,’ no̱ jar no̱ dek ma-to̱ u̱n wu̱ á. 22 Yan-rwo̱r u̱n ma-to̱ Shir ye̱ u̱t-bo̱ ye̱a ine̱, wu̱ ken a zee, ‘Me̱ ro̱ Kiristi,’ har ye̱a kute̱ no̱ caari-to̱ u̱t-hyat u̱n se ken rem-se u̱s-myot se ne̱ se no̱ ce̱te̱ m-hyan á. Ye̱ ro̱ m-no̱m u̱n ka rem-se remen ye̱ e̱e̱ste̱ ye̱ Shir daage̱ à, o̱ rwo'e̱ ye̱ hokste̱. 23 Amba ma'as no̱ zo̱ngse̱. U̱m ru̱ssu̱te̱ no̱ ma-to̱ u̱n ka rem-se ba se̱ u̱n takan.”
Mu̱u̱n-m Ye̱so Wan-Gwu̱
(Mati 24:29-31; Ruka 21:25-28)
24 “Da-o̱ a komse̱ swo̱ u̱r-ko̱o̱b, u̱n ká ho̱-to̱,
“ ‘ho̱-u̱r a nom o-comb.
O-re̱ng komo yoa do no̱m o-mo̱k á.*
25 Re̱ge̱n a ma'as m-he'emende̱ n-dak.
Bo̱n rem-se Shir hwo̱o̱ne̱ n-ku̱s o̱ Shir à,
se à nuktusse̱.’
26 “Ka da-de ne̱, hun-ne̱ de̱e̱n ye̱a hyen me̱ Wà-wu̱ u̱n ne̱t, me̱ m-neke̱ ne̱ n-me̱ u̱t-ke'ente̱ u̱t-go̱s ne̱ u̱n caari-mo̱ m-cecas ne̱ mo̱ u̱r-bon. 27 Ka da-de ne̱, man to̱mo̱n yan-to̱m-ye̱ Shir, ye̱ kargu̱nse̱ ka ye̱ wu̱ daage̱ à, ya-u̱r-ho̱rim u̱n ya-u̱r-ho̱ran ne̱ u̱n yan-so̱-o-baar ne̱ o-ye'er ne̱, yan ko̱ kene̱ ye̱ Shir daage̱ à, yan-to̱m-ye̱ Shir a kargu̱nse̱ ye̱.
Ma-to̱ o-rum
(Mati 24:32-35; Ruka 21:29-33)
28 “M-mo̱ka, yoos no̱ yo ken yo be-de o-rum. Da-o̱ no̱ hyene̱ jet-se u̱n yo cirig m-tu̱pne̱, nap no̱ u̱nze go̱s-o nomoste̱ yow yow. 29 Remen kaane̱ da-o̱ no̱ hyene̱ kà rem-se ro̱ m-takan, no̱ nak o̱ ka u̱nze da-o woosu̱nte̱ yow yow. 30 Nip-o̱ me̱ no̱ m-ru̱re̱, kà zaman-yo yoa te á se̱ ka rem-se kap se nomoste̱. 31 To̱n-o̱ shir, o-dak ne̱ to̱a tees, amba ma-u̱t re to̱a te á.
She'et zo̱ngse̱
(Mati 24:36-44)
32 “Amba da-o̱ ka rem-se he m-takan à, ká ho̱-de yatt-wu̱ he m-nap á. Ko̱ yan-to̱m-ye̱ Shir n-To̱n shir, ye̱ nep da-o̱ ka rem-se he m-takan á. Ko̱ Wà u̱n hi u̱n de u̱n wu̱, wu̱ nap á. Se̱ o-Tato u̱n wu̱ u̱n ho̱n-de u̱n wu̱. Wu̱ nape̱ da-o̱ se he m-takan à.§ 33 Cin da no̱ nepte̱ da-o̱ ka rem-se he m-takan á, ma'as no̱ zo̱ngse̱, yish ho̱o̱ge̱! 34 Sha-mo̱ u̱t-ma mo̱ ka. Haan-mo̱ u̱n Wà-wu̱ u̱n ne̱t, a nom u̱ntu̱n wa-o-hur wu̱ ine̱ rur u̱r-hyew à. Wu̱ wongsu̱ru̱ ya-m-se̱nge̱, ko wu̱ ke u̱n se̱nge̱-mo̱ u̱n wu̱ ne̱. Wu̱ de̱ku̱ru̱ wu̱ ken wan-gaan wu̱, wu̱ ze̱e̱ru̱ wu̱ ere̱ wu̱ o-hur, wu̱ ma'as yish ho̱o̱ge̱.*
35 “Ma'as no̱ yish ho̱o̱ge̱ remen no̱ nap da-o̱ wa-o-hur he m-jo'on á. ¿Ko̱ m-rim mo̱ wu̱ he m-jo'on, ko̱ da-o pu̱rge̱, ko̱ kiit ro̱ u̱s-kan, ko̱ n-sot? 36 Taase wu̱ wo̱o̱n no̱ ba o-sakto̱, no̱ m-rew. 37 Ma-to̱ me̱ no̱ m-ru̱re̱ à, me̱ u̱n ru̱re̱ ko̱ wu̱ ke, wu̱ ma'as zo̱ngse̱.”
* Bo̱r-u̱s o̱p u̱s-tet:11 13:9-11 Hyen komo: Mati 10:17-20; Ruka 12:11-12. Bo̱r-u̱s o̱p u̱s-tet:13 13:13 Hyen komo: Mati 10:22. Bo̱r-u̱s o̱p u̱s-tet:14 13:14 Hyen komo: Dane 9:27; 11:31; 12:11. § Bo̱r-u̱s o̱p u̱s-tet:16 13:15-16 Hyen komo: Ruka 17:31. * Bo̱r-u̱s o̱p u̱s-tet:24 13:24 Hyen komo: Isha 13:10; Jowe 2:10,31; 3:15; Hyan 6:12; Izik 32:7. Bo̱r-u̱s o̱p u̱s-tet:25 13:25 Hyen komo: Isha 34:4; Hyan 6:13; Jowe 2:10; Isha 13:10. Bo̱r-u̱s o̱p u̱s-tet:26 13:26 Hyen komo: Dane 7:13; Hyan 1:7. § Bo̱r-u̱s o̱p u̱s-tet:32 13:32 Hyen komo: Ruka 12:36-38. * Bo̱r-u̱s o̱p u̱s-tet:34 13:34 Hyen komo: Ruka 12:36-38.