Bo̱r-u̱s o̱p u̱s-cind
Hoob-o̱ o-napa
(Mark 8:11-13; Ruka 12:54-56)
Parisa-ne̱ u̱n Saduki-ne̱ haaru̱ be-u̱r Ye̱so remen ye̱ megerté̱ wu̱, ye̱ ko̱nu̱ru̱ wu̱ kutu̱ ye̱ yo ken rii-yo u̱t-hyat yo n-To̱n shir, yo he m-wakte̱ o-napa à u̱nze Shir wu̱ to̱mne̱ wu̱.*
Wu̱ shasu̱ru̱ ye̱, wu̱ zee, “U̱rege̱ rim-m no̱mo̱g, no̱ hyene̱ To̱n-o shir no̱mo̱g zá, no̱ m-ze̱e̱, ‘E̱e̱, ho̱-de u̱n buk dea rwu̱u̱n kar kar.’ N-sot komo, no̱ hyene̱ To̱n-o no̱mo̱g zá, no̱ m-ze̱e̱, ‘Caane̱ a hye kem.’
No̱ m-hoks m-nap bo̱ To̱n-o ro̱ u̱r-hew à, amba no̱ hoks o-napa yo Shir ro̱ m-no̱m u̱n ka da-o á. Hun-ne̱ ye̱ u̱n ka da-o yo̱-o̱ o̱ ro̱ u̱n gye̱r-o̱ Shir á. Ye̱ co̱no̱g ye̱ hyen o-napa amba yatt napa-o̱ a he ye̱ m-kute̱ á, se̱ o̱ ma Yunanawan-Rwo̱r u̱n Ma-to̱ Shir.” Ka da-de Ye̱so argu̱ru̱, wu̱ yage̱ ye̱ káne̱.
Yist-mo̱ u̱n Parisa-ne̱ u̱n Saduki-ne̱
(Mark 8:14-21)
Bo̱ yan-neke̱-mo̱ u̱n wu̱ woote̱ yo ka riib-yo re̱e̱no̱ à, ye̱ baksu̱ru̱ u̱nze ye̱ bo̱pru̱nte̱ u̱t-buro̱di. Ye̱so ze̱e̱ru̱ ye̱, “Tu no̱ yish no̱ nep ha, komo no̱ nom ja u̱n ká yist-mo̱ u̱n Parisa-ne̱ mo̱ ne̱ u̱n mo̱ u̱n Saduki-ne̱.”§
Ye̱ ciri u̱t-ma u̱n hi u̱n de u̱n ye̱ u̱n hi u̱n de u̱n ye̱. Ye̱ ro̱ m-ze̱e̱, “¿Ko̱ remen ka buro̱di-to̱ a bo̱pru̱nde̱ à o̱ wu̱ zette̱ káane̱?” Ye̱so nepse̱ yo ye̱ ro̱ u̱s-barag à, wu̱ ze̱e̱ru̱, “No̱ yan-she̱r-m re̱k-mo̱! ¿Remen yan o̱ no̱tte̱ m-ze̱e̱ no̱tt u̱t-buro̱di á? ¿Har m-mo̱ka no̱n go̱ nap? ¿To̱-u̱t ke'essu̱te̱ no̱ bo̱ u̱m re̱e̱gte̱ hun-ne̱ dugu-u̱s taan [5,000] u̱n buro̱di-u̱t taan ne̱? ¿Komo ko̱o̱r-u̱t re no̱ karakse̱ to̱ kuse̱?* 10 ¿No̱ baks hun-ne̱ dugu-u̱s nass [4,000] ye̱ u̱m re̱e̱gte̱ u̱n buro̱di-u̱t ta'yoor? ¿Ko̱o̱r-u̱t re no̱ karakse̱ to̱ kuse̱? 11 ¿Re no̱me̱ no̱ yagu̱te̱ m-nap u̱nze me̱ u̱n ma-to̱ u̱t-buro̱di á? U̱m ze̱e̱g no̱ komo, ‘No̱m no̱ ja u̱n yist-mo̱ u̱n Parisa-ne̱ u̱n Saduki-ne̱ ne̱.’ ”
12 Ka da-o̱ yan-neke̱-mo̱ u̱n wu̱ nape̱ u̱nze yist-mo̱ a m-rwo̱ u̱t-buro̱di à mo̱ mo̱ á, amba wu̱ u̱n co̱n ye̱ no̱m ja u̱n yoos-de u̱n Parisa-ne̱ u̱n Saduki-ne̱ de o-she̱pe̱.
Bitrus ru̱ru̱te̱ Ye̱so u̱nze
Ye̱so wu̱ ro̱ Kiristi
(Mark 8:27-30; Ruka 9:18-21)
13 To̱, bo̱ Ye̱so haante̱ dak-o̱ o-Kaseriya o̱ o-Pirip à, wu̱ citu̱ru̱ yan-neke̱-mo̱ u̱n wu̱. Wu̱ ze̱e̱ru̱, “¿Wan wu̱ hun-ne̱ ro̱ m-ze̱e̱ Wà-wu̱ u̱n ne̱t ro̱?”
14 Ye̱ ze̱e̱ru̱, “Ye̱ ken ye̱ ro̱ m-ze̱e̱ Yohana Wa-m-Yo'os u̱n hun-ne̱ m-ho̱, ye̱ ken ye̱ komo E̱reja, ye̱ ken komo Irmiya, ko̱ komo wan-gaan n-me̱ u̱n yan-Rwo̱r u̱n Ma-to̱ Shir n-ga.”§
15 Ka da-de wu̱ citu̱ru̱ ye̱, “¿Amba no̱ u̱n ya, wan wu̱ ne̱ u̱m ro̱ u̱n hyan-o no̱?”
16 Simo̱n Bitrus shasu̱ru̱, “Wo̱ wu̱, Kiristi,*Wà-wu̱ Shir wan-ho̱o̱g.”
17 Ye̱so shasu̱ru̱, wu̱ zee, “Simo̱n wà Yohana, wo̱ ko-ya-o-kwu̱m-wu̱! Remen Tato re wu̱ ro̱ n-To̱n shir à, wu̱ kutu̱ wo̱ to̱ ka, ba ne̱t á. 18 M-mo̱ka u̱m ze̱e̱g wo̱ u̱nze wo̱ ro̱ Bitrus, komo n-to̱n u̱n ka ta'ar-o̱§ u̱m he man yan-dor re, komo mo̱ ken mar-mo̱* ro̱tt u̱t-gwo̱mo be-de u̱n ye̱ á. 19 Man ya'as wo̱ rii-se u̱n tiks u̱n gwo̱mo-to̱ Shir. Ko̱yan o caase̱ kane̱ u̱n ho̱no o-dak, Shir a caas yo n-To̱n shir. Komo ko̱yan o gage̱ kane̱ u̱n ho̱no o-dak, Shir a geeg yo n-To̱n shir.”
20 Wu̱ naku̱ru̱ yan-neke̱-mo̱ u̱n wu̱ u̱t-to̱ m-so̱k ne̱, ye̱ ru̱re̱ ne̱t u̱nze wu̱ ro̱ Kiristi á.
Ye̱so rwo̱ro̱g go̱n mar-mo̱ wu̱ he'e̱ à
(Mark 8:31—9:1; Ruka 9:22-27)
21 Cin u̱n ká da-o̱, Ye̱so cire̱ m-kute̱ u̱n yan-neke̱-mo̱ u̱n wu̱ u̱nze, se̱ wu̱ haag bo̱-o̱ o-Urusharima. Komo wu̱ ru̱ru̱ ye̱ yo he wu̱ m-ko̱r re̱e̱no̱ à. Wu̱ su̱u̱t u̱r-ko̱o̱b go̱-u̱s-go̱ be-de u̱n ye̱ ro̱ se̱k-ye̱, u̱n Gwo̱mo-ne̱ ye̱ u̱n ko̱n-se Shir, u̱n ya-u̱r-yoos-de karamsa-o̱ Mosa ne̱. Komo a ho wu̱, u̱n ho̱-u̱r atette̱-de komo a 'yons wu̱.
22 Bitrus naku̱ru̱ wu̱ n-riib, wu̱ ciru̱ru̱ wu̱ u̱t-kangse̱. Wu̱ ro̱ m-ze̱e̱, “Go̱s-wu̱, Shir ye̱ peste̱! To̱ ka a nome̱ be u̱n du á.”
23 Amba Ye̱so waktu̱ru̱ be-u̱r Bitrus. Wu̱ ze̱e̱ru̱, “Wo̱nge̱ u̱n me̱ ne̱, wo̱ ko-Gwo̱mo-wu̱ u̱n ya-u̱t-ko̱t! Wo̱ ko-yan-rwo̱ u̱r-pu̱kse̱ wu̱ be u̱n de. Remen wo̱ u̱s-barag u̱ntu̱n ne̱t, yanze u̱ntu̱n Shir bo̱ Shir ro̱ u̱s-barag á.”
24 Ka da-de Ye̱so ze̱e̱ru̱ yan-neke̱-mo̱ u̱n wu̱, “Myet wu̱ co̱ne̱ wu̱ do̱ru̱ me̱ à, be-u̱r no̱, se̱ wu̱ she̱'e̱g hi u̱n de u̱n wu̱, wu̱ sew kan-o̱ u̱n wu̱, wu̱ do̱ru̱ me̱. 25 Remen wu̱ co̱ne̱ wuke̱ u̱n ho̱o̱g-mo̱ u̱n wu̱ à, wu̱a taage̱ u̱n mo̱. Amba kap bo̱n wu̱ taage̱ u̱n ho̱o̱g-mo̱ u̱n wu̱ rem re à, wu̱a kum mo̱.§ 26 ¿Yan yo ne̱ ne̱t he m-kum u̱rege̱ wu̱ kumug kwu̱m-o̱ u̱n ho̱no o-dak kap, amba wu̱ taagu̱ru̱ u̱n ho̱o̱g-mo̱ u̱n wu̱? Ko̱ ne̱, ¿ya ne̱t he m-ya'as be-de u̱n shas-o̱ u̱n ho̱o̱g-mo̱ u̱n wu̱? 27 Remen me̱ Wà-wu̱ u̱n ne̱t, man haan u̱n se̱ps-m Tato re ne̱ u̱n yan-to̱m-ye̱ u̱n wu̱ ne̱, man piishe̱ ko̱ wu̱ ke ne̱t-wu̱ u̱t-ma mo̱sse̱ u̱n rii-yo wu̱ no̱me̱ ne̱ à.* 28 Nip-o̱ me̱ no̱ m-ru̱re̱, ye̱ ken ye̱ ro̱ ko̱n eso eso kane̱ ye̱a mer á, har se̱ ye̱ hyanag haan-mo̱ u̱n Wà-wu̱ u̱n ne̱t n-me̱ u̱n gwo̱mo-u̱t Tato u̱n wu̱.”
* Bo̱r-u̱s o̱p u̱s-cind:1 16:1 Hyen komo: Mati 12:38; Ruka 11:16. Bo̱r-u̱s o̱p u̱s-cind:3 16:2-3 Mo̱ ken ge̱n-mo̱ de̱e̱n ka gom-to̱ ro̱ ko̱n n-me̱ cir-mo̱ u̱n 16:2-3 be-de a ge̱ne̱ wu̱ shasu̱ru̱ à. Bo̱r-u̱s o̱p u̱s-cind:4 16:4 Hyen komo: Mati 12:39; Ruka 11:29. § Bo̱r-u̱s o̱p u̱s-cind:6 16:6 Hyen komo: Ruka 12:1. * Bo̱r-u̱s o̱p u̱s-cind:9 16:9 Hyen komo: Mati 14:17-21. Bo̱r-u̱s o̱p u̱s-cind:10 16:10 Hyen komo: Mati 15:34-38. Bo̱r-u̱s o̱p u̱s-cind:13 16:13 “Wà-wu̱ u̱n ne̱t” con-de de Ye̱so ro u̱n 'ya u̱n hi u̱n de u̱n wu̱ à. § Bo̱r-u̱s o̱p u̱s-cind:14 16:14 Hyen komo: Mati 14:1-2; Mark 6:14-15; Ruka 9:7-8. * Bo̱r-u̱s o̱p u̱s-cind:16 16:16 Ko̱: Wu̱ Shir daagne̱ à Wan-Gwu̱ (gom-de Yahuda-ne̱) u̱n Wu̱ Shir daagne̱ à (gom-de u̱t-Girik) kap mo̱ u̱n to̱, to̱ ro̱ “Wu̱ Shir daagne̱ à.” Bo̱r-u̱s o̱p u̱s-cind:16 16:16 Hyen komo: Yoha 6:68-69. Bo̱r-u̱s o̱p u̱s-cind:18 16:18 u̱t-Girik: Ka jin-de u̱nze Bitrus u̱r-ta'ar de ka. § Bo̱r-u̱s o̱p u̱s-cind:18 16:18 u̱t-Girik: ta'ar-o caari. * Bo̱r-u̱s o̱p u̱s-cind:18 16:18 u̱t-Girik: komo ish-se de o-ra. Bo̱r-u̱s o̱p u̱s-cind:19 16:19 Hyen komo: Mati 18:18; Yoha 20:23. Bo̱r-u̱s o̱p u̱s-cind:24 16:24 Hyen komo: Mati 10:38; Ruka 14:27. § Bo̱r-u̱s o̱p u̱s-cind:25 16:25 Hyen komo: Mati 10:39; Ruka 17:33; Yoha 12:25. * Bo̱r-u̱s o̱p u̱s-cind:27 16:27 Hyen komo: Mati 25:31; Bo̱ng 62:12; Roma 2:6.