Bo̱r-u̱s o̱p u̱s-ta'yoor
Ko-kaar o-nem ne̱
Wan-gaan be-de u̱n ká yan-to̱m-ye̱ Shir ne̱n ta'yoore̱ ye̱, wu̱ duusbe̱ sheend-o ata'yoore̱-o̱, haanu̱ru̱ be u̱n de, wu̱ zee, “A neke̱ cen na, komo man kutu wo̱ bo̱ a he piishe̱ u̱n ka caari-wu̱ u̱n ko-kaar-wu̱ u̱t-ma à. Ka ko-kaar-wu̱ ro̱ o-bo̱ o̱ a ma n-te̱te̱ o̱ u̱t-ro̱o̱g de̱e̱n à.* Gwo̱mo-ne̱ ye̱ u̱n ho̱no o-dak no̱mo̱g o-ás u̱n wu̱ ne̱, komo hun-ne̱ ye̱ u̱n ho̱no o-dak swo̱o̱g ke̱-mo̱ u̱n ás-o̱ u̱n wu̱ har mo̱ ho ye̱ u̱ntu̱n ho̱-de m-ke̱.”
wan-to̱m-wu̱ Shir wu̱ heetu̱ me̱ o-dákár u̱n bu̱-yo Ku̱kt-o Shir. Re̱e̱no̱ o̱ ka, u̱m hyane̱ wu̱ ken ne'a-wu̱ tara n-to̱n u̱n yo ken nem-o jaas-yo yo. Ka nem-yo komo yo ro̱ u̱n jin-to̱ u̱n re̱e̱b-to̱ Shir ne̱ to̱ a ge̱ne̱ u̱n wu̱r-o̱ u̱n yo à, hi-to̱ u̱n yo komo u̱t-ta'yoor u̱s-kar ne̱ u̱s-o̱p. Ka ne'a-wu̱ saw-to̱ wu̱ co̱pe̱ à jaas-to̱ to̱ u̱ntu̱n ho̱-mo̱ o-garura, wu̱ ho̱gu̱ssu̱te̱ u̱t-duk m-ho̱o̱g u̱n saw-to̱ u̱n zinariya, u̱n ka ta'ar-ye̱ o-mo̱k ye̱ ne̱ ye̱ u̱r-bon ye̱ ne̱ u̱n rwu̱u̱mb-u̱s u̱n hwo̱r ne̱. Wu̱ ro̱ u̱r-ko̱k ne̱ u̱t-kom de o-zinariya shiishe̱ u̱n rem-se u̱n hu-se u̱n ás-o̱ u̱n wu̱.§ U̱n zwo̱n-de u̱n wu̱ komo a ge̱ne̱g u̱r-jin u̱t-ma ne̱:
Rii-yo wukusse̱
Babira-o go̱s-o̱,
Ko-gwo̱mo-wu̱ u̱n kaar-ne̱,
Inu-o̱ u̱n rem-se o-ás komo u̱n ho̱no o-dak.
U̱m hyanu̱ru̱ komo ka ne'a-wu̱ m-no̱m sa o zee ke̱-m hooste̱ wu̱. Wu̱ su̱u̱ste̱ hyó-mo̱ u̱n yan-dor Ye̱so. Wu̱ ho̱o̱g ye̱ remen ye̱ ro̱ u̱n to̱r-se u̱n ma-u̱t Ye̱so.
Da-o u̱m hyane̱ wu̱ à, u̱m bo̱pu̱ o-nu. Amba wan-to̱m-wu̱ Shir citu̱ me. Wu̱ zee, “¿Ya o bu̱pte̱ nu? Man rwu̱ntu̱ wo̱ u̱t-orom mo̱sse̱ u̱n bo̱ ka ne'a-wu̱ ro̱ ne̱, komo u̱n ka nem-yo ne̱ yo wu̱ da à, ka nem-yo u̱n hi-u̱t ta'yoor yo u̱s-kar ne̱ u̱s-o̱p. Ka nem-yo o hyane̱ à, yo weste̱ u̱n no̱m u̱n ho̱o̱g n-ga, amba m-mo̱ka yo kus u̱n ho̱o̱g ne̱ á. Amba har u̱n kaane̱ ne̱, yoa rwu̱u̱n n-do̱ u̱n ka kuub-o̱ u̱r-du̱w o̱ ha-mo̱ u̱n be-de a he yo m-ho à. Hun-ne̱ ye̱ ro̱ u̱r-she'et u̱n ka ho̱no o-dak o̱ à, ye̱ ro̱ cin ba a u̱n hwo̱o̱n rii à a ge̱n jin-to̱ u̱n ye̱ n-me̱ u̱n taku̱rda-o̱ yan-ho̱o̱g á, kap ye̱a bu̱p nu u̱n hyan-o̱ u̱n ka nem-yo, remen n-ga yo ro u̱n ho̱o̱g ne̱ amba m-mo̱ka yo mereste̱.*
“To̱ ka rem-se ro̱ u̱n hoob-o̱ hur-de ro̱ u̱s-nap ne̱ à. Ka hi-u̱t ta'yoor-to̱ haag-u̱t ta'yoor-to̱, to̱ ka ne'a-wu̱ ro̱tte̱ u̱r-she'et n-to̱n à. Ka hi-u̱t ta'yoor-to̱ komo gwo̱mo-ne̱ ta'yoor-ye̱, 10 ne̱n taan be-de u̱n ye̱ mereste̱, acinde̱-wu̱ ro̱ u̱t-gwo̱mo. Wan-gaan ro̱ ko̱n, ata'yoore̱-wu̱ u̱n go̱ wo̱o̱n á. Da-o̱ wu̱ wo̱o̱ne̱, komo wu̱a she'et ya o-da hiin. 11 Ka nem-yo we̱te̱ u̱n no̱m u̱n ho̱o̱g n-ga à, m-mo̱ka komo yo u̱n ho̱o̱g á, yo ro̱ aeere̱-yo. Komo be-de u̱n ka ta'yoor-ye̱ yo rwu̱u̱ne̱, komo yo ro̱ m-neke̱ be-de yo he m-mar à.
12 “Ka kar-u̱s o̱p-se o hyane̱ á, ye̱ ro̱ ka gwo̱mo-ne̱ o̱p-ye̱ ye̱ u̱n goshi go̱kse̱ be̱e̱b-de u̱t-gwo̱mo á. Ijime̱, ye̱a kum u̱t-gwo̱mo. Amba ye̱a no̱m u̱t-gwo̱mo mo̱sse̱ u̱n ka nem-yo ne̱ awa o-gaan. 13 Ka gwo̱mo-ne̱ o̱p-ye̱ ma-to̱ u̱n ye̱ kang-o gaan to̱ ro̱, komo ye̱ ya'aste̱ ka nem-yo be̱e̱b-de u̱n ye̱ u̱n gwo̱mo-to̱ u̱n ye̱ ne̱. 14 Ye̱a gu̱n u̱r-gu̱n u̱n Ya o-Rwu̱u̱g o-Ca ne̱. Amba ka Rwu̱u̱g-o Ca-yo yoa re u̱r-ho̱ be-de u̱n ka gwo̱mo-ne̱ ye̱ remen wu̱ ro̱ Wan-Ko̱yan wu̱ u̱n yan-ko̱yan-ne̱, komo ko-Gwo̱mo-wu̱ u̱n gwo̱mo-ne̱. Wu̱a she'et u̱n ka hun-ne̱ ye̱ ye̱ wu̱ bane̱, u̱n ye̱ wu̱ daagne̱ ne̱ à, u̱n ye̱ ro̱ m-do̱re̱ hur-u̱r gaan ne̱ à.”
15 Ka da-de wan-to̱m-wu̱ Shir ze̱e̱ru̱ me̱, “Ka ro̱o̱g-to̱ o hyane̱ à, be-de ka ko-kaar-wu̱ ro̱ u̱r-she'et à, de ro̱ hun-ne̱, mo̱o̱r-to̱ u̱n hun-ne̱ go̱-u̱s-go̱, u̱t-dak, u̱t-rem ne̱. 16 Ka nem-yo u̱n ka kar-u̱s o̱p ne̱ se o hyane̱ a, ye̱a kute̱ ka ko-kaar-wu̱ u̱t-yage̱. Ye̱a rumus kap o̱ u̱n rii-yo wu̱ ro̱tte̱ à ye̱ yagu̱ wu̱ u̱r-kor. Har ye̱a ti ap-mo̱ u̱n wu̱r-o̱ u̱n wu̱. Komo ye̱ tu̱ks wu̱ o-ra. 17 Ye̱a no̱m kaane̱, remen Shir ru̱'u̱sse̱ u̱n hur-de u̱n ye̱, zo̱nge̱-to̱ ye̱ hette̱ no̱m u̱n rii-yo wu̱ co̱ne̱ à. Ye̱a ya'as ka nem-yo be̱e̱b-de u̱n ye̱ remen yo reet u̱t-gwo̱mo har se̱ Ma-to̱ Shir shiig o-nip. 18 Ka ne'a-wu̱ wu̱ o hyane̱ u̱n hyangan-u̱t ru à, wu̱ ro̱ hek-o̱ u̱n ka caari-o̱ o-bo̱ o̱, o̱ ro̱ u̱t-gwo̱mo u̱n ho̱n u̱n gwo̱mo-ne̱ ye̱ u̱n ho̱no o-dak à.”
* Bo̱r-u̱s o̱p u̱s-ta'yoor:1 17:1 Hyen komo: Irmi 51:13. Bo̱r-u̱s o̱p u̱s-ta'yoor:2 17:2 Hyen komo: Isha 23:17; Irmi 51:7. Bo̱r-u̱s o̱p u̱s-ta'yoor:3 17:3 Hyen komo: Hyan 13:1. § Bo̱r-u̱s o̱p u̱s-ta'yoor:4 17:4 Hyen komo: Irmi 51:7. * Bo̱r-u̱s o̱p u̱s-ta'yoor:8 17:8 Hyen komo: Dane 7:7; Hyan 11:7; Bo̱ng 69:28. Bo̱r-u̱s o̱p u̱s-ta'yoor:12 17:12 Hyen komo: Dane 7:24.