8
Jesuba mil quĩmãrẽ ẽberãrã ne cobid̶a
Mateo 15:32-39
Maʌ̃ ewarid̶e wayacusa ẽberãrãra Jesuma zocãrã powuasid̶aa. Ãdjirãba cod̶ira neẽ́ panasid̶aa. Maʌ̃ bẽrã Jesuba idji ume nĩbabadarãra trʌ̃ped̶a jarasia:
–Mʌ̃a naʌ̃ ẽberãrãra mĩã djuburi unu b̶ʌa. Mʌ̃ ume duanʌda ewari ũbea babʌrʌa. Ãdjia cod̶i carea eropananara jõsia. Mʌ̃a ãdjirãra ne cod̶aẽ́ diguid̶aa wãbigaibʌrʌ, ota cacua norrab̶arid̶ia. Ʌ̃cʌrʌ wãrãda tʌmʌba ze panʌa.–
Idji ume nĩbabadarãba iwid̶isid̶aa:
–Nama ẽberã neẽ́ma ¿sãma jãʌ̃ ẽberãrã itea cod̶ira edad̶i?–
Maʌ̃ne Jesuba iwid̶isia:
–¿Bãrãba paʌ̃da jũmasãwã eropanʌ?–
Ãdjia panusid̶aa:
–Sietebe.–
Maʌ̃be Jesuba ẽberãrãra jũma egode chũmebicuasia. Maʌ̃ siete paʌ̃ra idji jʌwad̶e edaped̶a Ãcõrẽa bia b̶ʌad̶a asia. Maʌ̃be paʌ̃ra cõrãcuaped̶a idji ume nĩbabadarãa diasia jed̶ecad̶amãrẽã. Ara maʌ̃da jed̶ecasid̶aa. Idjab̶a b̶eda zaqueda zocãrãẽ́be eropanasid̶aa. Jesuba maʌ̃ carea Ãcõrẽa bia jaraped̶a ẽberãrãa jed̶ecabisia. Ara maʌ̃da jũmarãba cod̶aped̶a jãwũãcuasid̶aa. Dji ad̶ubad̶a jʌrʌ pesid̶ad̶e siete jamara birasid̶aa. Mama ne coped̶ad̶ara mil quĩmãrẽ duanasid̶aca b̶ʌa. Mãwãnacarea Jesuba ẽberãrãra wãbigasia. 10 Maʌ̃be idjira, idji ume nĩbabadarã sid̶a jãbad̶e b̶adod̶aped̶a Dalmanuta druad̶aa wãsid̶aa.
Pariseorãba Jesua ne ununaca obi panana
Mateo 16:1-4; Luca 12:54-56
11 Maʌ̃ ewarid̶e pariseorãda zed̶aped̶a Jesu ume ijara panasid̶aa. Ãdjia cawa quĩrĩã panasid̶aa idjira wãrãda bajãneba ze b̶ʌ cawaya. Maʌ̃ bẽrã ãdjia Jesua iwid̶isid̶aa ne ununacada omãrẽã. 12 Ãdjia mãwã mĩã sẽ panʌ bẽrã Jesura ʌ̃yãba drasoa ʌ̃yãbaped̶a jarasia:
–Id̶ibema ẽberãrãba ¿cãrẽ cãrẽã ne ununacada unu quĩrĩã panʌ? Wãrã arada mʌ̃a jaraya: mʌ̃ra Ãcõrẽneba ze b̶ʌda cawad̶amãrẽã mʌ̃a ne ununacada oẽ́a.–
13 Mãwã jaraped̶a pariseorãra amesia. Jesura idji ume nĩbabadarã sid̶a jãbad̶e b̶adosid̶aa wayacusa amene droma quĩrãrã chãni carea.
Pariseorã harina ẽsãbibari
Mateo 16:5-12
14 Maʌ̃ chã wãbʌdad̶e Jesu ume nĩbabadarãba cawasid̶aa paʌ̃da quĩrãdoasid̶ada. Jãbad̶e paʌ̃da ab̶abe eropanasid̶aa. 15 Maʌ̃ne Jesuba jarasia:
–Pariseorã harina ẽsãbibarida, Heroded̶e sid̶a quĩrãcuitad̶adua.–
16 Jesu ume nĩbabadarãra ãdub̶a nãwã bed̶easid̶aa:
–Idjia mãwã jarasia dadjirãba paʌ̃da eneped̶ad̶aẽ́ bẽrã.–
17 Jesuba cawa b̶asia cãrẽnebemada bed̶ea panʌda. Maʌ̃ carea jarasia:
–¿Cãrẽ cãrẽã paʌ̃ra neẽ́ana a panʌ? ¿Mʌ̃a od̶ara bãrãba unusid̶amĩna cawad̶aẽ́ basica? ¿Ab̶ed̶a poya cawad̶aẽ́ca? ¿Adua panʌca mʌ̃ra caida? 18 ¿Bãrãra dau bara b̶eamĩna ununacaca? ¿Cʌwʌrʌ bara b̶eamĩna ũrĩnacaca? Mʌ̃a od̶ara ¿quĩrãdoasid̶aca? 19 Mʌ̃a paʌ̃ juesumaneba ẽberãrã mil juesuma ne cobigad̶acarea bãrãba dji ad̶ubad̶a jʌrʌ pesid̶ad̶e ¿jamara jũmasãwã birasid̶a?–
Ãdjirãba panusid̶aa:
–Doce.–
20 Jesuba jarasia:
–Idjab̶a mʌ̃a siete paʌ̃ba ẽberãrã mil quĩmãrẽ ne cobigad̶acarea bãrãba dji ad̶ubad̶a jʌrʌ pesid̶ad̶e ¿jamara jũmasãwã birasid̶a?–
Ãdjirãba panusid̶aa:
–Siete.–
21 Maʌ̃be Jesuba ãdjirãa iwid̶isia:
–¿Sãwãẽrã bãrãba wad̶ibid̶a cawad̶aẽ́?–
Jesuba ẽberã daub̶errea b̶ʌ biabid̶a
22 Betsaidá purud̶e jũẽsid̶ad̶e ʌ̃cʌrʌba ẽberã daub̶errea b̶ʌda Jesuma enenaped̶a bed̶ea djuburiasid̶aa biabimãrẽã. 23 Jesuba maʌ̃ daub̶errea b̶ʌra jʌwad̶e jidaped̶a puru ãyã edesia. Maʌ̃be dji ẽberã daud̶e id̶osia. Idji jʌwara ʌ̃rʌ̃ b̶ʌped̶a iwid̶isia unubʌrʌ cawaya. 24 Maʌ̃ne ẽberãba acʌped̶a jarasia:
–Mʌ̃a ẽberãrãda unu b̶ʌa baribʌrʌ bacuru quĩrãca nĩnada unu b̶ʌa.–
25 Jesuba wayacusa idji jʌwara ẽberã dau ʌ̃rʌ̃ b̶ʌsia. Maʌ̃ne ẽberãba bio unu b̶esia idji daura biad̶a bẽrã. Tʌmʌ ne jũmada ẽsã unu b̶esia. 26 Jesuba idjía nãwã jarasia:
–Diguid̶aa wãbʌrʌd̶e purud̶e ed̶a wãrãdua. Mʌ̃a od̶ara ni ab̶aʌa jararãdua.–*
Pedroba Jesud̶ebema jarad̶a
Mateo 16:13-20; Luca 9:18-21
27 Mãwãnacarea Jesura idji ume nĩbabadarã sid̶a Cesarea-Pilipo druad̶e puru zaque b̶eaza pʌrrʌad̶e wãsid̶aa. Od̶e nĩnane Jesuba idji ume nĩbabadarãa iwid̶isia:
–Ẽberãrãba mʌ̃ra ¿caida crĩcha panʌ?–
28 Ãdjirãba panusid̶aa:
–Ʌ̃cʌrʌba jara panʌa bʌra Borocuebari Juaʌ̃da. Dewararãba jara panʌa bʌra Elíada. Dewararãba jara panʌa bʌra Ãcõrẽneba bed̶eabarida.–
29 Maʌ̃ne Jesuba iwid̶isia:
–Baribʌrʌ bãrãba mʌ̃ra ¿caida crĩcha panʌ?–
Pedroba panusia:
–Bʌra Ãcõrẽba ẽdrʌ edabari diai jarad̶aa.–
30 Jesuba ãdjirãa bio jara b̶ʌsia maʌ̃gʌra ni ab̶aʌa jararãnamãrẽã.
Jesuba idji bead̶id̶ebema jarad̶a
Mateo 16:21-28; Luca 9:22-27
31 Mamaʌba ʌ̃taa Jesuba idji ume nĩbabadarãa jarabadjia idjira bia mĩgaida b̶ʌda. Nãwã jarasia:
–Purud̶ebema bororãba, sacerdote bororãba, judiorã ley jaradiabada bid̶a mʌ̃, Naʌ̃ Djara Edad̶ada igarad̶aped̶a beabid̶ia. Baribʌrʌ mʌ̃ra ewari ũbead̶e ʌ̃rẽbaya.–
32 Jesuba maʌ̃gʌra ebud̶a jarasia. Maʌ̃ carea Pedroba idjira jĩgabe edeped̶a quẽã b̶ʌ quĩrãca mãwã bed̶earãduad̶a asia. 33 Baribʌrʌ Jesuba jẽda idji ume nĩbabadarãmaa acʌbʌrʌd̶e Pedrora nãwã quẽãsia:
–Satana, mʌ̃ caitabemada ãyã wãdua. Bʌa Ãcõrẽ quĩrãca crĩchaẽ́ b̶ʌa. Ãtebʌrʌ ẽberã quĩrãca crĩcha b̶ʌa.–
34 Jesuba idji ume nĩbabadarãra, dewararã sid̶a trʌ̃ped̶a jarasia:
–Ab̶aʌba mʌ̃da ẽpẽ quĩrĩã b̶ʌbʌrʌ, idjia o quĩrĩã b̶ʌra igaraped̶a bia mĩgai carea b̶aida b̶ʌa. Maʌ̃be mʌ̃ra ẽpẽida b̶ʌa. 35 Ab̶aʌba naʌ̃ ẽjũãne bia b̶aida jʌrʌ b̶aibʌrʌ, jĩrũare bia b̶aẽ́a. Baribʌrʌ ab̶aʌda mʌ̃ carea beuibʌrʌ wa bed̶ea bia mʌ̃nebema jara b̶ʌ carea beuibʌrʌ, Ãcõrẽ ume ewariza zocai b̶aya. 36 Ẽberãda naʌ̃ ẽjũãne ne jũma erob̶ʌd̶e beuibʌrʌ, ¿idjia erob̶ʌba carebaica? 37 Beu amaaba idjia erob̶ʌd̶ebemada ¿jũmasãwã poya diai? 38 Ab̶aʌba naʌ̃ ẽjũãne cadjirua o b̶ea tãẽna mʌ̃ra, mʌ̃ bed̶ea sid̶a adua b̶ʌad̶a aibʌrʌ, mʌ̃, Naʌ̃ Djara Edad̶a ʌb̶ʌa bara zebʌrʌd̶e maʌ̃ ẽberãra adua b̶ʌad̶a aya. Maʌ̃ ewarid̶e mʌ̃ Zeza Ãcõrẽ ʌb̶ʌa bara idjab̶a idji bajãnebema nezocarã ʌb̶ʌa bara zeya.–
* 8:26 Mʌ̃a od̶ara ni ab̶aʌa jararãdua. Griego bed̶ead̶e ʌ̃cʌrʌ cartad̶e maʌ̃ra neẽ́a. 8:29 Ãcõrẽba ẽdrʌ edabari diai jarad̶ada. Maʌ̃ra griego bed̶ead̶e “Crito” b̶ʌ́ b̶ʌa. Critora trʌ̃ẽ́a. Jara b̶ʌa “Ãcõrẽba ẽdrʌ edabari diai jarad̶ada” wa “Ãcõrẽba dadjirã Boroda b̶ʌd̶ada.” Arameo bed̶ead̶e jarabadaa “Mesías.” 8:34 Bia mĩgai carea b̶aida b̶ʌa. Griego bed̶ead̶e nãwã b̶ʌ́ b̶ʌa: “Idji crura atau edeida b̶ʌa.”