7
Minyiraaɓe Iisa worɓe ngoonɗinaay mo
Iisa tinni no fiiloo nder leydi Galili. O hiɗaa fiilaade nder leydi Yahudiya ngam mawɓe *Yahudankooɓe no tefa warde mo. Juulɗe *Yahudankooɓe bi'eteeɗe kowaaɗe* ɓadake. Sey minyiraaɓe Iisa worɓe mbi'i mo :
—Dillu ɗo, njahaa leydi Yahudiya ngam *aahiiɓe maa ngi'a golle ɗe ngaɗataa. Neɗɗo fuu hiɗi anndee, suuɗataa ko waɗata. Nde aɗa waɗa ir golle ɗee, wannginan himɓe hoore maa.
Baa minyiraaɓe makko e ko'e mum'en ngoonɗinaay mo.
Iisa wi'i ɓe :
—Wakkati am yonaay ginan, amma to mooɗon, wakkati fuu no wooɗi. Himɓe duuniyaaru mbaawtaa wanyude on. Amma miin, iɓe mbanyi kam ngam miɗo seedoo ko golleeji maɓɓe no mboni. Onon, njehee to juulɗe ɗeen. Miin, mi yahataa sabu wakkati am yonaay ginan.
Gaɗa o haalani ɓe ɗum, o jooɗii nder Galili.
Iisa yehi Juulɗe kowaaɗe
10 Wakkati minyiraaɓe Iisa ndillirii juulɗe ɗeen, Iisa duu njehi to majje amma nder cuccukka, o hollaay hoore makko. 11 Mawɓe *Yahudankooɓe no tefa mo nder jama'aare ndeen, no mbi'a :
—Toy o woni ?
12 Himɓe ɗuɓɓe no nguuntoo dow makko. Gere no mbi'a :
—Neɗɗo oo o lobbo !
Woɓɓe no mbi'a :
—Aa'a, o majjinoowo himɓe.
13 Walaa cuusuɗo towni haali dow makko, sabu iɓe kula mawɓe *Yahudankooɓe.
14 Wakkati Iisa yehunoo tawi juulɗe ɗeen pecciri, o fuɗɗi omo waajoo nder *Juulirde mawne. 15 *Yahudankooɓe kaayɗinaa, sey ɓe mbi'i :
—Noy waɗi ko neɗɗo oo heɓi anndal dewte, kanko mo janngaay ?
16 Iisa jaabii ɓe wi'i :
—Waaju mo mbaajotoomi oo, ƴuwaay to am. Amma to lilɗo kam oon, o ƴuwi. 17 Giɗɗo waɗude muuyo Alla fuu, no annditan nde waaju oo to Alla ƴuwi naa to am. 18 Kaaloowo miilo hoore mum, hoore mum tefanta teddungal. Amma tefoowo teddungal lilɗo ɗum, goonga haalata, ko boni fuu walaa he mum. 19 Hanaa *Muusa hokki on *Tawreeta naa ? Amma baa gooto nder mooɗon waɗaay ko *Tawreeta wi'i. Ɗume waɗi oɗon tefa warde kam ?
20 Himɓe njaabii mo, mbi'i :
—Aan, a laddaaɗo. Moy tefata warde ma ?
21 Nden Iisa wi'i ɓe :
—Gollal gootal tan ngaɗumi, on fuu, on kaayɗinaama. 22 *Muusa wi'i ngaɗon juulnol. Oɗon njuulna neɗɗo baa *nyalaane fowteteene. Maamiraaɓe mooɗon puɗɗi ngol, hanaa *Muusa fuɗɗi ngol. 23 Nde neɗɗo no juulnee *nyalaane fowteteene ngam to bonnu *Tawreeta Muusa, ɗume tikkanton kam sabu mi yamɗintinii neɗɗo bumbuujo nder *nyalaane fowteteene ? 24 To on kiitoree no ngiirruɗon, kiitoree goonga.
Jeddodirol dow moy woni Iisa
25 Gere nder himɓe *Ursaliima mbi'i :
—Hanaa oo woni mo ɓe tefata warde oon naa ? 26 Amma ndaa, omo darii omo waajoo yeeso himɓe fuu, ɓe mbi'aay mo baafuy. Tawte mawɓe meeɗen potii dow kanko woni *Almasiihu oon ? 27 Oo kay, eɗen anndi to ƴuwi, amma nde *Almasiihu oon wari, baa gooto anndataa to o ƴuwata.
28 Iisa no waajoo nder *Juulirde mawne ndeen, sey o towni daane, o wi'i :
—On mbi'ii oɗon anndi kam naa ? Oɗon anndi to ƴuwmi ? Amma hanaa miin waddi hoore am. Lilɗo kam oon woni goongaajo, kanko woni mo on anndaa. 29 Miin, miɗo anndi mo sabu to makko ƴuwmi, kanko lili kam.
30 Nden ɓe tefi nanngude mo, amma junngo baa gooto yottaaki mo, ngam wakkati makko yonaay ginan. 31 Ɗuɓɓe nder jama'aare ndee ngoonɗini mo, mbi'i :
—Kee nde *Almasiihu oon wari, omo waawi waɗude kaayɗe ɓurɗe ɗe gorko oo waɗi naa ?
Dogariiɓe lilaama nannga Iisa
32 *Fariisa'en nani ko himɓe ɓeen ngoni no nguuntoo dow Iisa. Hooreeɓe *cakkanooɓe Alla e *Fariisa'en lili dogariiɓe nannga Iisa. 33 Sey Iisa wi'i ɓe :
—Miin, mi wondan he mooɗon wakkati seɗɗa ginan. Gaɗa mum, mi soƴƴoo to lilɗo kam oon. 34 On tefan kam, amma on ngiitataa kam, ngam on mbaawtaa yahde to ngonmi.
35 Mawɓe *Yahudankooɓe ƴamodiri mbi'i :
—Toy o yahata ko en mbaawtaa hiitude mo ? O tefowan himɓe meeɗen sankitiiɓe nder lenyi janaani, o waajoo lenyi ɗii naa ? 36 O wi'i en tefan mo, en ngiitataa mo, sabu en mbaawtaa yahde to o tawetee toon. Ɗume woni maana haala kaa ?
Maayooji ndiyam mbuurnoojam
37 Nyalaane ɓurde teddude nder juulɗe ɗeen fuu woni nyalaane nde juulɗe ɗeen timmata. Nyannde mum Iisa darii huuɓi, wi'i :
—Ɗomɗuɗo fuu wara to am, yara. 38 Goonɗinɗo kam fuu, maayooji ndiyam mbuurnoojam no ilan nder ɓerne mum hano no ɗum winndiraa nder dewte nii.
39 Dow *Ruuhu Ceniiɗo Iisa woni no haala. *Ruuhu Ceniiɗo oo kam woni ko goonɗinɗo mo fuu heɓata. Amma wakkati mum *Ruuhu Ceniiɗo hokkaakano ngam Iisa teddinaakano ginan.
Ceendiigu e rafi goonɗinol
40 Wakkati himɓe gom nanunoo haala kaa nder jama'aare ndeen, mbi'i :
—Sikka fuu walaa kanko woni annabiijo oon.
41 Woɓɓe duu mbi'i :
—Oo nii woni *Almasiihu oon.
Amma woɓɓe mbi'i kaden :
—*Almasiihu oon ƴuwan Galili naa ? 42 Hanaa Dewtere Alla wi'i ko nder lenyol Daawda *Almasiihu ƴuwata ? Hanaa nde wi'i kaden Baytilaama wuro Daawda o ƴuwata ?
43 Haalaaji jama'aare ndee luurodiri dow Iisa. 44 Nder maɓɓe no woodi hiɗuɓe nanngude mo, amma junngo baa gooto yottaaki mo.
45 Wakkati dogariiɓe ɓeen ngartunoo, hooreeɓe *cakkanooɓe Alla e *Fariisa'en ƴami ɓe, mbi'i :
—Ko waɗi on ngaddaay mo ?
46 Dogariiɓe ɓeen njaabii ɓe, mbi'i :
—Abada goɗɗo waajoraaki hano no neɗɗo oo waajori.
47 Sey *Fariisa'en njaabii ɓe, mbi'i :
—Kaari ! Baa onon duu, on eytaama naa ? 48 Naa on ngi'ii goɗɗo nder hooreeɓe *Yahudankooɓe naa nder *Fariisa'en goonɗinɗo mo non ? 49 Amma jama'aare ndee no kuɗaane, nde anndaa *Tawreeta Muusa !
50 Nikodemu, gooto nder *Fariisa'en jehunooɗo to Iisa, wi'i ɓe :
51 —*Tawreeta meeɗen waawaa hiitaade neɗɗo nde nanaay ko joomum haali, naa ko waɗi.
52 Ɓe njaabii mo, ɓe mbi'i :
—Aan duu, a ɓii-Galili naa ? Fincita haala Alla, a hi'an ko annabiijo fuu wanngataa Galili.
[ 53 Gaɗa majjum neɗɗo fuu hooti wuro mum,
* 7:2 7.2 Juulɗe kowaaɗe naa Juulɗe hukumuuji ngoni juulɗe ɗe Isra'ilankooɓe ngaɗata hitaane fuu nder wuro Ursaliima. Iɗe miccintina ɓe jonnde maɓɓe nder kowaaɗe nder ladde yeeruure wakkati Alla wurtinoo ɓe leydi Misira.