22
Dabare nanngol Iisa
Wakkati *Juulɗe buuru mo walaa ƴuufinirɗum, juulɗe bi'eteeɗe *Juulɗe dimɗinol Isra'ilankooɓe ɓadinoo, mawɓe *cakkanooɓe Alla e jannginooɓe *Tawreeta no tefa no mbarirta Iisa, amma iɓe kula himɓe.
Sey Ibiliisa naati nder ɓerne Yahuuda inndirteeɗo Iskariyot, gooto nder *lilaaɓe sappo e ɗiɗo ɓeen. Nden o yehi, o haaldowi mawɓe *cakkanooɓe Alla e mawɓe soogeeji kakkiliiɗi he *Juulirde mawne ndeen dow no o wattirta Iisa nder juuɗe maɓɓe. Ɓe nanii belɗum majjum sanne, nden ɓe adi alkawal ko ɓe kokkan mo ceede. Yahuuda jaɓi, nden fuɗɗi tefude laawol no o jammbortoo Iisa, tawa himɓe paamaay.
Ciryaaki hiraane Juulɗe dimɗinol Isra'ilankooɓe
*Juulɗe buuru mo walaa ƴuufinirɗum wari. Nyannde majje himɓe mbownoo hirsude jawɗi ngam waɗude hiraane *Juulɗe dimɗinol Isra'ilankooɓe. Iisa lili Piyer e Yahaaya, wi'i ɓe :
—Njehee ciryanee en hiraane *Juulɗe dimɗinol Isra'ilankooɓe, nyaamen.
Nden ɓe ƴamii mo, ɓe mbi'i :
—Toy ngiɗɗaa min ciryowoo nde ?
10 Iisa jaabii ɓe, wi'i :
—Kettinee, nde nii on naati nder huɓeere ndee, on pottan gorko gom no ronndii loone ndiyam. Tokkon mo faa nder ɓaade nde o naatata nder mum. 11 Nden mbi'on jom ɓaade ndeen : « Moodibbo lili min, min ƴame toy suudu ndu o nyaamdata he *aahiiɓe makko hiraane *Juulɗe dimɗinol Isra'ilankooɓe nduun woni ? » 12 O hollan on suudu mawnu gom, ciryaanu wonndu dow. Toon ciryotoɗon hiraane ndeen.
13 Sey ɓe njehi, ɓe tawi huune fuu dey-dey no Iisa wi'irnoo ɓe. Nden ɓe ciryii hiraane ndeen.
Hiraane Juulɗe dimɗinol Isra'ilankooɓe
14 Wakkati kiraaɗe ɗeen njottinoo, sey Iisa jooɗodii he *lilaaɓe ɓeen faa ɓe nyaama. 15 Nden o wi'i ɓe :
—Mi haaɓii en njooɗidaaki nyaamuɗen hiraane *Juulɗe dimɗinol Isra'ilankooɓe ndee, fadde am torreede. 16 Ngam miɗo wi'a on, mi nyaamataa hiraane ndee kaden sey nyannde maana mayre humnaa nder Laamu Alla.
17 Iisa hooƴi nyeɗerde cabiijam, o yetti Alla, o wi'i :
—Njaɓee, ceendee hakkune mooɗon 18 ngam miɗo haalana on, mi yarataa cabiijam kaden, sey wakkati Laamu Alla wari.
19 O hooƴi buuru, yetti Alla, helti mo, hokki ɓe, wi'i :
—Ɗum woni ɓanndu am kokkaanu ngam mooɗon. Ngaɗee iri nii he banndum ngam miccitaade he am.
20 Gaɗa ɓe kiirtake, Iisa hooƴi nyeɗerde cabiijam, yetti Alla, hokki ɓe, wi'i :
—Nyeɗerde ndee woni amaana keso tabbintinaaɗo har ƴiiƴam am ndufeteeɗam ngam mooɗon. 21 Amma jammbotooɗo kam oon no ɗo. Omo nyaamda he am nder le'al gootal. 22 *Ɓii-Neɗɗo accan duuniyaaru hano no ɗum fodira. Amma bone saaman dow jammbotooɗo mo !
23 Sey *lilaaɓe ɓeen puɗɗi no ƴamodira moy nder mum'en woni gaɗoowo ɗum.
Geddi hakkune lilaaɓe Iisa
24 Geddi ummii hakkune *aahiiɓe ɓeen dow moy ɓuri teddude nder maɓɓe. 25 Nden Iisa wi'i ɓe :
—Doole doole laamiiɓe ɓe kanaa *Yahudankooɓe laamorii himɓe mum'en. Jom'en baawɗe duu no ngiɗi noddireede lobbuɓe. 26 Amma onon kay, ɗum waɗataa hakkune mooɗon. Accee ɓurɗo teddude hakkune mooɗon laatoo hano ɓurɗo famɗude. Ardiiɗo laatoo hano golloowo. 27 Ngam moy ɓuri teddude hakkune jooɗiiɗo faa nyaama naa golloowo gaddoowo nyaamdu oon ? Jooɗiiɗo faa nyaama oon kam woni mawɗo. Amma miin, miɗo hakkune mooɗon hano golloowo.
28 Onon, oɗon ngondi he am wakkati torreteemi fuu. 29 Miin duu, mi hokkii on laamu hano no *Baaba am hokkiri kam ngu, 30 ngam nyaamon, njaron he le'al am nder laamu am. Njooɗoɗon dow jooɗorɗe laamu, kiitoɗon lenyi *Isra'el sappo e ɗiɗi ɗiin.
Iisa wi'i Piyer annditittaa ɗum
31 Gaɗa geddi naatuni caka *aahiiɓe ɓeen, sey Iisa wi'i Simon Piyer :
—Simon, Simon, Ibiliisa ƴamii baawɗe faa seɗa on hano no alkama seɗirtee. 32 Amma mi du'anake ma ngam to a mursu goonɗinol maa. Aan duu, nde a wartii to am, cemmbinɗinaa banndiraaɓe maa.
33 Piyer jaabii mo wi'i :
—Joomam, baa nii mi uddiditee he maaɗa non naa mi wardetee he maaɗa non, miɗo siryi !
34 Nden Iisa jaabii mo, wi'i :
—Miɗo haalane Piyer, nder jemma oo, fadde ndontoori jogginde, a wi'an a anndaa kam kile tati !
Ciryee ngam torra
35 Iisa wi'i *aahiiɓe ɓeen :
—Wakkati lilunoomi on ko on njaaraayno albey, mbasu e paɗe, no woodi ko ŋakkani on naa ?
Sey ɓe njaabii mo ɓe mbi'i :
—Walaa !
36 O wi'i ɓe kaden :
—Amma jooni, gooduɗo albey, hooƴa. Jogiiɗo mbasu, yaara. Mo walaa takubaahi, sonna jabbaare mum sooda ngooti. 37 Ngam no winndaa dow am, wi'aa : O fiyetee sawru bonɓe.* Miɗo wi'a on : No tilsi ɗum heewtoo kam ngam ko winndaa dow am fuu huuɓaa.
38 Nden ɓe mbi'i mo :
—Moodibbo, ndaa takubaaje ɗiɗi nii !
O wi'i ɓe :
—Heƴii !
Du'aa'u Iisa dow waamnde Jaytun
39 Iisa wurtii huɓeere *Ursaliima, fa'i waamnde wi'eteene waamnde Jaytun hano no o woowiri waɗirde ɗum. *Aahiiɓe makko tokki mo. 40 Wakkati o yottinoo toon, o wi'i ɓe :
—Ndu'ee to on caamu nder cii'aaki.
41 Sey o toowtiri ɓe kuule seɗɗa, o hofi, omo du'oo, 42 omo wi'a :
—*Baaba, nde a muuyii, woɗɗinam nyeɗerde torra ndee. To ɗum laatoo muuyɗe am, amma ɗum laatoo muuyɗe maa !
[ 43 Nden, maleykaajo gom ƴuwɗo dow kammu wanngani mo, ngam semmbinɗina mo. 44 Nder torra makko, o ɓeydi tekkinɗinde du'aa'u makko faa gulinol makko laatii hano toɓɓe ƴiiƴam tinni no simta dow leydi.]
45 Wakkati o du'odii, o soƴƴii to *aahiiɓe makko, o tawi iɓe ɗaanii ngam ɓerɗe maɓɓe mboni. 46 Nden o wi'i ɓe :
—Ɗume ɗaanantoɗon ? Ummee ndu'ee, to on caamu nder cii'aaki !
Nanngol Iisa
47 Iisa no caka haala, sey jama'aare gom wari. Yahuuda, gooto nder *lilaaɓe sappo e ɗiɗo ɓeen, no ardi. O ɓadii Iisa faa o wunndoo ɗum. 48 Sey Iisa wi'i mo :
—Yahuuda, mbunndaaki njammbortoɗaa *Ɓii-Neɗɗo naa ?
49 Wakkati *aahiiɓe Iisa ngi'ii ko hiɗi waɗude, ɓe mbi'i :
—Moodibbo, min coppira ɓe takubaaje naa ?
50 Sey gooto maɓɓe soppi gollanoowo mawɗo *cakkanooɓe Alla gom, taƴi nowru makko nyaamo. 51 Nden Iisa jaabii ɓe, wi'i :
—Accee nii !
Iisa meemi nowru peƴƴaaɗo oon, o yamɗintini mo. 52 Nden o haalani mawɓe *cakkanooɓe Alla, mawɓe soogeeji kakkiliiɗi *Juulirde mawne ndeen e mawɓe *Yahudankooɓe warɓe nanngude mo ɓeen, o wi'i :
—Ko waɗi ngarduɗon takubaaje e cabbi faa nanngon kam hano miin woni mawɗo murtuɓe ? 53 Miɗo wondunoo he mooɗon wakkati fuu nder *Juulirde mawne miɗo waajoo, on ndekaay junngo dow am. Amma jooni wakkati mooɗon non, wakkati mo nimre laamotoo.
Nimsitaaki Piyer
54 Iisa nannga, ardinaa faa nder ɓaade mawɗo *cakkanooɓe Alla fuu. Piyer tokkitii ɓe to toowti. 55 Hiite no huɓɓa caka batamaare ɓaade ndeen, himɓe no njooɗii no ngatti nge caka no ƴilfoo. Piyer wari jooɗii hakkune maɓɓe.
56 Nder jeyngol hiite ngeen, korɗo gom hi'i Piyer no ƴilfoo. Korɗo oon ƴeewi Piyer faa wooɗi, wi'i himɓe :
—Neɗɗo oo duu, no wondunoo he Iisa.
57 Nden Piyer yeddi, wi'i mo :
—Banndam debbo, mi anndaa mo sam !
58 Ɓooyi seɗɗa gaɗa mum, sey goɗɗo hi'i mo, wi'i mo kaden :
—Aan duu, a gooto nder maɓɓe !
Piyer jaabii mo, wi'i :
—Higo, hanaa miin non !
59 Yamde worre gaɗa mum, sey goɗɗo ummini haala kaan kaden, wi'i :
—Sikka fuu walaa, omo jeyda he maɓɓe, ngam o ɓii-leydi Galili.
60 Piyer jaabii mo, wi'i :
—Higo, mi faamaay ko mbi'uɗaa !
Piyer hantaay haala ko ndontoori joggini. 61 Iisa yeeƴitii, ƴeewi Piyer, sey Piyer miccitii ko Iisa wi'unoo ɗum :
—Fadde ndontoori jogginde hannden, a wi'an a anndaa kam kile tati.
62 Piyer wurtii yaasi, tinni no wulla no wullitoo.
Iisa yeeso hawriine dawrooɓe
63 Jogiiɓe Iisa ɓeen no njawoo Iisa, no piya mo. 64 Ɓe cuddi yeeso makko, iɓe ƴama mo, iɓe mbi'a :
—Nde nii a annabiijo, haalan min moy fii ma !
65 Ɓe tinni iɓe pamɗina mo, iɓe njenna mo jennooje ir-iriije.
66 Wakkati weetunoo, mawɓe *Yahudankooɓe, mawɓe *cakkanooɓe Alla e jannginooɓe *Tawreeta kawri. Iisa yaaraa yeeso hawriine dawrooɓe. 67 Ɓe mbi'i mo :
—Nde aan woni *Almasiihu oon, haalan min.
Iisa jaabii ɓe, wi'i :
—Baa nde mi wi'i on non, on ngoonɗintaa. 68 Nde mi ƴamii on duu, on njaabataako. 69 Amma illa jooni, *Ɓii-Neɗɗo no jooɗoyto nyaamo Alla Jom baawɗe.
70 Sey ɓe fuu ɓe mbi'ii :
—Ndenne a *Ɓii-Alla naa ?
Iisa jaabii ɓe wi'i :
—On kaali ko ngonmi.§
71 Nden ɓe mbi'ii :
—Seede oye ndoometen kaden ? En fuu en nani ko o haaliri hunnduko makko !
* 22:37 22.37 O fiyetee sawru bonɓe naa O limdete he bonɓe. Esaaya 53.12 22:44 22.44 Aayaaje 43 e 44 tawaaka nder ɗereeji arani fuu. 22:47 22.47 Nder finaa-tawaa Yahudankooɓe, he mbunndaaki non, worɓe ɗiɗo cannodirta ngam kolla higiraaku hakkune mum'en. § 22:70 22.70 Iisa wi'i goonga non, amma o hiɗaay lamnude haala makko.