Ɗerol Pol yahde he himɓe
Rooma
Habaru dow ɗerol ngool
Pol, lilaaɗo Iisa *Almasiihu winndi ɗerol ngool yahde he goonɗinɓe Iisa *Almasiihu wonɓe nder huɓeere *Rooma. Daliila arano binndol maggol woni anniya mo o woodi ngam warde semmbinɗinde goonɗinɓe tawaaɓe *Rooma. Daliila ɗiɗaɓo oon woni, omo hiɗi tokkirde *Rooma, o yeha o gollowa Espaniya. O haalana ɓe duu ko o waɗi anniya yaldude balla ka goonɗinɓe *Ursaliima kawrana. Nder ɗerol ngool duu, Pol hollii ko goonɗinol Iisa *Almasiihu kam hisinta neɗɗo. Ɗowtanaade tilsinooje *Tawreeta tan hisintaa neɗɗo. Himɓe, forba Alla hokki ɓe kisinam (Rooma 3.23-24 ; 6.23).
Ko winndaa nder ɗerol ngool :
Cannooje e dartinaaku ƴuwngu to Alla (1.1-17)
Hakke himɓe fuu e haaju kisinam (1.18–4.25)
Mbuurnam kesam daliila Iisa Almasiihu (5.1–8.39)
Ko Alla nufanii Isra'el (9.1–11.36)
Mbuurnam ɗam goonɗinɓe Iisa kaani gaɗa (12.1–15.13)
Cannooje e haala Pol cakitiika (15.14–16.27)
1
Miin Pol, maccuɗo Iisa *Almasiihu, mo Alla noddi ngam laatoo lilaaɗo makko. Miin mo Alla suɓii, waajoo *Habaru lobbo filla dow Iisa *Almasiihu winndi ɗerol ngool. *Habaru lobbo mo mbaajotoomi oo woni habaru mo illa fil'ajal Alla fodaninoo en nder dewte ceniiɗe har kunndule annabiiɓe mum. Habaru oo walaana no haala dow Ɓiyiiko, Iisa *Almasiihu Joomiraawo meeɗen, mo har ɓii-aadamaaku wurtaakina nder lenyol Daawda. Amma har *Ruuhu Ceniiɗo tabbintinaama ko o *Ɓii-Alla, wakkati mo nder baawɗe *Ruuhu Ceniiɗo o ummintina he maayde. Alla barkinɗini kam waɗi kam lilaaɗo dow innde Iisa *Almasiihu heɓa ɓe kanaa *Yahudankooɓe fuu ngoonɗina mo tokka ko o wi'i ɗum'en. Onon, ɓe Alla noddi warta tokkuɓe Iisa *Almasiihu, onon duu, oɗon limtee nder maɓɓe. On fuu wonɓe *Rooma, ɓe Alla horsini, noddi ɗum'en ngam ngartaa himɓe mum, miɗo sanna on. Alla *Baabiraawo meeɗen, he Iisa *Almasiihu Joomiraawo meeɗen hokka on jam e moƴƴere.
Pol haaɓi sanne hi'aay goonɗinɓe Rooma
Duuniyaaru fuu nani filla goonɗinol mooɗon. Ngam majjum waɗi, miɗo yetta Alla daliila Iisa *Almasiihu ngam mooɗon. Alla, mo ngollananmi he ɓerne am fuu, nder waaju *Habaru lobbo, habaru Ɓiyiiko, no anndi ko nder du'aa'u am fuu, miɗo miccitoo he mooɗon. 10 Miɗo eela Alla, nde hiɗi, jaɓi hoynana kam laawol no mi warirta to mooɗon. 11 Miɗo hiɗi hi'ude on sanne ngam mi walla on keɓon kokkal ngal *Ruuhu Ceniiɗo hokkata heɓa cemmbiɗon. 12 Kaden, miɗo hiɗi mi tawee hakkune mooɗon faa cemmbinɗinodiren nder goonɗinol ngol kawtuɗen ngool.
13 Banndiraaɓe, miɗo hiɗi paamon ko mi siryake kile keewɗe ngam warde to mooɗon amma faa warde hannden mi heɓaay laawol majjum. Miɗo hiɗi golle am ngaɗa barke hakkune mooɗon hano no ɗe ngaɗiri barke hakkune woɓɓe. 14 Waajibi non, teddorgal yahde to himɓe fuu no dow gi'al daane am. Teddorgal yahde to tawaaɓe nder huɓeere naa nder ladde, teddorgal yahde to jannguɓe he ɓe njanngaay, ɗum fuu no dow am. 15 Ndenne, daliila kujje ɗee fuu waɗi, miɗo hari warde waajaade on *Habaru lobbo oo, onon tawaaɓe *Rooma.
Baawɗe Habaru lobbo
16 Waaju *Habaru lobbo hanaa semteene non to am, ngam *Habaru lobbo oo woni baawɗe Alla jottinooje goonɗinɗo fuu he kisinam. Arannde nii *Yahudankooɓe, nden ɓe kanaa *Yahudankooɓe. 17 Ngam *Habaru lobbo wanngini dartinaaku ƴuwngu to Alla keɓeteengu daliila goonɗinol tan. Ngam nii woni no ɗum winndiraa wi'aa : Jom dartinaaku wuuran daliila goonɗinol mum.*
Jikku boppuɗo Alla
18 Illa dow, Alla wanngini tikkere mum ngam ɓiɓɓe aadama ngaɗi hakke, iɓe nder gaɗol oonyaare. Har oonyaare maɓɓe duu iɓe kaɗa goonga wanngude. 19 Nde goonga, ko neɗɗo waawi anndude dow Alla fuu no laaɓani ɓe. Alla he hoore mum holli ɓe ɗum. 20 Goonga non ko woni he makko fuu hitere waawaa hi'ude ɗum. Amma illa fuɗɗorde o holli ko kam no Alla. O holli baawɗe makko dow ko o tagi fuu. Ngam majjum waɗi nde nii ɗum taykaama, ɗum daaraama ɓe ngalaa ko ɓe mbi'a. 21 Baa nii ko iɓe anndi Alla, ɗum fuu waɗaay ɓe njetta mo, ɓe teddina mo no foti o teddiniree. Ɓe tokkitii taykaaki meere faa ɓe mbini, ko'e maɓɓe mbaati, ɓerɗe maɓɓe duu niɓɓi. 22 Iɓe mbi'a ko kam'en no jom'en hakkillo, jaa ɓe haaŋaaɓe. 23 Fadde maɓɓe rewude Alla jom teddungal, Duumiiɗo faa abada abadin, tooruuje gaɗaaɗe nder nanndi neɗɗo maayoowo, naa pooli, naa dabbaaji, naa bolle, ɓe tinni iɓe ndewa. 24 Ngam majjum waɗi Alla duu acci ɓe tokki muuyɗe ɓerɗe maɓɓe tunnuɗe faa ɓe pekiti ɓalli maɓɓe he tuuni jeenu. 25 Ɓe mbattiti goonga Alla he fewre. Ɓe teddini ko tagaa ɗum, ɓe ndewi ɗum. Ɓe mboppi Taguɗo huune fuu oon, potuɗo yetteede faa abada ! Teddungal laatanoo mo faa abada abadin. Aamiin ! 26 Ngam majjum Alla acci, ɓe tokka muuyɗe ɓerɗe maɓɓe, ɓe ngaɗa ko waɗude ko semtini. Rewɓe maɓɓe acci ko dagii, ko anndanoo, kam woni debbo hawra he gorko, rewɓe maɓɓe hakkune mum'en tefodirta. 27 Non duu worɓe maɓɓe acci ko dagii ko anndanoo, kam woni gorko hawra he debbo, worɓe maɓɓe hakkune mum'en tefodirta. Nii waɗi ko ɓe pooɗani ko'e maɓɓe kiite potuɗe dey-dey he golle maɓɓe nyidduɗe. 28 Ko nii ɓe calii wondude he anndal Alla, Alla duu accidi ɓe he hakkillooji maɓɓe benbaaɗi ɗi ngalaa fuu nafakka gom, ɓe ngaɗi ko haanaa waɗeede. 29 Iɓe keewi iri rafi dartinaaku fuu, iri haasidaaku fuu he ir caɗal fuu. Iɓe keewi borondi, suuno, ittodirol yonki, he habdo. Iɓe keewi ƴoyre he iri laru fuu, nyo'oore bonnoore innde he rafi herseene. 30 Iɓe mbi'odira haalaaji bonɗi, ɓe wayɓe Alla, ɓe toonyotooɓe, ɓe ƴettooɓe ko'e, ɓe hiɗuɓe innde. Iɓe nyenyi nder gaɗol bone. Iɓe murta he saarooɓe maɓɓe. 31 Ɓe ngalaa basiira, haala maɓɓe yottataako, ɓe koolnaaki, ɓe ngalaa yurmeene fuu. 32 Baa nii ko iɓe anndi ko Alla wi'i waɗooɓe iri golleeji ɗi fuu maayde woni mbaka mum'en, ɓe accaay waɗude ko boni. Iɓe njardii duu he waɗooɓe ko boni.
* 1:17 1.17 Habakuk 2.4