12
Wain mau kogo yei una ke yei mal Jisas kandja buko dji
(Matyu 21.33-46 ne, Luk 20.9-19)
Juda una kerman wo molmaka Jisas kandja buko ta dje awo embe dji, Iwa ta wain mau yale, gull pok ye i pakna woro, wain megiye nuye koyo dje nu teng mal embe ye wopake yei. Kunumb una wo wain i djine dje tau numb ku bolo plakill taki. Iwa ge po kogoye una dji womaka une embe dji, ye wain pul ye tau wopake molme! Tuge nanam i nanaka, tuge ye i naneke embe yembon we dji. Kapla we djimaka une er pi.
Po moika wain megiye bo toika, wain megiye bo to moro ge, na ino dje pille, boiye iwa ta dje worika er wain tau moi una moi al pi. Po dji ba, wain tau moi una wo boiye ge to djerpall ye pagle dje wormaka, kiwa er yem pi. Mau ne ge une boiye ta dje wori pi ba, wain tau moi una kambono boiye ge ngambale al to, ye ke ye awi. Boiye ta dje wori pi ba, kambono wo iwa ge togoi. Embe ye pumaka iwa ge boiye merke dje wori pi. Pende ye ke ye awo, pende togolo embe yei. Are kaima iwa ge yene boiye ta dje worno dje yei ge yene wariye dje woro embe dje pi, na warna kandja djinda mal kambono pille yene we dji.
Embe pi ba, wariye pika wain mau kogo una yenekne kandja dje embe dji, iwa ge wariye wondo. Une makimb yero ge inda mal paro. Nono une togolo wain mau nono imbon we dji. Embe dje pille, iwa ge wariye pika kambono po togolo wain mau orkokill i pup to seke wori we dji.
Jisas embe dji, wariye togoi ge, mau ne wo namba mal yenda? Une wo wain kogo una togolo, kogo una djell dje iwordaka wo kogo yene. 10 Baibel paknato kembis ta bolo wori pai ge ye kere nakani paro. Embe bolo wori paro,
 
Una numb ku bolo takbon dje yei. Ku ta ke moi we dje keri ge, ke kaima namoi, man, wopake moika, una iwo bolo pagle numb beto taki ge dongall ke pai. 11 Ku wopake moi ge God yeika wopake moi. Nono kane aya djipin we dji (Buk Song 118.22-23)
 
12 Jisas kandja embe djika Juda una kerman Jisas nono pille kandja buko dje aundo dje pille, Jisas kaye tambon dje yei, ba ga kani una merke kunda kakne paika Jisas moi al kere er pi.
Una gapman ku takis aune mo man ne? dji
(Matyu 22.15-22 ne, Luk 20.20-26)
13 Juda una kerman kambono Jisas kandja ta djindaka ale yendaka kot ye aumbon dje pille, Parisi una ne, King Erot epilye una boll dje wormaka, po Jisas moi al pi. 14 Po molo embe dji, tisa, no kanmon, ni kandja kaima djinden. Una kandjine paro ne, naparo una porapora mor ge ni ye kune ye aunden, God kandjiye kaima dje aunden una moren. Ni namba we dje pren? Nono ku takis dumo Rom gapman iwa kerman Sisa aunmon ge kune yendo mo man ne? dji.
15 Takis tambon mo natambon ne? dji. Ba kambono djillakene soka pai ge Jisas kane embe dji, ye namba yei pille na kandja djino ale yenda mo man ne dje su ye djinj ne? Ye ku takis tonj mal megiye ta yenda auneke, na kanno we dji. 16 Ku megiye ta aumaka une kane embe dji, ku al iwa ta piksaye ne, kandjiye paro ge una ne kandjiye paro ne? dji. Kambono embe dji, ge Rom gapman iwa kerman Sisa piksaye ne, kandjiye paro we dji. 17 Djimaka Jisas embe dji, iwa Sisa wal yenda ge ye Sisa aune. Alla God wal yenda ge ye God aune we dji. Jisas kandja embe dji ge una pille aya dji.
Sadusi una wo Jisas moi al embe dji, una gor ge alla agiye mo man ne? dji
(Matyu 22.23-33 ne, Luk 20.27-40)
18 Sadusi una Jisas moi al woi. Kambono moi ge, una gor alla aglo erwo gun napine dje pi una moi. Jisas dje pupon dje wo embe dji, 19 tisa, Mosis Baibel bolo kandja dje nono awi ge embe dji, iwa ta goya game kangill moya wombaye ta namoye ge, age are moya ge indaka, wombaye ta moye ge age goi wombaye mor we djine we dje pepa embe boi we dji. 20 No kandja su ta dje ni aumbon. Kamasa, age age 7 pela moi. Agane komne moi ge ana ta i, ba wombaye ta namoi. Age goika 21 age are alla ana ge i. Wombaye ta namoika age ge goi. Goika age ta ana taimane ge embe i yemolo goika, wombaye ta namoi. 22 Iwa 7 pela embe ye golo pumaka wombane ta namoi, are kaima ana ge goi. 23 Yei mal ge ni djimbenka no pupon, are una golo aglo erwo gun pine ge, ana taimane moi ge una ne game kaima moya ne? dji.
24 Djimaka Jisas embe dji, ye kandja djinj ge ale paro. Baibel kandja djindo mal ye kanpol natonj, God yembe dongall paro ge ye pillpol natonj. 25 Una golo aglo erwo gun pine ge wo iwana mal embe bolo naine, man. Kupill al tau agelo mor mal embe moye. 26 Una golo aglo erwo gun pinj mal asa Mosis pepa bolo pagi ge ye kere nakani paro. Iko tuge ta bolo pai al wamo do pai mal pille Mosis pepa embe bolo wori pai ge, God une moi al wo embe dji,
 
Ye kokane kamasa molo goi iwa Abraam Godiye ge na moro, Aisak Godiye ge na moro, Jekop Godiye ge na moro, we dji (Kisim Bek 3.6)
 
27 God moro ge una gor ge Godne namoro, man. Una gun mor ge Godne moro we dji. Ye pi ge ale kaima pai paro we dji.
God loye ta pa er wekle pundo
(Matyu 22.34-40 ne, Luk 10.25-28)
28 Jisas kambono boll kandja dji al ge God lo dje awi iwa ta molo pi. Jisas kandja wulle wopake dji ge iwa ge kane Jisas moi al embe dji, God lo dje awi ge naral lo er wekle pundo ne? dji. 29 Jisas embe dji, lo er wekle pundo ge embe. Ye Israel una pille molme! Nono Godne ge taimane moro. 30 Ni God wopake kanben! Ni ellin tukin ne, nomanin ne, yemben boll God wopake kaima kane gi dje mopen. 31 Lo are wondo ge lo wekle kana paro mal, embe mal paro. Ni nenem kanwopake yenden mal ge, ni agan embe kanwopake yemben. Lo soka ge lo kerman paro. Lo djell ta wor wekle punda ge kune nayendo we dji.
32 Djika God lo dje awi iwa ge embe dji, ni kandja kaima djinden, tisa, ni kandja djin ge God moro ge taimane moro, god djell ta namor ne, 33 nono God wopake kane, ellne tukne ne, nomane ne, yembene boll God wopake kane, nonekene kanwopake yenmon mal ge, nono agane embe kanwopake yembon we djin ge kandja kerman paro. Wal opa porapora nono iwo aunmon ne, opa i gale aunmon ge kandja kerman embe naparo we dji. 34 Iwa ge kandja wulle wopake dji ge, Jisas kane embe dji, God dumoye wopake kantau yendo al ge ni ellke namoren we dji. Jisas kandja embe djika una kand golo, kandja ta alla nadji.
Krais ge ne mal moro?
(Matyu 22.21-46 ne, Luk 20.41-44)
35 Lotu numb kerman gull pai al Jisas pakna po molo kandja dje una awo embe dji, God lo dje awinj una embe djinj, God dje wori wonda Krais King Depit gollye moya we djinj ge, namba yei pille djinj? 36 God Murble Depit boll moika Depit pepa bolo embe dji,
 
God Iwa Kerman wo na iwa kerman moi al embe dji, ni wo na moro al manda aglena woto ami dje mopenka, na ni kundayem una to kamblo kal worno we dji (Buk Song 110.1)
 
37 Jisas embe dji, Depit asa moi yene gollye are moya ba, Depit yene gollye pille, ni na iwa kerman moren we dji ge namba yei pille dji ne? dji.
God lo dje awi una singare ke mal yei
(Matyu 23.1-36 ne, Luk 11.37-54 ne, 20.45-47)
Jisas kandja dji ge una merke molo wopake pi, 38 Jisas kandja dje pamolo embe dji, God lo dje awinj una singare yenj ge ye kanpol tane! Kambono wopake pille konkunom momo woro, maket wanneke una wo djembon tane ge wopake pir. 39 Lotu numb numog pinj ge wopille koi ngimbnge al po mor. Una kwa kerman nane paraka, kambono una kerman mor dumene al ge po mor. 40 Kambono ana kangill mor al po kende kulo dje numbine yero ge kiwa ngundjo inj.* Una kanne dje pille kamang momo yenj. Embe yenj una ge God dume dje tonda we dji.
Ana kangill ta opa ye God awi
(Luk 21.1-4)
41 Jisas lotu numb kerman po ku opa awo awo yei al manda po ami dje molo kanmoi. Una ku iwo opa woro erwo po embe yemoi. 42 Yemolmaka ana kangill ta wal kannanoi ana ge wo ku megiye kembis soka iwo opa wori. Ku soka awi ge wan toea taimane mal embe awi. 43 Jisas kogoye una dji womaka une embe dji, na kandja kaima dje ye aundo, ana kangill ge wal kannanoi ba, ku iwo opa awi ge une awo plato woro, una porapora opa awi ge kamblo aundo. 44 Una ku merke kannonj ge tuge iwo opa worinj ba tuge yero. Ana ge ku ta nayei, kembis ta yei mal iwo opa awo keri we dji.
* 12:40 Mosis lo dji mal pille, ana kangill moi ge ne, womba bine moi ge Juda una kerman kambono po wal awo, kantau yene we dji (Lo 26.12). Ba God lo dje awi una ge embe nayei, man. Ana kangill wal kembis yei ge, God lo dje awi una kerman po wal ngudjo i nomaka ana kangill kambono tarowamo ye, numbine gullne ta nayei mal moi.