21
Jesús oo Jerusalén pe
(Mr 11.1-11; Lc 19.28-40; Jn 12.12-19)
Jare coiño ma Jerusalén güi ñugüɨnoi yave, yugüɨraa uvãe tenta guasu-raɨ Betfagé iyɨpɨ pe, ɨvɨtu guasu Olivos jovai. Jayave Jesús oyocui mocui jemimboe reta:
—Pecua pea tenta guasu-raɨ yanderovai oĩ vae pe —jei—. Peo pevãe yave, pevãeta penti mburica uñeñapɨ̃ti oĩ, jare pevãeta vi mburica taɨrusu vae jae ndive. Piyora peru —jei—. Jare ime yave quía mbae jei peve, pere chupe: ‘YandeYa uipota uiporu, ẽrei ɨmambae güeruruca yeta cua pe’ —pere, jei.
Opaete cua uyeyapo, Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae jei vae uyeyapo vaerã. Echa'ã jae jei cuarãi:
“Pemɨmbeu Jerusalén pegua reta pe:
‘Mase, peRuvicha Guasu ou peve.
Uñemɨmichi oĩ.
Echa'ã opo ou mburica taɨrusu vae re.’ ”
Jucuarãi jei.
Jayave Jesús jemimboe reta yugüɨraa, jare uyapo Jesús jei chupe reta uyapo vaerã vae. Jare güeru mburica jare mburica taɨrusu vae Jesús oĩ vae pe. Jayave Jesús jemimboe reta oñono iyasoya maemɨmba reta icupe re, jare Jesús opo mburica taɨrusu vae re. Jare jeta vae uipɨso iyasoya tape rupi mburica taɨrusu vae jenonde, jare ĩru vae reta uyasɨa ñanaroquɨ jare oñono tape rupi. Jare Jesús jenonde yugüɨraa vae reta jare jaɨcue rupi yugüɨraa vae reta iñeeãta reve jei:
—¡Icavi co! Cua co jae David iñemoñaa reta pegua. Tuyembɨadoraca yandeYa jee re ou vae. Tei reta ‘icavi co’ ara pe —jei reta.
10 Jare Jesús oo ma uvãe yave Jerusalén pe, opaete Jerusalén pegua reta ipɨacañɨ reve jei:
—¿Quía pa co jae?
11 Jare jeta vae reta jei:
—Cua co jae Jesús. Jae co penti Tumpa iñee umɨmbeu vae Nazaret pegua. Nazaret Galilea pegua co —jei reta.
Jesús Tumpa jo pe uyapo vae
(Mr 11.15-19; Lc 19.45-48; Jn 2.13-22)
12 Jayave Jesús uique Tumpa jo pe, jare omoẽ joco güi opaete umaemee vae reta jare mbae ogua vae reta, jare umbɨyapara corepoti uipepɨca vae reta imesa reta jare pɨcasu reta umee vae reta jenda reta. 13 Jare jei chupe reta:
—Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ cuarãi: ‘Chero uyembɨjeeta o yerure pegua pe.’ Jucuarãi uyecuatía oĩ. Ẽrei pe reta piyapo ma imonda vae reta iñemia rami —jei.
14 Jare yugüeru Jesús oĩ vae pe Tumpa jo pe jesa mbae vae reta jare icõcho vae reta, jare Jesús umbɨgüera reta. 15 Jare sacerdote reta itenondegua reta jare mboroyocui re oporomboe vae reta uecha mɨacañɨ Jesús uyapo vae reta, jare uyandu vi sambiaɨ Tumpa jo pe ñugüɨnoi vae reta iñeeãta reve jei:
—¡Icavi co! Cua co jae David iñemoñaa reta pegua.
Jáeramo jae reta pochɨ. 16 Jayave jei reta Jesús pe:
—¿Ndiyandu pa cua reta jei vae?
Jayave Jesús jei chupe reta:
—Ayandu. ¿Pemɨngueta'ã pa cua Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ vae?
‘Nde nemee sambiaɨ reta jare imeño ucambu vae reta pe nembɨadora vaerã.’
Jucuarãi uyecuatía oĩ —jei.
17 Jayave Jesús ueya reta. Oo Jerusalén güi Betania pe, jare joco pe ico.
Ɨva ía mbae vae
(Mr 11.12-14, 20-26)
18 Pɨareve pe neimbove yave Jesús oo ye Jerusalén cotɨ, jare iyembaɨ. 19 Jare uecha penti ɨva coiño tape güi. Jayave oo umae jese, ẽrei uvãe'ã ía, jaeño joquɨ. Jayave jei ɨva pe:
—Ndarau etei ma ndeía.
Jare ɨmambae ɨva yɨpi.
20 Jare Jesús jemimboe reta uecha yave ɨva yɨpi vae, ipɨacañɨ jese jare jei:
—Ɨmambae yɨpi jocua ɨva.
21 Jayave Jesús jei chupe reta:
—Añete che jae peve, pepurugüɨrovia yave, pe reta vi pepuereta piyapo che ayapo ɨva pe vae rami. Ẽrei pepurugüɨrovia yave, pepuereta vi pere cua ɨvɨtu guasu pe: ‘Pecua cua güi piyemombo ɨ guasu pe’, jare jucuarãita uyeyapo. Pere'ã yave pepɨa pe: ‘Ndarau ndipo uyeyapo’, uyeyapota co peve —jei—. 22 Jare ime yave mbae pipota vae, piyerure Tumpa pe jese. Jare perovia yave Tumpa umeeta co peve, penoita co —jei.
Jesús imbaepuere
(Mr 11.27-33; Lc 20.1-8)
23 Jare Jesús uique ye yave Tumpa jo pe, sacerdote reta itenondegua reta jare tenta guasu pegua reta itenondegua reta yugüeru jae oĩ vae pe oporomboe rambueve, jare upɨrandu chupe:
—¿Mbae nunga mbaepuere pa nenoi cua mbaembae ndiyapo vaerã? ¿Quía pa umee ndeve mbaepuere cua ndiyapo vaerã? —jei reta.
24 Jayave Jesús jei chupe reta:
—Che vi tapɨrandu peve mbae re. Pemɨmbeu yave cheve, che vi amɨmbeuta peve mbae nunga mbaepuere anoi cua mbaembae ayapo vaerã —jei—. 25 ¿Quía pa ombou Juan upurumbɨbautiza vaerã? ¿Tumpa pa ombou? ani ¿ɨvɨ pegua reta pa ombou? —jei.
Jayave jae reta jei uyupe:
—Yae yave: ‘Tumpa co ombou’, jae jeita yandeve: ‘Jucuarãi yave, ¿maera pa perovia'ã?’ —jei reta uyupe—. 26 Ẽrei yandepuere'ã yae: ‘Ɨvɨ pegua reta co ombou.’ Echa'ã yaquɨye tenta guasu pegua reta güi. Echa'ã opaete vae güɨrovia Juan co jae penti Tumpa iñee umɨmbeu vae —jei reta uyupe.
27 Jayave jei reta Jesús pe:
—Nduicuaa'ã.
—Che vi ndarau amɨmbeu peve mbae nunga mbaepuere anoi cua mbaembae ayapo vaerã —jei Jesús chupe reta—.
Mocui taɨ reta
28 ¿Quirãi pa pepɨa pe piyemɨngueta cua re? Penti cuimbae güɨnoi mocui taɨ reta. Ou jei penti taɨ pe: ‘Cheraɨ, cua ara ecua eparavɨquɨ checo pe.’ 29 Taɨ jei chupe: ‘Aata'ã aparavɨquɨ.’ Ẽrei taɨcue rupi iquɨrẽɨ oo. Jáeramo oo uparavɨquɨ tu ico pe —jei—. 30 Jare cuimbae jei ĩru taɨ pe: ‘Cheraɨ, cua ara ecua eparavɨquɨ checo pe.’ Taɨ jei chupe: ‘Aata aparavɨquɨ, cheru.’ Ẽrei oo'ã —jei—. 31 ¿Quía nunga pa cua mocui vae güi uyapo tu jei vae? —jei.
Jayave jae reta jei chupe:
—Jocua tenonde tu oyocui vae.
Jayave Jesús jei chupe reta:
—Añete che jae peve, mburuvicha peguarã ocovara vae reta jare cuña aguasa rupi yugüɨreco vae reta uiqueta perenonde Tumpa iporoyocuia pe. 32 Echa'ã Juan ou uicuaaca peve jupi vae, ẽrei pe reta perovia'ã. Ẽrei mburuvicha peguarã ocovara vae reta jare cuña aguasa rupi yugüɨreco vae reta güɨrovia. Jare yepe tẽi cua picuaa, ẽrei peeya'ã piyemɨngueta icavi mbae vae pepɨa pe oĩ vae. Jecuae peatẽɨ perovia Juan —jei—.
Co iporúa icavi mbae vae reta
(Mr 12.1-12; Lc 20.9-19)
33 Tamɨmbeu ye peve amɨjaanga reve cua: Ico penti cuimbae icorã uiquẽse vae. Jayave oñotɨ pɨpe jeta uva. Jayave oyoo ɨvɨ, jare uyapo uva uitami pɨpe vaerã. Uyapo vi penti chapapa, umae vaerã ɨvate güi opaete co re. Jayave uiporuca ico ĩru vae reta pe, jae reta uyandareco vaerã jese. Jayave co iya oo mbɨrɨ ambɨe ɨvɨ pe —jei—. 34 Jare uva yagüɨye ma yave, co iya ombou amocue jembiocui reta co iporúa reta pe, jae reta umbɨyao vaerã tẽi uva reta, iya güɨnoi vaerã imbaerã —jei—. 35 Ẽrei co iporúa reta uipɨsɨ co iya jembiocui reta, jare uinupa penti vae, jare uyuca ĩru vae, jare uyapi ita pe ĩru vae —jei—. 36 Jayave co iya ombou ye jeta catu ete jembiocui reta tenonde ombou vae güi. Ẽrei co iporúa reta jecuae jucuarãi uyapo ye chupe reta —jei—. 37 Jayave taɨcue rupi co iya ombou taɨ. Jei tẽi iyupe: ‘Aramoi uipɨuta cheraɨ’ —jei, jei—. 38 Ẽrei co iporúa reta uecha yave co iya taɨ, jei reta uyupe: ‘Cua co jae iyarã vae. Yaa yayuca, jare yande yaicota co iyarã’ —jei reta, jei—. 39 Jayave jae reta uipɨsɨ co iya taɨ omombo co güi jare uyuca —jei—.
40 Jáeramo co iya ou ye yave, ¿mbae ra uyapota jocua co iporúa reta pe? —jei.
41 Jayave jae reta jei Jesús pe:
—Opata uyuca jocua cuimbae icavi mbae vae reta, jare uiporucata ico ambɨe vae reta pe. Jae reta umeeta co iya pe imbaerã uva yagüɨye ma yave —jei reta.
42 Jayave Jesús jei chupe reta:
—¿Pemɨngueta'ã pa cua Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ vae?
‘Ita tenta iyapoa reta omombo vae uyeyapo ma ita tenondegua vae.
YandeYa uyapo cua.
Yaecha ma, jare yandepɨacañɨ jese.’
Jucuarãi uyecuatía oĩ —jei—.
43 Jáeramo che jae peve, pe reta ndarau pico Tumpa iporoyocuia pe. Tumpa umeeta ĩru reta pe yugüɨreco vaerã joco pe. Jae reta uyapota jupi vae —jei—. 44 Ime yave quía jocua ita re uyepɨaca vae, uñemopẽta co. Jare ime yave quía jocua ita oa jese vae, opata umbɨperasoraso —jei.
45 Jare sacerdote reta itenondegua reta jare fariseo reta cua uyandu yave, uicuaa cua Jesús umɨjaanga reve jei vae uicuaaca quirãi jae reta teco güɨnoi. 46 Jare jae reta uipota tẽi uipɨsɨ Jesús. Ẽrei ipuere'ã. Echa'ã uquɨye jeta vae reta güi. Echa'ã jocua jeta vae reta güɨrovia Jesús co jae penti Tumpa iñee umɨmbeu vae.