26
Paulo e Isutuguna Segenina I Matana A Agripa
Ma Agripa e tsarivania a Paulo, “Au tamidou vanigo ti vaga igoe ko ngaoa na goko tugumu segeni.” Ma Paulo e saudatoa na limana, me tuturiga na isutuguna segeni me tsaria:
“!Igoe a Agripa na Taovia Tsapakae! E gini mage loki na tobaqu na tuu i matamu i dani eni, ma na isutuguqu segeni tanigira na omea sui igira na Tsiu ara gini tatamanga gaqu. Igoe nogo kesa o donadouginia niqira sasaga ni sau na Tsiu, ma niqira tobatavosi goto. Minau au nongigo Taovia, ti ko berengiti koluau moa mo ko rongomiau.
“Igira sui na Tsiu ara dona e koegua niqu mauri tuu tana borauqu. Ara dona goto laka e koegua na mauriqu popono tuu tana tuturigana i veraqu segeni, mi murimai mi Jerusalem goto. Igira ara donadou saviliu na omea sui girani, me tugugira rago kara sanga na gini goko rongona ti vaga kara ngaoa, laka e tuu tana borauqu inau au sangasage i koniqira na Parisii, aia kesa na alaala i laona nida lotu ara tangolikakai sosongolia pipi na ketsa. Mi kalina ia, au tuu ieni gana kara pedeginiau tana rongona nogo au norua na omea God e vekenogoa vanigira na mumuada, aia nogoria na veke i tugira nogo sangavulu ruka na puku i laoqira nida tinoni ara amesia, kalina igira ara samasama vania God na dani ma na bongi. !Ko rongomidoua igoe Taovia, tana rongona nogoria na amesi iani, te ara gini tatamanga gaqu vanigo igira na Tsiu! ?Megua sagata te e gini kakai sosongo vanigamu igamu gaqu verakolu amu totu sai iani, na tutunina laka God aia e dona ke maurisivisugira igira ara mate nogo?
“Tana idana inau segeniqu goto kesa, au pada laka niqu aqo kau naua pipi na omea gana na tukapusiginiana na asana a Iesu ni Nasaret. 10 Aia nogo na omea vaga ia au naua inau i Jerusalem. Au adia niqira tami na taovia na lotu, mau baa mau tangoligira danga nina tinoni God mau tsonigira tana vale sosori; mi kalina igira ara pedegira kara mate, minau goto au sanga na tamiana. 11 Danga goto kalina inau au rotasigira pipi tana valelotu, mau tovokakaia laka kara gini tiatagaraa niqira tutuni. Au kore loki manana vanigira ara tutunina a Iesu, mau vano goto pipi sui tana vera i taba, mau rotasigira goto tana.
12 “Ia nogo na rongona te inau au gini vano i Damaskus kolua niqira tami na taovia na lotu. 13 Mi tana sautu tana niaso vota, vaga inau kau tsarivanigo igoe Taovia, au reia kesa na marara e maka liusia na aso e talu i gotu tana parako, me mararasi poliau kolugira sui goto ara dulikoluau. 14 Igami sui lakalaka ami pukatsuna tana kao, mau rongomia kesa na goko e tsarivaniau tana goko Hibru nogo: ‘!A Saul, A Saul! ?Matena gua igoe o rotasiau? Igoe o rotasi segenimu moa tana labuvisu, vaga moa ti kesa na buluka na aqo e vatogivisua gana itoro na tamanina.’ 15 Minau au veisuaa: ‘?Masei igoe Taovia?’ Ma na Taovia e gokovisu vaniau me tsaria: ‘Inau a Iesu, migoe nogo o rotasiau. 16 Mi kalina eni igoe ko tuu. Inau au laba malemale vanigo na rongona kau viliginigo ko lia niqu mane aqo inau. Ma nimu aqo nogo igoe ko gini turupatuna vanigira na tinoni sui nagua o reia e laba vanigo i dani eni, ma nagua sui goto inau sauba kau sauvulagi vanigo i muri baa. 17 Minau sauba kau maurisigo tania na limaqira na tinoni ni Israel, me tanigira goto na tinoni ni veratavosi i tana inau kau molovanogo. 18 Igoe nogo nimu aqo ko sangavia na mataqira, mo ko pilovisugira tania na rodo ti kara reiginia na marara, ma kara gini piloligi tania na susuligana Satan, ma kara pilo baa i konina God. Mi tana niqira tutuni i laoqu inau, ti kara gini tanusi niqira sasi, ma kara sangasage i laoqira nina tinoni vivili God.’
19 “Taovia Tsapakae a Agripa, e utu kau tau naua na omea e ketsaliginiau aia e talumai i gotu mau reilakana nogo. 20 Au tuturiga na gini turupatuna i Damaskus mi Jerusalem, mi muri tana Judea popono, mi laoqira goto na tinoni ni veratavosi. Au goko vanigira rongona kara gini piloligi tania niqira sasi ma kara pilo baa i konina God, ma kara naua na omea ke sauvulagia laka ti e pilo manana na tobaqira. 21 Iani nogo na rongona igira na Tsiu ara tangoliginiau kalina au totu i laona na Vale Tabu, mara tovoa laka kara labumatesiau. 22 Aia God nogo e sangaau te au gini mauri tsau mai i dani eni, mau tuu i matamui ieni mau tsarivulagia na goko tana rongona ia vanigamu sui na lokina ma na tetelona atsa. Na omea au tsarivulagia inau, e atsa saikesa vaga nogo igira na propete ma Moses goto ara katevulagimai nogoa laka sauba ke laba: 23 laka nina aqo nogo na Mesia ke rota, me ke lia na kesanina ke maurivisu tania na mate, gana ke sauvulagia na mararana na mauri saliu vanigira na Tsiu, me vanigira goto na tinoni ni veratavosi.”
24 Mi kalina a Paulo e isutuguna segeni vaga ia, maia Pestus e gudato vania me tsaria, “!A Paulo, o bule igoe! !Nimu sasani loki e turuvigo mo gini bule!”
25 Ma Paulo e goko vania a Pestus me tsaria, “!Tau na bule inau Taovia! Na omea sui au tsaria e mana. 26 !Migoe a Agripa na Taovia Tsapakae! Igoe o donaginigira nogo na omea girani, te inau au gini goko malemale vanigo tana rongoqira. Mau dona goto e tagara sa vidaqira na omea girani kara popoi vanigo, rongona na omea sui girani ara laba i malena, mara tau goto totu popoi kesa tana tsuruna. 27 ?Taovia Tsapakae a Agripa, laka igoe o tutunina niqira goko na propete? !Eo, au dona laka igoe o tutunina!”
28 Ma Agripa e tsarivania a Paulo, “?Laka o pada igoe tana nimu goko vaga ia mo ko gini tangomana na piloana tsaku na tobaqu ma kau gini lia Kristiano inau?”
29 Me gokovisu a Paulo me tsaria, “!Ke tsaku se ke tau tsaku, au nongia moa God laka igoe, me pipi sui lakalaka igamu amu rongomia niqu goko i dani eni, kamu lia goto vaga inau, ma na itai tapala moa, aia ke tagara!”
30 Me ida na tuu na Taovia Tsapakae, me tsari na taovia tagao butona na momoru, ma ko Bernise, mara tsari tsavua pipi gira sui. 31 Mi kalina ara rutsu i tano, ara vaigokovigi mara tsaria, “Na mane iani e tau nausekolia sa omea e tugua ke gini mate, se ka tsoniginia tana vale sosori.” 32 Ma Agripa e tsarivania a Pestus, “Na mane iani, tangomana moa ka nusia, ti vaga ia ke tau goto nongivisu pede i konina na Sesar.”