9
E Pilotobana a Saul me Lia Kristiano
Maia Saul e galasimatea me area babaa moa na labumatesiaqira igira ara tutunina a Iesu. Te aia e tuu, me ba reia na Mane Tabu Loki, me ngasua laka ti aia ke tami na mareana kesa na leta vanigira na taovia na lotu na Tsiu i Damaskus, aia na verabau ni Siria, matena ti vaga aia ke tsodogira i tana kara visana tinoni ara murinogoa nina Sautu na Taovia, me sauba ke tangoligira sui, igira na mane ma na daki, me ke adivisugira i Jerusalem.
Mi kalina a Saul e vano me tsau nogo varangisia na verabau ni Damaskus, me tavongani laba e talumai i gotu na marara loki me mararasi polia. Maia e puka tsuna i lao, me rongomia kesa na goko e tsarivania, “!A Saul, Saul! ?Matena gua o rotasiau?”
Ma Saul e veisuaa, “?Asei igoe Taovia?”
Me tangi laba kesa na goko e tsarivania, “Inau a Iesu, migoe o rotasiau. Ko tuu, mo ko baa i laona na verabau ni Damaskus, mi tana sauba kara tsarivanigo nagua sauba ko naua.”
Migira na mane ara dulikolua a Saul, ara tutuu mara mui, mara tau goto tsonia sa tsaqi. Ara rongomiragoa na goko, mara tau moa reilakana ke kesa. Me tuu a Saul, me sangavia na matana, me tau goto reia sa omea. E koko na matana me utu vania na moro. Migira gana duli ara tangolia na limana, mara tudumivanoa i Damaskus. I laona e tolu na dani e koko moa na matana, me tau goto gania se ke inuvia sa omea.
10 Me totu nogo i Damaskus e kesa na tinoni tutuni, aia a Ananias na asana. Na Taovia e laba vania tana moro, me soaa na asana, “!A Ananias!”
Ma Ananias e tsarivania, “Inau ieni, Taovia.”
11 Ma na Taovia e tsarivania, “Ko tuu, mo ko baa tana sautu ara soaginia Sautu Goto. Mo ko laba tana valena a Judas, mo ko veisua tana kesa na mane ni Tarsus, a Saul na asana. Sauba ko reia e totu tana me nonginongi. 12 Mi laona nina nonginongi, aia e reia kesa na mane, a Ananias na asana, e sagemai me moloa na limana i lovana rongona ke gini morotugua na matana.”
13 Ma Ananias e tsarivania na Taovia, “!Lao Taovia! Minau au rongominogoa i koniqira na tinoni danga gana rongo na mane ia, ma nina sasaga tabaru e nauvanigira nimu tinoni i Jerusalem. 14 E labamai nogo ieni i Damaskus kolua na tami e talu i koniqira na taovia na lotu, gana na tangoliaqira igira sui ara soaa na asamu igoe.”
15 Ma na Taovia e tsarivania, “Ko ba moa, rongona inau au vilinogoa aia ke aqo vaniau, me ke tsarivulagia na asaqu vanigira na tinoni pipi tana vera sui ma niqira taovia, me vanigira goto na tinoni sui ni Israel. 16 Minau segeniqu nogo sauba kau sauvulagi vania na omea sui aia sauba ke gini tsodorota tana rongoqu inau.”
17 Me vano a Ananias, me sage tana vale tana e totu a Saul. Me moloa na limana i lovana me tsaria, “A Saul tasiqu, na Taovia nogo e molomaiau, aia segeni nogo a Iesu, aia e laba vanigo tana sautu kalina igoe o mai ieni. Maia nogo e mologiniau kau mai reigo igoe rongona ko gini morotugua, me ke dangali tovugo na Tarunga Tabu.” 18 Mi tana tagu tsotsodo nogo ia, na omea vaga na vidona na tsetse e tapoka, me duduligi tania na matana a Saul, maia e morodoutugua. Me tuu, me adi lesovitabu. 19 Mi muri e mutsa, mi kalina e mutsa sui, me susuliga visutugua.
Nina Aqo a Saul i Damaskus
A Saul e totu visana na dani kolugira na tinoni tutuni i Damaskus. 20 Me ba saviliu tana niqira valelotu na Tsiu, me tuturiga na gini goko laka a Iesu aia nogo na Dalena God.
21 Migira sui ara rongomia nina goko a Saul, ara gini novo mara gini vaiveisuagi, “?Ke tau aia nogoria na mane e matesigira igira ara lotu vania Iesu i Jerusalem iani? ?Me laka ke tau sulungana mai goto ieni na tangoliaqira na tinoni tutuni, ma na adivisuaqira vanigira na taovia na lotu i Jerusalem?”
22 Ma Saul e susuliga babaa moa tana nina goko. E adilabati saikesalia i malena laka a Iesu aia nogoria na Mesia. Migira na Tsiu ara totu i Damaskus ara rongomia na omea e tsaria a Saul, me gini ponopala na tobaqira me utu vanigira moa kara gilavisua nina goko.
23 Mi muri mai tetelo tau oka, migira na Tsiu ara saikolu, mara voroganamate a Saul. 24 Me visana tinoni ara tatamanga vania a Saul laka ara vorogokona kara labumatesia. Na dani ma na bongi ara taopitua pipi tana matsapa na verabau ia, rongona ti kara tsodoa ma kara labumatea. 25 Me kesa tana bongi, mara tuu igira gana duli a Saul, mara molosagea tana vuro, mara tsukulaginitsunaa tana ovaovana na baravatuna na vera.
A Saul e Visu i Jerusalem
26 A Saul e visutugua i Jerusalem, me tovoa ke sangasage i laoqira na tinoni tutuni i tana. Migira ara tau saikesa tutunina laka ti aia ke lia nogo na tinoni tutuni. Igira sui ara mamatagunia moa. 27 Ma Barnabas e adia a Saul, me turuvaginia i levugaqira na apostolo. Me tsaritugudoua vanigira laka na Taovia e laba vania a Saul i sautu me goko vania. Me tsarivanigira goto laka a Saul e susuligaliga na gini gokolaba tana asana a Iesu vanigira na tinoni i Damaskus. Mi tana igira ara gini tutunina laka a Saul manana nogo ia me pilonogo tobana. 28 Ma Saul e totu kolugira na apostolo, me liuvia na Jerusalem popono, me malagai sosongo na gini goko tana asana na Taovia. 29 Me vaipetsakoegi kolugira goto igira na Tsiu ara goko Grik. Migira ara kore vania, me laka kara labumatesia. 30 Mi kalina igira na tinoni tutuni ara reia e vaga ia, mara molovanoa a Saul i Sesarea, mi muri mara molobagotoa i Tarsus tana verana segeni nogo ia.
31 Maia nogoria e vaga, me laba kesa na tagu na goto vanigira na tinoni tutuni tana Judea popono, mi tana Galilii ma na Samaria. Ara mauri tana kukuni taniana na Taovia, ma na Tarunga Tabu e sangagira babaa, me gini dadato susuliga niqira saikolu me pabo babaa.
A Petero e Maurisia Kesa na Logu
32 Ma Petero e liuvi tovua pipi nauna, me kesa dani e vano na tsigoviaqira nina tinoni God i Lida. 33 Mi tana e tsodoa kesa na mane, a Aeneas na asana, e logu na tuana i laona e alu na uvi popono, me tau tangomana vania ke tuu tania na nigena. 34 Ma Petero e soaa na asana me tsarivania, “Aeneas, a Iesu Kristo nogo e maurisigo. Ko tuu, mo ko bunia na nigemu.” Mi kalina nogo ia e tuu saviliu a Aeneas. 35 Migira na tinoni sui ara totu i Lida mi Saron ara reia na omea e laba vania na mane ia, mara gini tutunina na Taovia.
A Petero e Maurisia Kesa na Daki
36 Mi Jopa e totu kesa na daki, ko Tabita na asana. Maia goto kesa na tinoni tutuni ia. Ma na soana tana goko Grik ko Dorkas. Tana maurina popono nina aqo nogo na nauana na aqo galuve, ma na sangaqira na tinoni ara tau tamanina sa omea. 37 Aia e lobogu tana tagu ia me mate. Mara lesovimalea na konina, mara molokaea tana voki i gotu. 38 I Jopa, na vera e tau ao tania i Lida. Mi kalina igira na tinoni tutuni i Jopa ara rongomia laka a Petero e totu nogo i Lida, mara molokaira ka ruka na mane kara ka adigoko baa vania a Petero, ma kara ka tsarivania, “Ko mai tsaku kiki, mo ko reigami.”
39 Ma Petero e aligiri me tuu me murikaira. Mi kalina e laba tana vale ia, migira ara adidatoa a Petero tana voki i gotu, mi tana igira sui na daki tinamate ara tupolia a Petero mara tangitangi, mara sauvulagi vania a Petero ke reigira na polo sagesage danga ko Dorkas e tulagira kalina aia e mamauri moa. 40 Ma Petero e raitsunagira sui tania na voki. Maia e tsunatuturu me nonginongi. Mi muri e pilo baa konina na daki mate, me tsaria, “!Tabita, ko tuu!” Ma na daki e purakate matana, mi kalina e reia a Petero maia e totu tsau. 41 Ma Petero e tangolia na limana me tatatuua. Me soamaigira na daki tinamate, migira goto na tinoni tutuni sui, me tusuvulagi vanigira na daki e maurivisu nogo. 42 Ma na rongona na omea iani e tangi bamai pipi nauna polia i Jopa, mara danga na tinoni ara gini tutunina na Taovia.
43 Ma Petero e totu babaa danga goto na dani i Jopa kolua kesa na mane, a Simon na asana, aia e kesa na mane nina aqo na aqosiana na omea levolevo ginia na kokorana na buluka.