A DANIEL E TSARI TUTUGUGIRA NINA BOLEBOLE (7:1–12:13)
7
A Daniel e Bolea Laka e Reitugira Vati na Omea Tuavati Atsi
Tana kesanina ngalitupa kalina a Belsasar e taovia tsapakae i Babilon, minau a Daniel au maturu kesa tana bongi mau bolebole. Minau au maretsunâ na bolebole ia, miani nogo na mamarena na omea au morosia tana bongi ia:
Na guguri e bisimai pipi moa tana nauna, me qali loki seko sosongo me karara sai na tasi. Mara tu vati na omea tuavati loki ara tu tavongani datomai tania na maorodo, me pipi kesa tu vidaqira e rerei tavosi tania kesa. Na kesanina e rerei vaga moa na laeone, me tamani rapona loki vaga na manuloki. Mi kalina au momoro moa, mau reia laka ara piuligigira na rapona, mara turuvaginikaea me gini tû na tuana mala tinoni, mara sauvania na sasagana tinoni.
Ma na rukanina na omea tuavati atsi e rerei vaga moa na bea me gini tutû kaira na tuana i muri. Mi mangana e gagati tolu na qaqarona kesa na omea tuavati atsi, me tangi laba kesa na goko me tsarivania, “!Bâ, ko gani gamu sabo mo ko masu dou!”
Mi kalina au momoro bâ moa, me labamai kesa segeni goto na omea tuavati atsi. Aia e rerei vaga moa na kusi loki. Mi tana gotuna ara totu vati na rapona vaga moa na rapona manu, maia e tamani ara vati na lovana. Mara tusuvania gana susuliga loki.
Mi kalina au momoro babâ moa, ma na vatinina omea tuavati atsi loki e labamai. Maia e susuliga sosongo, me seko sosongo na rereina, me mamataguniga loki. Ma na livona tapala loki e qoruginigira gana lamuta, mi muri maia e tsogori velagira. Maia e tau saikesa atsa kolugira na omea tuavati atsi tavosi, me tamanina sangavulu na kakatsana. Mi kalina inau au bubungutigira bâ na kakatsana gira, mau rei bâ goto kesa na kakatsana tetelo e datomai i levugaqira na tavosina, maia e vutiligigira tolu na kakatsana ara totu ida nogo i tana. Ma na kakatsa tetelo iani e tamani matana vaga moa na matana tinoni, ma na mangana e tsonia na goko kaekae sosongo.
A Daniel e Morosia Kesa Aia e Mauri Saviliu
Mi kalina au momoro moa, mau reigira ara vaturigira visana na sasana na totukae. Me mai kesa aia e mauri oka sosongo nogo, me ba totukae i kelana kesa vidaqira. Ma na polona e seremaka vaga moa na snou, ma na ivuna ara sere vaga na vauvau laka. Ma nina sasana na totukae ia e totu i tu kelaqira vati na uili iruiru, 10 ma na lapina lake ara viri rutsuligi tania. Ma na toga danga sosongo ara totu i tana mara aqovania, ma na mamau na tinoni ara tutû goto i matana. Me kesa e bâ me sangavigira na buka, mi tana e tuturiga na pede.
11 Mi kalina inau au momoro moa, mau rongomia na kakatsana tetelo ia e gogoko kaekae moa me koesegenina sosongo. Mau momoro moa, mau reia ara labumatesia na vatinina omea tuavati atsi, mara tsonisagea na konina i laona na lake, ma na lake ia e ganisuia. 12 Mara adiligi vanigira gaqira susuliga igira na omea tuavati atsi tavosi, mara tamivanigira kara mauri babâ goto kesa moa tana tagu tetelo.
13 Mi tana bolebole inau au bolea tana bongi ia, au morosia kesa e rerei vaga na dalena tinoni me maimai tana parako. Me ba tû i matana aia e mauri saliu. 14 Me tû aia e mauri saliu, me tusuvania gana mana, ma gana loki, ma gana susuliga tangirongo taovia, rongona ti pipi sui na puku, ma na mamatana tinoni ma na vatana goko kara aqo vania. Ma gana susuliga sauba ke totu saviliu, ma nina tamani e utu goto ke sui.
Ara Votarongona Nina Bolebole A Daniel
15 Ma na omea au reigira tana bolebole ia ara molomatagu sosongo vaniau, me gini ponopala saikesa na tobaqu. 16 Mau tû, mau bâ i konina kesa vidaqira igira ara tutû nogo i tana, mau nongia ke vota vaniau na rongona na omea sui girani. Maia e tami, me votarongona vaniau vaga iani. 17 E tsaria, “Tugirani tu vati na omea tuavati atsi loki, na papadana laka sauba kara tu vati na vera susuliga kara tukae i laona na barangengo. 18 Migira nogo nina tinoni aia na God Loki Tsapakae sauba kara tamanina gaqira susuliga tangirongo taovia, ma kara tamanina baba moa na dani ma na dani.”
19 Mi muri minau au ngaoa kau rongomigotoa visana na omea tana rongona na vatinina omea tuavati atsi loki, aia e tau rerei atsa kolugira na tavosina, me rerei mamataguniga sosongo me qarutsi sekoliginigira na lamuta na guguna tapalamila, me qoruginigira na livona tapalalaka, mi muri maia e tsogori velagira. 20 Mau ngaogotoa kau dona na rongoqira tugira sangavulu na kakatsana tana lovana, maia e kesa na tetelona e datomai i muri me pukaliginitugira tolu na kakatsana tavosi. Maia e tamani matana ma na mangana me goko kaekae sosongo, me rerei mamataguniga sosongo bâ liusigira sui na tavosina.
21 Mi kalina inau au momoro moa, mau reia na kakatsana tetelo ia e vailabugi kolugira nina tinoni God me tuliusigira. 22 Mi tana aia e mauri saliu e mai me votapede tabana kolugira nina tinoni na God Loki Tsapakae. Me mai tsau nogo na tagu i tana igira nina tinoni God kara tamanina gaqira susuliga tangirongo taovia.
23 Miani nogo e vaga nina votarongona vaniaqu e naua: “Aia na vatinina omea tuavati atsi loki, aia na papadana na vatinina vera loki sauba ke totu i barangengo, maia sauba ke tavosi tanigira na vera loki tavosi sui. Aia sauba ke tsogori rapasia na barangengo popono, me ke konomisuia. 24 Migira sangavulu na kakatsana, na papadana sauba kara sangavulu na taovia tsapakae kara tagaovi kaputia na vera loki ia. Mi muri me ke kesa segeni goto na taovia tsapakae ke labamai; maia sauba ke tavosi tanigira saikesa igira ara mai ida, me ke tuliusitugira tolu na taovia tsapakae tavosi. 25 Aia sauba ke goko peâ na God Loki Tsapakae, me ke bingi sekoligira nina tinoni God. Me ke tovogotoa na oliana niqira ketsa na lotu ma niqira dani tabu, migira nina tinoni God sauba kara totu i vavana nina tagao aia i laona ke tolu na ngalitupa ma na turina. 26 Mi muri ma God sauba ke soasaia na tinete i baragata, ma kara pedeginia, ma kara adiligi tania gana susuliga, ma kara toroutsani saikesalia. 27 Ma kara sauvanigira nina tinoni segeni na God Loki Tsapakae kara tamanina gaqira susuliga ma gaqira tangirongo igira na vera loki sui i laona na barangengo. Me sauba kara tangolidato sailaginia na susuliga taovia tsapakae, migira sui na tagaovera tavosi tana barangengo popono sauba kara aqo vanigira ma kara rongomangaqira.”
28 Miani nogo na susuina na omea inau a Daniel au marea tana rongoqira na bolebole gira. Mau matagu loki sosongo, me gini seko na kokoraqu, mau tau goto gini goko vania ke kesa.