18
A Jetro e Ba Tsigovia a Moses
Aia a Jetro na manetabu ni Midian ma na tamana na tauna a Moses, e rongomia pipi na omea sui aia God e nauvania a Moses migira na tinoni ni Israel kalina aia e adirutsumigira tania na Ejipt. Mi tana, maia Jetro e tû me mai na tsigoviana a Moses, me dulikolugotoa ko Sipora na tauna a Moses, aia e molovisunogoa i votangana konina tamana, kolukaira goto na dalena mane kaira a Gersom ma Elieser. Kalina e botsa na kesanina dalena aia Moses e soaginia a Gersom* rongona e tsaria “Inau na tinoni labavô tana vera tavosi.” Ma na rukanina dalena mane e soaginia a Elieser rongona e tsaria, “Nina God na tamaqu e sangaau inau me laumaurisiau tania nina isi na taovia tsapakae ni Ejipt.” Ma Jetro e mai kolua na tauna a Moses mi kaira na dalena mane tana kaomate i tana a Moses e vaturikaea nina valepolo tana vungavunga tabu. Maia e mologoko ida bâ vania a Moses laka tugira ara tu maimai nogo na tsigoviana, me tû a Moses me ba valaletugira i sautu, me tsuporu tsuna i matana a Jetro me domia. Mara tu vaiveisuagi ti vaga kara tu mauri dou sui, mi muri mara tu ba sage tana nina valepolo a Moses. Ma Moses e turupatuna vania a Jetro pipi sui na omea aia na Taovia e nauvania na taovia tsapakae migira na tinoni ni Ejipt gana ke laumaurisiginigira na tinoni ni Israel. Maia e katevanigotoa na rota sui e gadovigira na tinoni kalina ara maimai i sautu, me koegua kalina na Taovia e maurisigira. Mi kalina a Jetro e rongomia na omea sui girani maia e gini mage 10 me tsaria, “!Tsonikaea na Taovia, aia e laumaurisigamu tania na limana na taovia tsapakae ni Ejipt migira nina tinoni! !Tsonikaea na Taovia, aia e maurisigira nina tinoni segeni tania na totu tseka! 11 Mi kalina ia, inau au donaginia laka na Taovia God e loki tsapakae liusigira na god sui, rongona aia e nauvanigira na omea iani kalina igira na Ejipt ara tsogori tsunaligira sosongo na tinoni ni Israel.” 12 Mi muri, ma Jetro e adimaia kesa na sausau gana na savori-kodokodo, me visana goto na sausau gana na savori vaniana God; ma Aaron migira sui na ida tana Israel ara vanokolua a Jetro na ganiana na mutsa tabu vaga kesa na aqona na samasama vaniana God.
Ara Viligira Visana na Tinoni Pede
(Na Vaolusi Ketsa 1:9-18)
13 Mi tana dani ngana, ma Moses e totu matengana moa na tineteana niqira vaiganigi na tinoni, me tau goto mango tû tana matsaraka me poi i bongi. 14 Mi kalina a Jetro e reigira na omea sui vaga gira e naua a Moses vanigira na tinoni, maia e tû me veisuâ a Moses, “?Na gua sagata o nanau vanigira na tinoni igoe? ?Rongona gua ti o nau seginimu moa igoe na aqo popono na pedeaqira na tinoni, migira sui ara tupolipoligo tû tana matsaraka me poi i bongi?”
15 Ma Moses e tuguvisua me tsaria, “Ma niqu aqo nogo inau kau naua na omea iani, rongona igira na toga girani ara mai i koniqu inau na laveana na omea e kilia God. 16 Mi kalina ti vaga ara ka ruka ara ka vaiganigi, mi kaira ara ka mai i koniqu, minau au votagoko vanikaira, mau vuresi vanikaira nina ketsa ma nina vali God.”
17 Mi tana ma Jetro e tsarivania, “Na omea ia o naua igoe e tau goto sosongo. 18 Na aqo iani e loki sosongo me tau tugugo igoe ko nau segenia, me sauba ko gini kolae sosongo migira goto na tinoni girani. 19 Mi kalina ia e dou ti ko tamivaniau inau kau tsarivanigo ke visana niqu papada, ma God aia sauba ke totu kolugo. Eo e mana, e goto sosongo vanigo ko tugugira na tinoni i matana God, mo ko adi bâ vania aia niqira vaiganigi. 20 Ma nimu aqo loki goto igoe ko sasaniginigira na toga nina ketsa ma nina vali God, mo ko tsaritugutugu vanigira ke koegua na vavanona niqira mauri, ma nagua niqira aqo kara naua. 21 Ma na kamagana ia, e dou ti ko viligira kara visana na mane dou, igira ara kukuni tania God mara tinoni nonoru, mara tau dona na adiqolona na sanga pede kesa tabana, mo ko mologira kara ida vanigira na tinoni: visana kara ida vanigira na toga, visana vanigira na sangatu, ma na tsege sangavulu ma na sangavulu. 22 Ko molo vanigira kara aqo kalavata tana tinete omea vanigira na tinoni. E dou moa ti kara adimai vanigo moa igoe pipi na omea loki, migira segeni nogo kara tinetea na vaiganigi tetelo. Mi tana nauvaganana ia, ti igira kara sangago tana gamu kalagai, me ke gini malamala vanigo igoe. 23 Me ti vaga igoe ko nauvaganana ia tana omea God e ketsaliginigo, me sauba e utu ko gini kolae sosongo, ma na tinoni sui girani sauba ke dou na tobaqira ma kara visu i valeqira tana rago.”
24 Ma Moses e tabea nina goko a Jetro, 25 me bâ me viligira visana na mane dou igira e goto niqira sasaga i laoqira popono na tinoni ni Israel, me mologira kara idavanigira na toga, na sangatu, na tsege sangavulu ma na sangavulu. 26 Migira nogo ara aqo kalavata tana tinete omea vanigira na tinoni, ma na omea loki sosongo moa ti ara adimai vania a Moses, ma na vaiganigi tetelo igira segeniqira nogo ara tinetea.
27 Mi muri, ma Moses e vailivua a Jetro, ma Jetro e visutugua i verana.
* 18:3 18:3 Na soa ‘a Gersom’ tana goko Hibru e tatangi vaga ‘tinoni ni veratavosi.’ 18:4 18:4 Na soa ‘a Elieser’ tana goko Hibru e tatangi vaga ‘God e sangaau inau.’