38
E Lobogu Loki a Hesekia Me Dou Visutugua
(2 Taovia Tsapakae 20:1-11; 2 Turupatu Dato 32:24-26)
Mi tana tagu vaga nogo ia, ma Hesekia na taovia tsapakae e lobogu loki sosongo me varangi nogo ke mate. Ma Isaia na propete, aia na dalena a Amos, e ba reia me tsarivania, “Na Taovia e tsarivanigo laka nimu aqo nomoa igoe ko mololakagira dou pipi sui nimu omea, rongona igoe sauba e utu ko dou visutugua tania nimu lobogu. Mo ko vangaraua moa na mate.”
Ma Hesekia e pilo bâ tana bengebenge, me nonginongi me tsaria, “Taovia, ko padatugua laka inau au totukakai i konimu igoe mau aqo dou vanigo, mau tovo sailaginia na naudouana moa na omea igoe o ngaoa kau naua.” Mi tana maia e ngangai loki sosongo.
Mi muri, ma na Taovia e ketsaligotoa a Isaia ke visu bâ tugua i konina a Hesekia me ke tsarivaganana iani vania, “Inau na Taovia nina God a David na mumuamu, au rongominogoa nimu nonginongi, mau reinogoa na kô na matamu. Minau au tamivanigo ko mauri babâ goto ke sangavulu tsege na ngalitupa. Minau nogo sauba kau laumaurisigo igoe, ma na verabau ni Jerusalem goto, tania na limana na taovia tsapakae ni Asiria. Me sauba kau reitutugu babâ moa na verabau iani.”
(v 21) Mi muri, maia Isaia e tsarivanigira nina maneaqo na taovia tsapakae kara paoa na vuana kesa na gai me ke rapa, ma kara molo bâ tana tsopena me ke gini dou visutugua. (v 22) Mi tana ma na taovia tsapakae e veisuâ a Isaia, “?Laka na padapada gua sauba ke sauvulagi vaniau laka inau sauba kau dou visutugua, ma kau tangomana na vano tana Vale Tabu?”*
Ma Isaia e gokovisu me tsaria, “Aia nogo na Taovia sauba ke sauvanigo kesa na padapada gana ke sauvulagia laka sauba ke manali vanigo na omea e vekenogoa. Mi tana mani tsotsodato bâ tana e atsa i gotu tana vale e logoa a Ahas na taovia tsapakae, na Taovia sauba ke naua ma na auauna na aso ke tavongani ratsuvisu i muri ke sangavulu na tsakutua.” Ma na aso e tavongani ratsuvisu i muri e sangavulu na tsakutua.
Mi murina kalina e dou visutugua a Hesekia tania nina lobogu, maia e marea na linge na tsonikae iani:
10 Inau au padâ laka sauba nogo kau vano tana barangengo na mate,
Kalina au tinoni vaolu moa.
11 Mau padâ laka sauba ke utu nogo kau reitugua na Taovia,
Se sa tinoni mamauri i laona na barangengo iani.
12 Na mauriqu e takuti me sui nogo,
Vaga moa kesa na valepolo ara veoa,
Vaga kesa na sangava na polo ara kutiligia tania na lobi.
Inau au padâ laka God e suilavagini vaniau nogo na mauriqu.
13 Tana bongi popono au gini ngangai loki na sosongo,
E vaga moa ti kesa na laeone e gati kutsigira na suliqu.
Mau padâ laka God e suilavagini vaniau nogo na mauriqu.
14 Me tau nogo tangi laba se ke tangi maka na tatangina niqu goko.
Mau ngangai vaga moa kesa na kulukulu.
Ma na mataqu e kolae nogo na morodato i baragata.
Taovia, ko laumaurisiau inau tanigira na rota seko sui girani.
15 ?Ma nagua goto kau tsaria inau? Na Taovia nogo e naua na omea iani.
E ponopala sosongo na tobaqu me utu vaniau na maturu.
 
16 Taovia, inau sauba kau mauri vanigo moa igoe, vanigo segeni moa,
Igoe nogo o taliau mo tamivaniau kau mauri.
17 Niqu vatsangi savi e oli me lia na rago.
Igoe nogo o maurisiau tanigira na omea seko sui,
Kalina igoe o padalegira pipi sui niqu sasi.
18 Me tagara goto ke kesa e totu tana barangengo na mate ke tangomana na tsonikaeamu;
Igira ara mate nogo e utu nogo kara amesia ko naua sa omea dou vanigira.
19 Migira moa ara mamauri ara dona na tsonikaeamu igoe,
Vaga nogo inau au tsonikaego kalina ia.
Igira na tamaga ara turupatuna vanigira na daleqira na omea dou sui igoe o naua vanigira.
20 Taovia, igoe o tali maurisiau nogo inau.
Migami sauba kami taia nimami itai tatangi, ma kami lingena na linge na tsonikaeamu.
Eo, sauba kami lingena na tsonikaeamu i laona nimu Vale Tabu tana na maurimami popono. 21-22 (-)
PAPI KESA
(Linge 1–41)
PAPI KESA
(Linge 1–41)
* 38:6 38:21 Kaira na buto 21 ma na 22 ara molomaikaira ieni vaga nogo ara totu tana 2 Taovia Tsapakae 20:6-9, me tau tana susuina.