13
A Iesu e Vulia na Tuaqira Na Sangavulu Ruka
Me tsaumai nogo na dani idavia na Dani Tabu na Paseka. Ma Iesu e dona nogo laka e laba nogo na tagu tana aia ke mololea na barangengo, me ke visubatugua i konina na Tamana. Maia e galuve sosongoligira nina tinoni vivili segeni nogo ia ara totu i barangengo, me galuvegira tsau tana susuina.
Ma Iesu migira na sangavulu ruka, ara mutsakolu. Ma na tidao seko e totuvinogoa na tobana a Iudas, aia na dalena a Simon Iskariot, rongona ke gini sauligia a Iesu. Maia Iesu e dona nogo laka na Tamana e molonogoa i limana pipi nina omea sui. Maia e dona goto laka aia e talumai nogo i konina God, me sauba ke visubatugua i konina God.
Maia e tu tsau, me tsoraligia na polona sagesage, me adia na polo na mamatsa me soritaligua i bunguna. Me qetutsavua na koo i laona na popo, me tuturiga na vuliana na tuaqira igira gana duli. Mi muri, me mamatsaliginia na polo na mamatsa aia e sorigininogoa na bunguna. Mi kalina e maitsau i konina a Simone Petero, ma Petero e tsarivania a Iesu, “?Taovia, laka o pada ko vuligotoa na tuaqu inau?”
Ma Iesu e tsarivania, “Igoe o tau padagadovia kalina eni na omea inau au naua vanigo, me sauba moa ti ko padagadovia.”
Ma Petero e tsarivania, “!Tagara saikesa ko tau vulia na tuaqu inau!”
Ma Iesu e tsaria, “Ti vaga inau kau tau vulia na tuamu igoe, me utu goto ko totupata koluau.”
Me gokovisu a Simone Petero, me tsaria, “!Taovia, me ti ke vaga ia, mo ko tau vulia moa na tuaqu! !Ko vuligotoa na limaqu ma na lovaqu!”
10 Ma Iesu e tsarivania, “Asei ti ke leso nogo maia e male sui nogo, me tau kiligotoa ke lesovi segenina, na tuana lelee moa e kilia ke vulia. Migamu sui amu male nogo, me kesa lelee moa i laomui aia e tau male.” 11 A Iesu e dona idanogoa asei aia sauba ke sauligia, te aia e tsaria na goko vaga ia, “Igamu sui amu male nogo, me kesa lelee i laomui aia e tau male.”
12 Mi kalina a Iesu e vulisuia na tuaqira, maia e sagelitugua na polona sagesage me visutugua tana sasana tana bela. Me veisuagira, “?Laka amu padagadovia na omea vaga inau au vasini nauvanigamu? 13 Igamu amu soaginiau Tarai, ma Taovia, me ulagana rago kamu soaginiau vaga ia, rongona aia nogoria au vaga inau. 14 Inau nimui Taovia ma nimui Tarai, mau vasini vulia na tuamui. Migamu segeni goto, kamu dona na vaivuligi tuamui. 15 Inau au idagana vanigamu, na rongona ti igamu goto kamu dona na nauana na omea vaga inau au vasini naua vanigamu. 16 Au tsarivanigamu na manana: e utugana vania kesa na tseka ke loki liusia gana taovia. Me utu vania kesa na mane adigoko ke loki liusia aia e moloa. 17 Mi kalina eni, igamu amu donaginigira sui nogo na omea girani. !Me sauba kamu gini magemage rago ti vaga kamu muri sailaginigira!
18 “Au tau gini goko vaga ia tana tu rongomui igamu sui. Inau au donagira nogo asei igira inau viligira nogo. Me dou goto ti ke gini manatovu na tsaqina na Mamare Tabu i tana e tsaria, ‘Aia e kesa e mutsa patakoluau, sui, me gativisuau.’ 19 !Au tsaria ida vanigamu talu na omea iani, kalina e tau vati laba moa, rongona ti kalina ke laba na taguna, mi tana nogo igamu kamu gini tutunina laka Inau Nogo Aia Inau! 20 Inau au tsarivanigamu na manana: asei moa ti vaga ke tabea aia inau au moloa, maia e tabeau goto inau. Masei ti vaga ke tabeau inau, maia e tabegotoa aia e moloau inau.”
A Iesu e Katea Laka A Iudas Sauba Ke Sauligia
(Mateo 26:20-25; Marko 14:17-21; Luka 22:21-23)
21 Mi kalina a Iesu e goko sui vaga ia, me ponopala tobana, me goko maka vanigira me tsaria, “Inau, au tsarivanigamu na manana: e kesa i laomui ieni, aia nogo sauba ke sauligiau.”
22 Migira gana duli ara gini beke mara vaimorosigi, laka asei ke gado i konina na goko vaga ia. 23 Me kesa vidaqira, aia a Iesu e galuvea, e benge baa i konina a Iesu. 24 Ma Simone Petero e kaopia me tsarivania, “Ae, ko veisuaa ngana laka asei e gini goko rongona ni.”
25 Me gana duli galugaluve e vataragi baa i konina a Iesu me veisuaa, “?Laka asei vaga ngana, Taovia?”
26 Ma Iesu e tsarivania, “Aia ti ko reia kau lumia na piqena na bredi tana tsaa ma kau tusuvania; maia nogoria.”
Ma Iesu e adia na piqena na bredi, me lumia me tusuvania a Iudas, na dalena a Simon Iskariot. 27 Mi kalina a Iudas e adia na piqena na bredi, ma Satan e sage nogo i tobana. Ma Iesu e tsarivania a Iudas, “!Ko nautsakua na omea o pada ko naua!”
28 Me tagara sa vidaqira igira ara totu tana kara padagadovia egua a Iesu te e goko vaga vania a Iudas. 29 Ma na rongona nina aqo nogo a Iudas na reitutuguana na qolo, te visana vidaqira ara pada laka a Iesu ke mologinia ngatsu a Iudas ke baa, me ke voliginia ke visana omea agana na mutsakolu, se na gini galuveaqira na tinoni ara tau tamanina sa omea.
30 Ma Iudas e adia gana piqena na bredi me tuu, me rutsu galigali me vano. Me bongi nogo.
Na Ketsa Vaolu
31 Mi kalina e vano nogo a Iudas, ma Iesu e tsaria, “Kalina eni, sauba ke labamaka na mararaqu inau na Dalena Tinoni. Mi kalina eni goto, sauba ke labamaka na mararana God i koniqu. 32 Me ti vaga na mararana God ke labamaka i koniqu, me sauba God ke tusu labatigotoa na mararaqu i konina segeni, me utu goto aia ke kisa. 33 Dalequ kiki igamu, e utu kau totu oka kolugamu. Sauba igamu kamu lalaveau, mau tsarivanigamu kalina eni, vaga au tsarinogoa vanigira na taovia na Tsiu, ‘i tana kau vano inau, e utu vanigamu kamu tsari.’
34 “Mi kalina eni au sauvanigamu na ketsa vaolu: kamu vaigaluvegi. Eo, kamu vaigaluvegi manana vaga goto inau au galuvegamu. 35 Ti vaga igamu kamu vaigaluvegi manana, me sauba igira na tinoni sui kara donaginigamu laka igamu gaqu duli manana inau.”
A Iesu e Katea Laka Sauba A Petero Ke Tiatagaraa
(Mateo 26:31-35; Marko 14:27-31; Luka 22:31-34)
36 Ma Simone Petero e veisuaa a Iesu, “?Iava ko vano, Taovia?”
Ma Iesu e tsarivania, “E utu ko tsari tana inau kau vano kalina eni. Me sauba kesa dani moa ti igoe ko tsarimuriqu.”
37 Ma Petero e tsaria, “?Matena gua e utu vaniau kau tsarimurimu kalina eni? !Inau au vangaraunogoa kau mate matemu!”
38 Ma Iesu e tsarivania, “?Laka igoe o vangarau manana nomoa na mate matequ? Inau au tsarivanigo na manana: ke tau moa vati tangi na kokoroko i bongi eni migoe ko vatsa tolu kalina laka o tau donaginiau.”
13:13 13:12-15 Luk 22:27 13:16 13:16 Mat 10:24; Luk 6:40; Ioa 15:20 13:18 13:18 Sam 41:9 13:20 13:20 Mat 10:40; Mrk 9:37; Luk 9:48; 10:16 13:33 13:33 Ioa 7:34 13:34 13:34 Ioa 15:12, 17; 1In 3:23; 2In 5