13
God e Toroutsania na Belatabu i Betel
Mi tana nina rarai nogo na Taovia, me kesa na propete ni Juda e vano i Betel, me ba laba i tana kalina tsotsodo a Jeroboam e tû i matana na belatabu me laka ke savoria na kodoputsa. Mi tana nina rarai goto na Taovia, maia na propete e tû me gokodato bâ vania na belatabu me tsaria, “Belatabu, igoe na belatabu, iani nogo e vaga na omea e tsaria na Taovia: Kesa na baka aia sauba kara soaginia a Josia, sauba ke botsa tana puku konina a David. Mi kelamu nogo igoe sauba aia ke labumatesigira na manetabu ara aqo tana niqira belatabu na ponotoba mara savoria na kodoputsa i kelamu, maia sauba ke tû me ke kodogira na sulina tinoni i kelamu nogo igoe.” Maia na propete e goko babâ moa me tsarigotoa, “Na belatabu iani sauba ke viri toroutsa popono ma na torana sauba ke viri pirirarasa bamai. Mi tana ti igoe ko donaginia laka na Taovia e goko tana mangaqu inau.”
Mi kalina a Jeroboam na taovia tsapakae e rongomia na goko vaga ia, me tusu bâ na limana konina na propete ia me ketsaligira, “!Kamu tangolia na mane ia!” Mi tana tagu tsotsodo nogo ia ma na limana na taovia tsapakae e tatakatsi saviliu me utugana vanigotoa ke bunivisua. Mi tana ma na belatabu e tavongani toroutsa popono, ma na tora ara totu i kelana na belatabu ia ara viri pirirarasa bamai, vaga nogo na omea na propete e katenogoa tana asana na Taovia. Ma na taovia tsapakae e tsarivania na propete, “!Ko nonginongi vaniau kiki inau vania na Taovia nimu God, mo ko nongia ke naua me ke gini douvisutugua na limaqu!”
Maia na propete e nongia na Taovia, ma na limana na taovia tsapakae e douvisutugua. Mi tana, maia na taovia tsapakae e tsarivania na propete, “Ko mai ma kaita ka vano i valequ inau, mo ko mutsa gamu. Minau sauba kau voligo rongona na omea igoe o nauvaniau.”
Ma na propete e tsarivania, “Atsa moa ti vaga igoe ko sauvaniau na turina popono nimu tamani, me utu saikesa kau vano kolugo se kau mutsa se kau inu kolugo. Maia nogo na Taovia e ketsaliau kau laka goto na ganiana se na inuviana sa omea, ma kau laka goto na liuvisutugua i valequ tana sautu inau au liumai nogo i konina.” 10 Me vaga ia, maia e tau goto liuvisu tana sautu e liumai nogo i konina, me liuvisu kesa tana sautu segeni.
Kesa na Propete Tuqatuqa ni Betel
11 Mi tana tagu nogo ia me totu i Betel kesa na propete tuqatuqa. Migira na dalena ara mai i konina mara turupatu vania na omea aia na propete ni Juda e naua i Betel tana dani ia, ma na omea e tsarivania a Jeroboam na taovia tsapakae. 12 Maia na propete tuqatuqa e veisuagira, “?Miava aia e liu bâ kalina e visu?” Migira ara tsarivania tana e liu bâ na propete ia, 13 maia e raigira kara vangarau vania nina asi. Mara nauvaganana ia, maia e sagekae tana nina asi, 14 me tsarimurina na propete ni Juda, me ba tsodoa kalina aia e tototu i vavana kesa na gai loki. Me veisuâ, “?Laka igoe nogoria na propete e talumai i Juda?”
Ma na mane ia e tsarivania, “Eo, inau nogoria.”
15 Maia na propete tuqatuqa e tsarivania, “Ko mai ma kaita ka vano i valequ inau, mo ko mutsa koluau.”
16 Maia na propete ni Juda e tsaria, “Inau e utu vaniau kau visu kolugo i vera ma kau sage i valemu. Me utu goto kau gania sa omea se kau inu kolugo ieni, 17 rongona na Taovia nogo e ketsaliau kau laka goto na ganiana se na inuviana sa omea, ma kau laka goto na liuvisu i vera tana sautu au liumai nogo i konina.”
18 Maia na propete tuqatuqa ni Betel e tsarivania, “Inau goto kesa na propete atsa vaga goto igoe, mi tana nina ketsa nogo na Taovia ti kesa na angelo e mai me tsarivaniau laka kau dulikoluvisugo i valequ ma kau palago na bredi ma na kô.” Ma na propete tuqatuqa ia e peropero moa.
19 Me vaga ia, maia na propete ni Juda e visutugua i vera kolua na propete tuqatuqa ia me ba mutsa kolua. 20 Mi kalina ara ka tototu moa tana bela na mutsa ma nina goko na Taovia e labamai i konina na propete tuqatuqa, 21 maia e gudato me tsarivania na propete ni Juda, “Na Taovia e tsaria laka igoe o petsakoe vania mo tau nogo naua na omea aia e ketsaligo ko naua. 22 Migoe o tû mo visutugua i vera mo ba mutsa tana nauna aia e tongo vanigo. Mi tana rongona igoe o nauvaganana ia, me sauba ko mate, ma na konimu e utu kara qilua tana vatulumaqira na mumuamu.”
23 Mi kalina ara ka mutsa sui, maia na propete tuqatuqa e vangarau vania na propete ni Juda kesa na asi, 24 maia e sagekae i konina me vano. Mi sautu, e ba tsodoa kesa na laeone, ma na laeone ia e gati matea. Ma na konina e tsatsaro lê i sautu, ma na asi ma na laeone ara ka tutû moa i ligisana. 25 Mara visana na mane ara liumai i tana mara reia na konina e tsatsaro lê i sautu, ma na laeone e tutû varangisia. Migira ara vano saviliu i Betel mara ba turupatuna na omea ara reia i sautu.
26 Mi kalina na propete tuqatuqa e rongomia na turupatu vaga ia, maia e tsaria, “!Aia nogoria na propete e petsakoe vania na Taovia me tau muria nina ketsa! Ma na Taovia nogo e moloa kesa na laeone ke gati matesia, vaga nogo na Taovia e tsaria sauba ke laba vaga vania.” 27 Mi muri, maia e tsarivanigira na dalena, “Kamu vangarau vaniau niqu asi.” Migira ara nauvaganana ia. 28 Maia e sagekae i konina nina asi me vano, me ba reia na konina na propete e tsatsaro lê tana sautu, mi kaira na asi ma na laeone ara ka tutû moa i ligisana. Ma na laeone e tau goto gania na konina me tau goto ngaoa na gatiana na asi. 29 Maia na propete tuqatuqa e sulukaea na konina, me moloa i gotuna nina asi, me adivisutugua i Betel na tangisiana ma na qiluana. 30 Maia e ba qilua tana nina vatuluma segeni nogo, maia migira goto na dalena ara tangisia mara tsaria, “!Vaikiki kulaqu, kulaqu kiki igoe!” 31 Mi kalina ara qilu suia aia, maia na propete tuqatuqa e tsarivanigira na dalena, “Kalina kau mate inau, au ngaoa kamu qiluau tana vatuluma iani, ma kamu moloa na koniqu inau i ligisana na konina aia. 32 Ma na tsaqina na goko vaga nogo na Taovia e ketsalia aia ke vealaginia na belatabu i Betel, migira goto pipi na nauna gana na samasama tana vera sui i laona na Samaria, sauba manana nomoa kara laba vaga aia e katevulagia.”
Nina Sasi Loki Sosongo a Jeroboam
33 Ma Jeroboam na taovia tsapakae ni Israel e tau goto mololea na nauana na sasaga tabaru, me tavongani viligira babâ moa visana na manetabu i laoqira na tamadale bamai lê moa kara aqo tana belatabu aia nogo e logogira. Maia e molokaegira mara lia manetabu asei moa e ngaoa ke lia na manetabu. 34 Ma na sasi iani aia na sasi loki sosongo, maia nogo e tsukia te e gini puka popono nina aqotagao, mara gini matemotu igira nina tamadale sui.