15
A Usia na Taovia Tsapakae Tana Juda
(2 Turupatu Dato 26:1-23)
Tana rukapatu vitunina ngalitupa nina aqotagao a Jeroboam na Rukanina aia e taovia tsapakae tana Israel, aia a Usia na dalena a Amasia e lia na taovia tsapakae tana Juda, kalina aia e sangavulu ono moa na ngalitupana, maia e tagao i Jerusalem i laona e tsege sangavulu ruka na ngalitupa. Ma na tinana, aia nogo ko Jekolia na daki ni Jerusalem nogo. Aia e muritaonia nina aqo dou na tamana, me naua moa na omea e dou i matana na Taovia. Ma na rongona goto e tau toroveogira na nauna i tana ara samasama igira na ponotoba, ti igira na tinoni ara tau kuti na vano i tana ma na savoriana niqira kodoputsa, ma na kodoana na bulunagai uruuru.
Na Taovia e moloa na mudo ke laba tana kokorana a Usia, me totu i konina tana maurina popono. Maia e vano totu segenina kesa tana vale, ma Jotam na dalena e tagaovia na vera tana asana na tamana.
Migira sui lakalaka na omea tavosi aia a Usia e naugira, ara maretsunagira tana papi ara soaginia Niqira Aqoaqo Igira na Taovia Tsapakae tana Juda. Ma Usia e mate, mara qilua tana vatulumaqira na taovia tsapakae tana Verana a David, ma Jotam na dalena e tugua tamana tana nina aqo taovia tsapakae.
A Sekaria na Taovia Tsapakae Tana Israel
Tana tolu sangavulu alunina ngalitupa nina aqotagao a Usia na taovia tsapakae tana Juda, maia Sekaria na dalena a Jeroboam na Rukanina e lia na taovia tsapakae tana Israel, me tagao i Samaria i laona e ono moa na vula. Aia e naua vaga saikesa ara naua igira ara tagao ida vania, me sasi i matana na Taovia. E muritaonia moa nina sasaga tabaru a Jeroboam na dalena a Nebat, aia e raqa sasiligira na tinoni ni Israel tana sasi. 10 Me tû a Salum na dalena a Jabes me voroganamate a Sekaria na taovia tsapakae, me ba matesia i Ibleam, me molokae segenina vaga na taovia tsapakae.
11 Migira sui lakalaka na omea tavosi a Sekaria e naugira ara maretsunagira nogo tana papi ara soaginia Niqira Aqoaqo Igira na Taovia Tsapakae tana Israel.
12 Mi tana nogo e gini manatovu na veke e naua na Taovia vania a Jehu kalina e tsarivania, “Igira na kukuamu igoe ke tsau tana vatinina vatavata sauba igira nogo kara lia na taovia tsapakae tana Israel.”
A Salum na Taovia Tsapakae Tana Israel
13 Tana tolu sangavulu siunina ngalitupa nina aqotagao a Usia na taovia tsapakae tana Juda, ma Salum na dalena a Jabes e lia na taovia tsapakae tana Israel, maia e tagao i Samaria i laona e kesa lelê moa na vula.
14 Ma Menahem na dalena a Gadi e tû i Tirsa me vano i Samaria, me ba labumatesia a Salum, me molokae segenina vaga na taovia tsapakae. 15 Migira sui lakalaka na omea tavosi aia Salum e naugira, kolugotoa na turupatuna kalina aia e voroganamate a Sekaria, ara maretsunagira nogo tana papi ara soaginia Niqira Aqoaqo Igira na Taovia Tsapakae tana Israel. 16 Mi kalina a Menahem e mololea i Tirsa, me vavano i sautu me ba tsau tana verabau ni Tapua me toroveo saikesalia, me matesigira sui na tinoni ara totu i laona, mi tana butona vera popono polipolia i Tapua, rongona igira ara sove tania aia ke lia niqira taovia tsapakae. Maia e tobaovatigira goto na daki titiana.
A Menahem na Taovia Tsapakae Tana Israel
17 Mi tana tolu sangavulu siunina ngalitupa nina aqo tagao a Usia na taovia tsapakae tana Juda, ma Menahem na dalena a Gadi e lia na taovia tsapakae tana Israel, maia e tagao i Samaria i laona e sangavulu na ngalitupa. 18 Maia goto e sasi i matana na Taovia tsau tana dani na mateana, me muritaoni saikesalia moa nina aqo seko a Jeroboam na dalena a Nebat, aia e raqa sasiligira na Israel tana sasi. 19 Maia Tiglat Pileser na taovia tsapakae tana Asiria e mai bokia na Israel, me tû a Menahem me sauvania e tolu sangavulu vati toga kilo na siliva gana ke gini tabana kolua me ke sanga na kakaisiana nina aqotagao. 20 A Menahem e adia na qolo ia i koniqira na tinoni tamani levo tana Israel, tana rongona aia e turuginiqira pipi kesa vidaqira kara sauvania tango tsege sangavulu tavina na siliva. Mi tana ma Tigla Pileser e mololea i tana me visutugua tana verana segeni.
21 Migira sui lakalaka na omea tavosi aia Menahem e naugira ara maretsunagira nogo tana papi ara soaginia Niqira Aqoaqo Igira na Taovia Tsapakae tana Israel. 22 Maia e mate mara qilua, ma Pekahia na dalena e tugua tamana tana nina aqo taovia tsapakae.
A Pekahia na Taovia Tsapakae Tana Israel
23 Mi tana tsege sangavulunina ngalitupa nina aqotagao a Usia na taovia tsapakae tana Juda, maia Pekahia na dalena a Menahem e lia na taovia tsapakae tana Israel, me tagao tana Samaria i laona e ruka na ngalitupa. 24 Aia goto e sasi i matana na Taovia, me muritaonigotoa nina aqo seko a Jeroboam na dalena a Nebat, aia e raqa sasiligira na Israel tana sasi. 25 Me tû a Peka na dalena a Remalia, aia e kesa gaqira taovia nina mane vaumate a Pekahia, kolugira goto ara tsege sangavulu na mane ni Gilead, mara voroganamate a Pekahia, mara ba labumatesia i laona na valena segeni i Samaria, maia a Peka e molokae segenina vaga na taovia tsapakae.
26 Migira sui lakalaka na omea tavosi aia Pekahia e naugira ara maretsunagira nogo tana papi ara soaginia Niqira Aqoaqo Igira na Taovia Tsapakae tana Israel.
A Peka na Taovia Tsapakae Tana Israel
27 Mi tana tsege sangavulu rukanina ngalitupa nina aqotagao a Usia na taovia tsapakae tana Juda, ma Peka na dalena a Remalia e lia na taovia tsapakae tana Israel, me tagao i Samaria i laona e rukapatu na ngalitupa. 28 Maia e sasi goto i matana na Taovia, me muritaonigotoa nina aqo seko a Jeroboam na dalena a Nebat, aia e raqa sasiligira na Israel tana sasi.
29 Mi tana tagu a Peka e taovia tsapakae, maia Tigla Pileser, na taovia tsapakae ni Asiria, e mai tangoligira na verabau ni Ijon, mi Abel Bet Maaka, mi Janoa, mi Kedes, mi Hasor, migira goto na butona kao ni Gilead mi Galilii, mi Naptali, me aditsekavanogira na tinoni i Asiria.
30 Mi tana rukapatunina ngalitupa nina aqotagao a Jotam na dalena a Usia vaga na taovia tsapakae tana Juda, maia Hosea na dalena a Ela e voroganamate a Peka na taovia tsapakae, me ba labumatesia, mi muri maia e tû me molokae segenina vaga na taovia tsapakae. 31 Migira sui lakalaka na omea tavosi e naugira a Peka ara maretsunagira nogo tana papi ara soaginia Niqira Aqoaqo Igira na Taovia Tsapakae tana Israel.
A Jotam na Taovia Tsapakae Tana Juda
(2 Turupatu Dato 27:1-9)
32 Mi tana rukanina ngalitupa nina aqotagao a Peka na dalena a Remalia vaga na taovia tsapakae tana Israel, ma Jotam na dalena a Usia e lia na taovia tsapakae tana Juda, 33 kalina e rukapatu tsege moa na ngalitupana, maia e tagao i Jerusalem i laona e sangavulu ono na ngalitupa. Ma na tinana, aia nogo ko Jerusa na dalena daki a Sadok. 34 Maia e muritaoni saikesalia moa nina aqo dou a Usia na tamana, me naua moa na omea e dou i matana na Taovia. 35 Maia e tau moa toroveogira niqira nauna na samasama igira na ponotoba, ti igira na tinoni ara tau kuti na vano i tana ma na savoriana niqira kodoputsa ma na kodoana na bulunagai uruuru. Maia nogo a Jotam e aqosia na Matsapakapu na Vale Tabu tabana i vava.
36 Migira sui lakalaka na omea tavosi aia Jotam e naugira, ara maretsunagira nogo tana papi ara soaginia Niqira Aqoaqo Igira na Taovia Tsapakae tana Juda. 37 Tana tagu nogo a Jotam e taovia tsapakae, ma na Taovia e tuturiga na molovanoaqira kaira a Resin na taovia tsapakae ni Siria ma Peka na taovia tsapakae ni Israel kara ka ba bokia na Juda. 38 Ma Jotam e mate mara ba qilua tana vatulumaqira na taovia tsapakae tana Verana a David, maia Ahas na dalena e tugua tamana tana nina aqo taovia tsapakae.