8
Na Daki ni Sunem e Visumaitugua I Konina a Elisa
A Elisa e tsari idanogoa vania na daki ni Sunem, aia nogo e mate na dalena maia Elisa e maurisivisutugua, laka sauba na Taovia ke moloa na uvirau tana kao popono i laona ke vitu na ngalitupa, me laka e dou ti aia kolugira nina tamadale kara mololea i tana, ma kara ba totu kesa tana nauna segeni. Maia na daki ia e muria nina goko a Elisa, me vano kolugira nina tamadale, mara ba totu tana Pilistia e vitu na ngalitupa.
Mi tana susuina na vitunina ngalitupa, ma na daki ia e visumaitugua tana Israel, me vano saviliu i konina na taovia tsapakae laka ke nongia ke sauvisuvania na valena ma nina kao. Mi kalina e ba laba i tana, me reia na taovia tsapakae e gogoko kolua a Gehasi nina mane aqo a Elisa; aia na taovia tsapakae e ngaoa ke rongomia na turupatuqira na valatsatsa e naugira a Elisa. Mi kalina a Gehasi e tuturupatu moa vania na taovia tsapakae laka e koegua kalina a Elisa e maurisivisua kesa na tinoni mate, ma na daki ia e mailaba i matana na taovia tsapakae, me nongia ke tusuvisu vania na valena ma nina kao. Ma Gehasi e tsarivania na taovia tsapakae, “!Taovia, iani nogoria na daki, miani goto nogoria na dalena mane aia Elisa e maurisi visua tania na mate!” Ma na taovia tsapakae e nongia na daki ke tsaritugutugua vania na omea e laba vania, maia e turupatuna vania. Mi tana, ma na taovia tsapakae e soâ kesa nina mane sasanga, me tsarivania ke sauvisu vanitugua na daki ia pipi nina omea sui aia e tamanina tana idana, kolugotoa na matena na omea tsukatsuka sui ara dato tana nina uta, e tû tana dani aia e mololea nina kao me tsau mai i dani eni.
A Elisa ma Benhadad
Aia Elisa e vano i Damaskus tana tagu kalina a Benhadad na taovia tsapakae ni Siria e lobogu loki. Mi kalina na taovia tsapakae e rongomia laka a Elisa e totu i tana, maia e tsarivania a Hasael aia kesa nina mane sasanga, “Ko adia kesa na vangalaka mo ko ba tusuvania na propete, mo ko nongia ke veisuâ na Taovia ti vaga sauba kau douvisutugua se tagara.” Mi tana, maia Hasael e tû, me lutsangigira vati sangavulu na kamelo pipi sui na vatana na omea dou bâ tana Damaskus, me aligiri na vano i konina a Elisa. Mi kalina a Hasael e ba laba i konina a Elisa maia e tsarivania, “Aia nimu maneaqo a Benhadad na taovia tsapakae e molomaiau kau veisuago igoe laka ti aia sauba ke dou visutugua tania nina lobogu se tagara.”
10 Ma Elisa e tsarivania, “Na Taovia e sauvulagia vaniau laka aia sauba nomoa ke mate; migoe ko bâ, mo ko tsarivania laka sauba aia ke douvisutugua.” 11 Mi tana, ma Elisa e vusulikakaia a Hasael poi tsau kalina aia e vangama mate. Ma Elisa e tavongani ngangai loki. 12 Ma Hasael e veisuâ, “?Rongona gua ti o ngangai vaga taovia?”
Ma Elisa e tsarivania, “Rongona au donagininogoa na omea seko sosongo igoe sauba ko naua vanigira na tinoni ni Israel. Igoe sauba ko mololakena na veraqira ara barapoliginia na vatu, mo ko labumatesigira sui niqira mane vaolu, mo ko pisa matesigira sui na daleqira tetelo, mo ko puta ovatia na tobaqira na daki titiana.”
13 Ma Hasael e veisuâ, “?Laka ke koegua sagata ti kau tamanina na susuliga agana kau naua na omea loki vaga gira? !Minau na tinoni le moa!”
Ma Elisa e tsarivania, “Na Taovia nogo e sauvulagi vaniau laka igoe sauba ko lia na taovia tsapakae tana Siria.”
14 Mi muri, maia Hasael e mololea a Elisa, me visutugua i konina a Benhadad, ma Benhadad e veisuâ, “?Laka nagua e ba tsarivanigo a Elisa?”
Ma Hasael e tsarivania, “Aia e tsarivaniau laka sauba nomoa ko douvisutugua igoe.” 15 Mi tana dani ngana, ma Hasael e adia kesa na pulaqeti, me lumia tana kô, me ponotiginia na isuna ma na nangana na taovia tsapakae poi tsau kalina aia e matepitsu.
Ma Hasael e tugua a Benhadad tana nina aqo na taovia tsapakae tana Siria.
A Jehoram na Taovia Tsapakae Tana Juda
(2 Turupatu Dato 21:1-20)
16 Mi tana tsegenina ngalitupana nina aqotagao a Joram na dalena a Ahab aia e taovia tsapakae tana Israel, ma Jehoram na dalena a Jehosapat e lia na taovia tsapakae tana Juda, 17 kalina aia e tolu sangavulu ruka na ngalitupana, me tagao i Jerusalem i laona e alu na ngalitupa. 18 Ma na tauna a Jehoram aia nogo na dalena daki a Ahab, maia Jehoram e aqosia moa na omea vaga ara naua igira na vungu konina a Ahab, me nautaonia moa niqira sasaga tabaru igira na taovia tsapakae tana Israel. Maia goto e sasi i matana na Taovia, 19 me atsa moa aia e nauvaganana ia, ma na Taovia e tau goto ngaoa na toroutsaniana na Juda, rongona aia e veke vaninogoa a David nina maneaqo laka igira na kukuana nogo sauba kara adidatoa babâ nina aqotagao.
20 Mi kalina e taovia tsapakae a Jehoram, migira na Edom ara tû, mara tavota tanigira na Juda, mara vilia kesa segeni ke lia niqira taovia tsapakae. 21 Mi tana ma Jehoram e aligiri kolugira sui nina terê na vano i Sair, mi tana nogo igira na mane vaumate ni Edom ara ba tupoligira. Mi tana bongi nogo ia, ma Jehoram migira nina mane tagao tana terê ara tangomana na tsogoligi, migira sui nina mane vaumate ara viri tsogovisu sui i veraqira. 22 Me tû tana tagu ia, migira na Edom ara totu tavota tanigira na Juda. Mi tana tagu vaga goto ia, migira na tinoni tana verabau ni Libna ara tavota goto tanigira na Juda.
23 Migira sui lakalaka na omea tavosi goto a Jehoram e naugira ara maretsunagira nogo tana papi ara soaginia Niqira Aqoaqo Igira na Taovia Tsapakae Tana Juda. 24 Ma Jehoram e mate, mara qilua tana vatulumaqira na taovia tsapakae tana Verana a David, maia a Ahasia na dalena e tugua tamana tana nina aqo taovia tsapakae.
A Ahasia na Taovia Tsapakae tana Juda
(2 Turupatu Dato 22:1-6)
25 Mi tana sangavulu rukanina ngalitupana nina aqotagao a Joram na dalena a Ahab vaga na taovia tsapakae tana Israel, ma Ahasia na dalena a Jehoram e lia na taovia tsapakae tana Juda, 26 kalina e rukapatu ruka moa na ngalitupana, me tagao i Jerusalem i laona e kesa moa na ngalitupa. Ma na tinana, aia nogo ko Atalia na dalena daki a Ahab na taovia tsapakae ma na kavena a Omri na taovia tsapakae ni Israel. 27 Ma na rongona a Ahasia e vaitangoligi kolua a Ahab rongona e taugâ na dalena, maia e sasi goto i matana na Taovia, vaga nogo ara naua igira tana vungu konina a Ahab.
28 Maia Ahasia e sai alaala kolua a Joram na dalena a Ahab, mara bâ i Ramot tana Gilead, na vailabu koluana a Hasael na taovia tsapakae ni Siria. Mi tana ma Joram e boka tana vailabu. 29 Maia e tû, me visutugua tana verabau ni Jesreel, ke ba totu i tana poi tsau kalina ke mavu na bokana, maia Ahasia e ba tsigovia a Joram i tana.