4
Na Gokolia na Mane e Rasavaginia Na Vatuna na Uiti
(Mateo 13:1-9; Luka 8:4-8)
1 Ma Iesu e tuturiga tugua na sasani i ligisana na Reku Galilii. Ma na toga danga ara totu polia, maia e tuu me ba sage kesa tana uaqa, me totu puka i laona. Ma na uaqa e tsotsobo tana reku, migira na tinoni sui ara tutuu i one.
2 Ma Iesu e gini aqo na gokolia, me sasaniginigira danga na omea, me tsarivanigira:
3 “!Kamu rorongo dou! E kesa na mane e vano na rasavaginiana na vatuna na uiti i laona nina uta.
4 Mi kalina aia e rasavaginia na vatuna na uiti, mara puka lee visana vatuna tana sautu, mara laba na manu, mara tougira mara ganigira.
5 Mara visana na vatuna ara puka tana kao vatuvatuga, tana e tau matolu dou na kao. Mara vovodato tsaku lee rongona na kao e tau tugua.
6 Mi kalina e dato na aso, me rangigira na kutsuna vaolu. Ma na rongona na lamuqira e tau tsuna ao dou tana kao, me tau oka mara makede lee.
7 Mara visana na vatuna ara puka i levugana na itai kokonaga. Mi kalina ara vovodato, ma na itai kokonaga e poko tsavugira, mara gini tau molo vuaqira.
8 Mara visana na vatuna ara puka tana kao laka. Mi tana ara dato dou mara molo vunguqira dou sosongo. Visana vunguna ara tsaulia tolu sangavulu na vatuna, visana ono sangavulu, me visana kesa sangatu.”
9 Ma Iesu e tsaria, “Eo, kamu rorongo dou ti vaga kamu tamanina na kulimui.”
Ara Lave Rongona Nina Gokolia a Iesu
(Mateo 13:10-17; Luka 8:9-10)
10 Mi kalina e totu segenina a Iesu, migira visana igira ara rongominogoa nina gokolia vaga aia e tsaria, ara mai i konina kolugira na sangavulu ruka ganaduli, mara ngasua ke nusivanigira na rongona nina gokolia.
11 Ma Iesu e tsarivanigira, “Igamu, au dona kau vuresi makali vanigamu nogo na mainaina e totu popoi tana gokolia ara kalea na Verana God. Migira na tinoni tavosi kara rongomiginia tana gokolia moa,
12 rongona e vaga e katea a Isaia na propete, me tsaria,
‘Igira sauba kara momoro, ma kara momoro,
me utu nomoa kara reigadovia;
me sauba kara rorongo, ma kara rorongo,
me utu nomoa kara rongomigadovia.
Rongona ti igira kara padagadovia,
me sauba kara pilo baa i konina God, maia sauba ke nusigira tania niqira sasi.’ ”
A Iesu e Nusirongona na Gokolia na Mane e Rasavaginia na Vatuna na Uiti
(Mateo 13:18-23; Luka 8:11-15)
13 Te e tuu a Iesu, me veisuagira, “?Laka amu tau rongomigadovia na gokolia e kalea na mane e vano me rasavaginia na vatuna na uiti i laona nina uta? ?Me ti vaga kamu tau rongomigadovia na gokolia ia, me ke koegua ti sauba kamu padagadovia sa gokolia tavosi gotoa?
14 “Aia na mane au gini gokolia laka aia e baa me rasavaginia na vatuna na uiti, aia na papadana kesa e vano me rasavaginia na gokona God.
15 Migira visana tinoni ara usulia na vatuna na uiti ara puka lee tana sautu; igira ara rongomiragoa na gokona God, me tau oka me laba Satan, me adiligia tanigira.
16 Migira visana tinoni ara vaga na vatuna ara puka tana kao vatuvatuga. Mi kalina ara rongomia na gokona God ara gini magemage tsaku na adiana.
17 Me tau moa lamuga kalavata i tobaqira, te e gini tau totu oka. Mi kalina e gadovigira na rota rongona ara tutunina na gokona God, mi tana igira ara tau tukakai, mara pukavisu lee.
18 “Mara visana tinoni ara vaga na vatuna ara tsuka i levugana na itai kokonaga. Na tinoni vaga ia ara rongomingao ragoa na gokona God,
19 mara gini boe sosongo moa na omea ni lao eni, ma na kiliqolo danga, me pipi sui goto na vatana na kili omea tavosi e dangalia na tobaqira, me sugutiginia na gokona God i tobaqira, mara gini tau molo vuaqira dou.
20 “Migira na tinoni tavosi ara vaga na vatuna ara tsuka tana kao dou. Kalina ara rongomia na gokona God, mara tamivania, migira nogo ara molo vuaqira dangadanga: visana tolu sangavulu, visana ono sangavulu, me visana kesa sangatu.”
Na Gokolia Tana Rongona na Laeti I Vavana na Popo
(Luka 8:16-18)
21 Me gogoko vanigira babaa moa a Iesu, me tsarivanigira: “Tagara ke kesa ke tungia na laeti me ke adisagea i vale, me ke molopoia i vavana na popo, se i vavana na nige. Sauba nomoa ke molokaea i kelana na bela.
22 Na omea popoi sui sauba kara saulabatigira i malena, ma na omea sui ara tsavupoigira, sauba kara adiligia na tsatsavuna ma kara totu malemale.
23 !Kamu rorongo dou ti vaga amu tamanina na kulimui!”
24 Me tsarigotoa vanigira, “!Kamu puku kalavativigira dou na omea amu rongomia kalina eni! Na sasaga vaga amu gini aqo tana pedeginiaqira na tinoni, aia nogoria na sasaga vaga sauba God ke adigotoa me ke gini aqo tana pedeginiamui igamu, me sauba ke pabo goto baa.
25 Na tinoni e tamanina nogo danga nina omea, me sauba kara pabovanigotoa, ma na tinoni e tau tamanina sa nina omea, sauba kara adiligi sui tania, me tsau tana omea tetelo lee aia e tamanina.”
Na Gokolia Tana Rongona na Vatuna na Sila e Vovo me Dato
26 Me goko babaa goto a Iesu, me tsaria, “Na verana God e vaga kesa na mane e ba tsukagira na vatuna na sila tana nina uta.
27 Mi tana bongi aia e maturu, mi tana dani e naugira levo nina aqo. Ma na vatuna sila e vovo me dato dodo. Maia e tau dona e koegua te e vaga.
28 Na kao segeni nogo e maurisia na vatuna na sila me gini dato me molo vuana; e ida e dato na kutsuna, mi muri e molo vuana boruboru, mi muri tsotsodo e laba na vunguna laka, me danga na vatuna konina.
29 Mi kalina e ganoga nogo na sila, ma na mane tamanina na uta e mai, me pitsugira na vuana, me kaviginigira nina gau na gaina, rongona e laba nogo na tagu na pipitsu.”
Na Gokolia Tana Rongona Na Vatuna na Gai
(Mateo 13:31-32, 34; Luka 13:18-19)
30 Ma Iesu e veisuagira, “?Laka nagua vaga ka tovoginia na Verana God? ?Na gokolia koegua ka tovoginia ti ke gini maka?
31 Na Verana God e vaga moa na vatuna kesa na gai. Ma na vatuna ia e tetelo lee pitsu liusigira na vatuna gai sui tana barangengo. Me kesa na mane e adia, me ba tsukaa i laona nina uta.
32 Me tau oka i muri, me dato, me lia na gai loki liusigira na gai sui lakalaka. Me moloa na arana loki, mara mai na manu mara aqosi binuqira raviravi tana arana.”
33 Kalina a Iesu e sasanigira na toga, me gini aqo moa na gokolia vaga girani, vaga e tugugira na rongomigadoviana.
34 E tau goto ngaoa ke sasanigira tana goko lee moa, me ke tau gini aqo na gokolia. Mi kalina e totu segeni kolugira gana duli, mi tana aia e dona na vuresi makaliana na rongona na omea sui vanigira.
E Goko A Iesu me Beata na Tasi
(Mateo 8:23-27; Luka 8:22-25)
35 Mi tana ngulavi nogo na dani ia, ma Iesu e tsarivanigira gana duli, “Ida ma ka savu tabana na reku.”
36 Mara mololegira na toga i tana, migira gana duli ara sage tana uaqa a Iesu e totu nogo i laona, mara votu kolua. Mara visana goto na uaqa ara totu tana nauna ia.
37 Me tavongani laba na guguri loki i mao, ma na panu e tuturiga na sage i laona na uaqa, me varangi ke dangadato na tasi i laona.
38 Maia a Iesu e tsaro moa i murina na uaqa, me lulunga me maturu. Migira gana duli ara galisia mara tsarivania, “?Taovia, egua, laka o tau gini boe igoe laka igita a varangi mate?”
39 Ma Iesu e mamata me tutsau, me ketsalia na guguri, “!Ko rago!” me tsarivania na tasi, “!Ko beata!” Me tavongani puka na guguri, me beata mate na tasi.
40 Ma Iesu e tsarivanigira gana duli, “?Egua te amu matagu vaga sagata ia? ?Laka amu tau vati tutunina moa?”
41 Migira ara matagu mate, mara vaigokovigi mara tsaria, “?Asei mane sagata ngana? !Atsa moa na guguri ma na tasi mara ka rongomi mangana!”