NA RUKANINA PAPI
NA TURUPATU DATO
(2 CHRONICLES)
Na Vuresi Makaliana Na Omea Ara Marea Tana Papi Iani
Na Rukanina Papi na Turupatu Dato e tuturiga i tana e vosa bâ Na Kesanina Papi na Turupatu Dato, me tuturiga kolua na turupatuna nina aqotagao a Solomon na taovia tsapakae poi tsau tana mateana. Ma Rehoboam na dalena a Solomon e tugua tamana tana nina aqo taovia tsapakae kaputia na Israel popono. Mi muri, mara maretsunâ na turupatuna kalina a Jeroboam e raqagira na puku tabana i vava mara tavotaligi tania nina tagao a Rehoboam. Me tû tana tagu kalina ara tavota vaga ia, mara maretsunâ moa na turupatuna tana rongoqira moa na taovia tsopakae tana Juda, poi tsau kalina e puka na vera ni Jerusalem tana ngalitupa 586 B.C.
Na Omea Ara Totu Tana Papi Iani
Nina aqotagao a Solomon 1:1–9:31
a. Na tuturigana nina aqo 1:1-17
b. Ara logoa na Vale Tabu 2:1–7:10
c. Na susuina nina aqo 7:11–9:31
Ara tavota igira na puku tabana i vava 10:1-19
Igira na taovia tsapakae tana Juda 11:1–36:12
E puka na vera ni Jerusalem 36:13-23
1
A Solomon e Nonginongi Matena na Sasaga Loki
(1 Taovia Tsapakae 3:1-15)
A Solomon, aia na dalena a David na taovia tsapakae, e tangoli kalavatavia na aqotagao tana vera ni Israel, ma na Taovia nina God e vangalaka vania me naua me gini susuliga tsapakae.
Ma Solomon na taovia tsapakae e molo ketsa vanigira sui na taovia tagao, igira ara tagaovigira na alaala na toga ma na sangatu na mane vaumate, migira sui ara tagao tana vera, migira sui goto na ida tana vungu, migira sui lakalaka na tinoni tavosi goto, me ketsaligira kara tsarimurina vano tana nauna gana na samasama i Gibeon. Ara vano i Gibeon rongona i tana nogo e totu na Valepolo i tana e totu na Taovia, aia na Valepolo a Moses nina maneaqo na Taovia e vaturikaea tana kaomate. Maia na Bokisi na Taso e totu i Jerusalem tana valepolo aia David na taovia tsapakae e vaturikaea kalina e adimaia na Bokisi ia tania i Kiriat Jearim. Ma na belatabu tapalamila e aqosia a Besalel na dalena a Uri ma na kukuana a Hur, e totu goto i Gibeon i matana na Valepolo i tana e totu na Taovia. Ma Solomon na taovia tsapakae migira sui lakalaka na tinoni ara ba samasama vania na Taovia i tana. Mi matana nogo na Valepolo ia na taovia tsapakae e savorigira vania na Taovia na kodoputsa i kelana na belatabu tapalamila; me matesigira kesa toga na omea tuavati, me kodo poponogira i kelana.
Mi tana bongi nogo ia, ma na Taovia e laba vania a Solomon me veisuâ, “?Laka nagua igoe o ngaoa inau kau sauvanigo?”
Ma Solomon e tuguvisua me tsaria, “Taovia igoe o galuve sosongolia a David na tamaqu, mi kalina ia igoe o tamivaniau inau kau tugua aia tana nina aqo taovia tsapakae. Taovia God, au nongigo ko manalia na veke igoe o naunogoa vania na tamaqu. Migoe nogo o moloau inau kau taovia tsapakae kaputigira na tinoni ara danga sosongo vaga ia me tau tangomana kesa na tsokoraeaqira. 10 Me vaga ia, me dou ti ko sauvaniau na sasaga loki ma na donalevo au kilia gana kau tagaovidouginigira. ?Rongona ti vaga inau kau tau tamanina na sasaga loki vaga ia, me sauba ke koegua goto ti inau kau gini tangomana na tagaovidouaqira nimu tinoni ara danga vaga sagata igira?”
11 Ma God e tsarivania a Solomon, “Rongona igoe o nongia na omea vaga ia i koniqu inau, mo tau nongiau na omea gana ko gini tamani omea levo, se na qolo danga, se gamu tangirongo, se na mateaqira gamu gala, se agana igoe segenimu ko gini mauri oka, mo nongiau moa kau vanigo na sasaga loki ma na donalevo agana na mani tagaoviginiaqira niqu tinoni, igira nogo inau au mologo igoe ko taovia tsapakae vanigira, 12 me vaga ia minau sauba kau sauvanigo na sasaga loki ma na donalevo. Ma kau pabogotoa, ma kau sauvanigo kara danga bâ nimu omea tatamani, ma nimu qolo, ma gamu tangirongo, ma kara danga liusia bâ na omea ara tamanina igira na taovia tsapakae ara tagao ida vanigo, se igira sui goto sauba kara mai i murimu igoe.”
Gana Susuliga ma Nina Omea Danga a Solomon
(1 Taovia Tsapakae 10:26-29)
13 Mi muri, ma Solomon e mololea na nauna na mani samasama i Gibeon, tana e totu na Valepolo i tana e totu na Taovia, me visutugua i Jerusalem. Mi tana aia e tagaovi kaputia na Israel popono. 14 Maia e pabogira na dangana nina terê, ma nina ose gana na vailabu. E tamanigira ara sangavulu vati sangatu na terê, me sangavulu ruka toga na ose gana na vailabu. Me visana vidaqira e mologira kara totu i Jerusalem, migira sui na tavosina e mologira bamai visana tana verabau tavosi. 15 Mi tana tagu popono e tagao a Solomon, ma na siliva ma na qolumila ara danga vaga moa na vatu lê i Jerusalem, ma na gai na sida* ara danga vaga moa ti na gai lê bamai. 16 Migira nina maneaqo na taovia tsapakae ara tagaovia na aqona na voliaqira na ose ara talumai i Musri mi Silisia, 17 ma na terê ara talumai i Ejipt. Mara tsabirigira na ose ma na terê vanigira niqira taovia tsapakae na Het ma na Siria. Ma na matena kesa terê e ono sangatu tavina na siliva, me kesa na ose e kesa sangatu tsege sangavulu tavina na siliva.
* 1:15 1:15 “na gai na sida” Aia e kesa vatana na gaikakai e dato tana vungavunga i Lebanon mara gini aqo sosongo tana logovale rongona e tau dona na tola tsaku.